Marc Andreessen, čovjek koji je izmislio Netscape browser i sve vezano uz današnji internet kakvog poznajemo, tvrdi da ovo s AI-jem nije samo još jedan prolazni trend, nego “uspjeh preko noći koji se spremao 80 godina”. Fora je u tome što su se desetljeća teorije i istraživanja odjednom “otključala” jer tehnologija napokon – radi.

On vidi četiri velika koraka koji mijenjaju igru: prvo su bili LLM-ovi (tekst), pa razmišljanje (reasoning), zatim agenti koji sami obavljaju zadatke, i na kraju RSI (sustavi koji sami sebe poboljšavaju). Posebno ga oduševljavaju agenti poput OpenClawa; kaže da je to revolucija jer AI sad može koristiti računalo baš kao i mi, tipkati naredbe i upravljati svime, od tvog pametnog doma do kompleksnog softvera.

Ipak, nije sve tako bajno. Marc smatra da su i optimisti i “doomeri” (oni koji se boje smaka svijeta) previše naivni. Zašto? Zato što podcjenjuju tromost sustava. Misli da će se prava revolucija sudariti sa zidom birokracije, sindikata i državnih monopola (poput školstva i zdravstva) koji će se rukama i nogama boriti protiv promjena. Na kraju, on se nada da će AI omogućiti povratak “moćnih pojedinaca” koji će s ovim alatima moći parirati ogromnim, tromim korporacijama. Obratili pozornost na Monitorovom (našem) forumu.

Hrvatski turizam proživljava transformaciju: umjesto nekadašnjih auto-gostiju, sada dominiraju zračni putnici veće platežne moći (SAD, UK, Skandinavija). Ipak, sezona 2026. nosi neizvjesnost zbog geopolitičkih napetosti i gospodarskog usporavanja Njemačke, što rezultira “last-minute” rezervacijama. Ključni izazov ostaje kronični nedostatak radne snage. Unatoč velikom broju stranih radnika, procjenjuje se da će ove godine trebati dodatnih 5.000 sezonaca više nego lani. Najtraženiji su i dalje konobari, kuhari i čistači, a deficit kadrova ugrožava rad ugostiteljskih objekata unatoč stabilizaciji tržišta nakon pandemijskog buma. Poslovni

• Porezi i ratovi guraju cijene u nebo, dizel pod najvećim udarom (Lider)
• U nepuna tri mjeseca 104.000 građana otvorilo besplatan račun u banci (N1)
• Ivo Goldstein: Izglasavanjem smrtne kazne izraelska država je izgubila svoje najsnažnije oružje – demokratske atribute (Nacional)
• Milanović je bio dobro raspoložen: Obišao štandove na Obrtničkom gastro festu u Koprivnici, virio u čašice, kušao i kolače (Večernji, Klikaj)
• Instagram uvodi uređivanje komentara, ali uz vremensko ograničenje (Bug)
• Posljednja anketa pred izbore u Mađarskoj: Tisza uživa podršku 52 posto birača, dok Fidesz-KDNP ima 39 posto (Index)

Hrvatsko je biračko tijelo rascijepljeno između desnih i lijevih opcija, tako da ne može dobiti podršku koja bi HSLS-u omogućila da ozbiljnije odlučuje o formiranju vlasti i smjerovima hrvatskog razvoja. Prosječni građanin ne cijeni liberalne opcije kojima bi glavne točke trebale biti političke, ekonomske, manjinske, vjerske, seksualne i sve ostale slobode. Dokaz je tome i činjenica da izvorni HSLS u sebi sadrži i pojam „socijalno“, jer je strahovao da je čisti liberalizam odmah osuđen na propast. Građani, naime, svoju naklonost dijele između nacionalističke retorike i populističkih mjera, što je HDZ doveo gotovo do savršenstva, s jedne strane, ili socijalnih programa i građanskih vrijednosti, na kojima bi se barem trebao zasnivati SDP, s druge. HSLS u tome jednima ili drugima, ovisno o ponudi, može postati manjinski partner samo ako je to brojčano nužno. Željko Krušelj za Danicu podsjeća na nedavni Hrebakov ultimatum za ostanak u koaliciji.

