Borzan: Ograničiti upotrebu antibiotika na životinjama

“EU se mora odlučiti, jesu li antibiotici lijek za spašavanje života ili sredstvo za uzgoj stoke. Trendovi su zabrinjavajući. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj je otpornost tzv. ‘zlatnog’ stafilokoka (MRSA) na neke antibiotike od 10 do 25 posto, a nedavnu tragediju u mostarskom rodilištu je uzrokovao otporan soj bakterije Klebsiella. S novom regulativom o veterinarskim lijekovima imamo priliku napraviti korak u pravom smjeru”, rekla je hrvatska zastupnica dr. Biljana Borzan koja je predložila promjene prijedloga zakona o korištenju antibiotika.

Uzroci slabljenja učinkovitosti antibiotika su brojni. Od prekomjernog korištenja kod ljudi, do nepridržavanja doze i terapije, masovne upotrebe antibiotika u uzgoju stoke i proizvodnji hrane, ali i samog načina djelovanja antibiotika. EU je još 2006. zabranila upotrebu antibiotika kao sredstva za ubrzanje rasta stoke. No, neki uzgajivači su antibiotike jednostavno preimenovali u sredstvo za jačanje imuniteta te nastavili s tom praksom.
Novim zakonima Komisija predlaže da se važni antibiotici proglase “rezerviranima” za ljudsku upotrebu te da se potpuno zabrani njihova upotreba na životinjama. Komisija također upozorava na sukob interesa kada veterinar i propisuje i prodaje antibiotike te predlaže da se takva praksa dokine.

“Predložila sam dvadeset promjena teksta regulative kako bi se bolje štitilo ljudsko i životinjsko zdravlje, te izbjegao sukob interesa. Komisija želi zabranu izdavanja tržišnih dozvola za nove antibiotike proglašene ‘rezerviranima’ za ljude, dok sam ja tražila da se zabrana primjenjuje i retroaktivno. Dakle, povlačenje s veterinarskog tržišta postojećih antibiotika koji se odrede isključivo za ljudsku upotrebu,” pojasnila je

Hrvatska euro-zastupnica predložila je da i se uspostavi sustav praćenja i ispitivanja prisutnosti lijekova u površinskim i podzemnim vodama. Naime, lijekovi koji se koriste u uzgoju životinja ponekad kroz fekalije završavaju u okolišu i zagađuju pitku vodu.

Glavnu ulogu u odobrenju novih lijekova za EU tržište ima Vijeće za veterinarske medicinske proizvode koje djeluje u sklopu Europske agencija za lijekove (EMA). “Kako bi se izbjegla mogućnost sukoba interesa članova Vijeća, predložila sam da se u njega ne mogu izabrati osobe koje su u zadnjih pet godina radile za farmaceutsku industriju ili imaju financijski interes u njoj. Radi se o tijelu čije odluke utječu na ljudsko i životinjsko zdravlje, ali i profite velikih međunarodnih tvrtki. Njihova neovisnost i integritet moraju biti neupitni”, smatra Borzan.

Antibiotioci bi se u liječenju životinja trebali prepisivati tek nakon precizno postavljene dijagnoze od strane veterinara. Veterinar bi, kao stručna osoba odgovorna za dijagnozu, recept trebao izdati tek nakon pregleda životinje ili ako je bolesna životinja otprije pod njegovom paskom.

“Kao i u ljudskoj medicini, veterinarski se antibiotici odviše olako propisuju jer je to veterinaru najlakše. U velikom broju slučajeva radi se o neprecizno postavljenoj dijagnozi jer se radi o bolesti koje se ne liječe antibioticima. Kako među liječnicima tako i među građanima, potrebno je razviti svijest da su antibiotici predragocjeni da bi ih se uzimalo zdravo za gotovo”, upozorila je dr. Borzan.

Osim suzbijanja otpornosti na antibiotike, novom veterinarskom regulativom se želi olakšati pristup klasičnim lijekovima za uzgajivače stoke i vlasnike kućnih ljubimaca. Uvedene su odredbe o kupovini lijekova putem Interneta, no one nisu bile dovoljno precizne jer nisu uključivale e-recepte.

“Nekih veterinarski lijekovi u Hrvatskoj nisu dostupni i zato se moraju nabavljati iz drugih država. Predložila sam amandmane kojima će se osigurati da recepti u elektronskom obliku iz bilo koje države članice budu valjani i prihvaćeni u cijeloj EU. Kupovina preko interneta nema smisla ako online ljekarni u Italiji morate slati “papirnati” recept. Na taj način će se i učinkovitije kontrolirati što se i u kolikim količinama kupuje”, kazala je Borzan.