U Mađarskoj se nižu bizarni građevinski projekti financirani novcem Europske unije, poput kružnog toka od 1,25 milijuna eura kod Zalaegerszega koji vodi – nikamo. Dok premijer Viktor Orbán retorički napada Bruxelles, njegova vlada istovremeno povlači milijarde za projekte koji često ostaju nedovršeni ili besvrhoviti, poput „šetnica kroz krošnje“ bez ijednog stabla. Kritičari i istraživači upozoravaju da je takav sustav „lova na rentu“ stvorio najkorumpiraniju državu EU, gdje se europskim sredstvima umjesto razvoja financira politička lojalnost i megalomanija, dok ključna infrastruktura godinama čeka na realizaciju. CNN, Index

Bila je to naša mala igra, naš tajni tango argentino, osam koraka naprijed, ocho – plava koverta, tvoja tužba, prvo ročište, moj iskaz, tvoj odvjetnik, pa tvoj iskaz, moja odvjetnica, sudski zapisnik – a onda sinkopa, prvostupanjska presuda, gancho, okret, tvoja žalba na presudu i sve ispočetka, lice uz lice, sjedinjeni u jedno tijelo, kao “izraz onoga što pjesnici pokušavaju izraziti riječima”, kao “vjera da borba može biti svetkovina”, kako je naš tango jednom zapisao Jorge Luis Borges.

Kažu mi prijatelji, pobijedio si, ali meni, Žeki, ovo je Pirova pobjeda, moja bitka kod Herakleje, nakon koje se kući vraćam sam, “bez ijednog vojnika”, bez tebe, bez sebe: ja sam ostao tamo, na onoj našoj klupi na drugom katu, poput napuštenog psića, čekajući da se pojaviš na dnu hodnika sva u plavom, pa da se otvore vrata naše sobe 29 i začuje glas sudske službenice, “Markić, Dežulović” Boris Dežulović za Novosti.

Svjetski poznati čileanski arhitekt hrvatskih korijena, Smiljan Radić Clarke, dobitnik je prestižne Pritzkerove nagrade (arhitektonskog Oscara). Iako ga domaća javnost često povezuje s bračkim podrijetlom, Radić sebe definira kao Čileanca koji arhitekturi pristupa beskompromisno i radikalno, izbjegavajući pojam “stila” kao sinonim za dosadu. Njegov rad u Hrvatskoj obilježava staklena instalacija “Kapi” na Krku, a trenutno razvija projekt hotela u Bolu na Braču. Kritičan je prema slijepom kopiranju tradicije, smatrajući da takav pristup rađa “lažnu arhitekturu”. Njegov mali studio od petero ljudi teži strogosti i fleksibilnosti, pretvarajući specifična ograničenja u umjetnost. U razgovoru za Večernji

Tvrtka RANDOM d.o.o. iz Solina, poznata po radu na Pelješkom mostu, opremit će novi društveno-kulturni centar Paromlin sustavom od preko 20.000 rasvjetnih tijela. Kao jedini ponuditelj, tvrtka je osigurala posao vrijedan 2,1 milijun eura uz sedmogodišnje jamstvo. Projekt Paromlin, težak 76 milijuna eura, bit će prvi klimatski neutralni javni objekt u Zagrebu s knjižnicom, dvoranama i garažom. Izgradnja se izvodi specifičnom metodom “odozgo prema dolje”, a završetak ovog hibridnog prostora od 36.000 kvadrata očekuje se početkom 2027. godine. Jutarnji, još jedan noviji Jutarnji

• Opet na Zemlji: Što će sada biti s astronautima Artemisa II? Posada ove misije je provela manje vremena u Svemiru nego astronauti prije njih, utjecaj na zdravlje vjerojatno minimalan. Ispunjavaju uvjete i za iduće misije: Artemis III 2027. i Artemis IV planiran za 2028, na kojem će ponovno spustiti posadu na Mjesec (tportal)
• Starmer: Dosta mi je toga da obiteljima rastu računi zbog poteza Trumpa ili Putina (Index)
• U crnom Pavlekovu notesu nema samo mame Kostelić; novac se dijelio šakom i kapom, popis je gadljiv (Slobodna)
• Sljeme dva tjedna nakon oluje: Šuma razorena, sanacija u tijeku (Index)
• Operna pjevačica Dunja Vejzović: Ako je Thompson počasni građanin Raba, ja ne želim biti. Vraćam titulu (Index)

Znanstvenici su razvili rastezljivu i prozračnu litij-ionsku bateriju u obliku tkanine, namijenjenu integraciji u sportsku odjeću. Zahvaljujući specifičnom “rupičastom dizajnu”, materijal je elastičan i propušta zrak, zadržavajući stabilan napon čak i pri gužvanju. Ipak, praktičnost je upitna: majica-baterija bi zbog težine metala (aluminij, bakar) i kemikalija bila iznimno teška, a pitanje njezine izdržljivosti u perilici ostaje neodgovoreno. Kao i mnogi hibridni izumi prije nje, poput solarnih klupa koje skupljaju hrđu, ova “pametna” majica zasad više impresionira na papiru nego na tijelu. Nenad Raos za Bug

Dok ankete predviđaju pobjedu stranke Tisza Petera Magyara, Orbanov Fidesz gubi tlo pod nogama zbog skandala: od zloupotrebe policije protiv oporbe i kupovine glasova, do ekoloških incidenata i rastrošnosti elite (zlatne četke u Narodnoj banci). Dodatni udarac su snimke koje razotkrivaju Orbanovo dodvoravanje Putinu, dok kampanja kulminira apsurdnim tvrdnjama o ukrajinskom uplitanju. Pitanje je hoće li strah od “vanjskih neprijatelja” nadvladati želju za promjenom. DW

Ovogodišnji World Press Photo Contest okupio je rekordnih 3.747 fotografa iz 141 zemlje, koji su kroz 57.376 radova dokumentirali stanje našeg planeta. Natjecanje je podijeljeno u šest regija i tri kategorije, a pobjedničke fotografije variraju od dirljivih trenutaka suživota do surove stvarnosti sukoba.

Među najistaknutijim radovima su:

• Afrika: Premještanje slonova u Južnoj Africi i nježni prizori iz baletne škole u Joburgu.
• Azija i Oceanija: Potresni kadrovi terorističkog napada na Bondi Beachu i rijetka snimka goleme pande u divljini.
• Europa: Brutalne posljedice ruskih napada na Kijev nasuprot tehnološkom optimizmu “socijalnog robota” Emme.
• Amerika: Napeti trenuci s prosvjeda na Columbiji i portreti autohtonih naroda.

PetaPixel… neke fotografije su potresne i ne baš najugodniji prizori.

Serija je 2018. osvojila BAFTA-u za najbolju dramsku seriju, četvrta sezona bila je najgledanija drama drugog programa BBC-ja u 2017. s prosjekom od 3,3 milijuna gledatelja. Zbog Netflixa Tommy Shelby postao je figura koja se prepoznaje i izvan serije, od frizure i odijela do čitave ikonografije koju je popularna kultura brzo pretvorila u proizvod. Serija je inspirirala i tematska vjenčanja, turističke rute, a već za premijeru pete sezone u Birminghamu bilo je prijavljeno više od 75 tisuća ljudi. Radnja filma smještena je u 1940., u trenutak kada rat više nije daleka povijesna kulisa nego neposredna stvarnost, a Tommy iz samoizolacije izlazi kao čovjek koji više ne upravlja svijetom oko sebe s nekadašnjom sigurnošću. Uto je zanimljivija odluka scenarista da priču o ocu i sinu veže uz ratni i politički kontekst. U seriji su političke zavjere, obiteljski problemi s jedne, i savezi s druge strane imali vremena da se postepeno talože. Ovdje se važni odnosi postavljaju, zaoštravaju i rješavaju u mnogo kraćim razmacima. Film ima jasnu svrhu i ne luta, ali često djeluje kao da preskače one dijelove u kojima bi likovi trebali dobiti dodatnu razradu. Recenzija na Bugu

Hrvatska je, uz ostatak EU-a, započela punu primjenu Entry/Exit sustava (EES). Novi sustav prikuplja biometrijske podatke (lice i otisci prstiju), čime se staje na kraj lažnim ispravama i kriminalu. Iako ministar Božinović ističe digitalni iskorak, putnici se suočavaju s čekanjima; kontrole traju oko 70 sekundi, a na Bajakovu su od jučer zabilježeni višesatni zastoji. Policija gužve planira ublažiti mobilnim uređajima, dok sustav već bilježi rezultate – samo u jednom danu odbijeno je više od 3200 ulazaka zbog prekoračenja boravka. Od lipnja se očekuju i nova pravila o azilu. Index

• U Pakistanu danas počinju mirovni pregovori između SAD-a i Irana, pregovori Izraela i Libanona u utorak (Novi list), Trump dao novi ultimatum Iranu (Index)
• Kremlj priznaje i svjestan je da bi Fidesz, stranka Viktora Orbana, mogla izgubiti vlast u nedjelju (Jutarnji)
• U većinom topliju subotu dopodne lokalno malo kiše, zatim sunčanije (HRT)
• Društvene mreže u 2025. koristilo je 89 % mladih u EU (Mreža)
• Ovog tjedna obilježen Svjetski dan Roma: Osam milijuna eura ulaganja, ostaje problem segregacije (HRT)

Astronauti Reid Wiseman, Victor Glover, Christina Koch i Jeremy Hansen sletjeli su u 2 sata i sedam minuta prema našem vremenu u Tihom oceanu blizu San Diega, završivši svoju gotovo 10-dnevnu misiju, prvu u kojoj su ljudi putovali oko Mjeseca u više od 50 godina, piše Jutarnji. U originalnom videu prijenosa staviti oko 1 sat i 28 minuta ako želite vidjeti ulazak kapsule u atmosferu. Do Tihog oceana kapsula je stigla nakon napetog 13-minutnog pada kroz Zemljinu atmosferu, uz toplinsko trenje koje je temperaturu na vanjskoj površini letjelice dovelo do usijanih 2760 Celzijevih stupnjeva. Pred kraj su se aktivirali padobrani koji su usporili slijetanje na oko 25 km/h. Dočekali su ih spasilački timovi. Index

Welcome home Reid, Victor, Christina, and Jeremy!

The Artemis II astronauts have splashed down at 8:07pm ET (0007 UTC April 11), bringing their historic 10-day mission around the Moon to an end. pic.twitter.com/1yjAgHEOYl

— NASA (@NASA) April 11, 2026

U dokumentarnom serijalu “Varoški amarcord”, bivša premijerka Jadranka Kosor otkrila je traumatične detalje djetinjstva obilježenog obiteljskim nasiljem, vršnjačkim maltretiranjem i očevim odbacivanjem. Prisjetila se mučnih scena zlostavljanja majke, ubojstva ljubimca te pokušaja seksualnog uznemiravanja od strane očuha kojeg je sama izbacila iz kuće. Posebno bolno svjedočanstvo ticalo se pisama upućenih ocu koji se nikada nije odazvao pozivu na maturalni valcer. Jednog je dana dočekala velika kuverta iz koje su ispala sva pisma koje mu je godinama slala, i to neotvorena i nepročitana. Unatoč teškoj prošlosti, mir je pronašla u krugu obitelji i simboličnom “kultu gibanice”, završivši svoju priču plesom koji je čekala cijeli život. Večernji, HRT