Brazilska djeca bez djetinjstva - Monitor.hr
24.07.2019. (13:30)

Brazilska djeca bez djetinjstva

Prema studiji brazilskog instituta za statistiku (IBGE) 2015. je diljem Brazila radilo 2,7 milijuna djece. Ova brojka obuhvaća djecu od pete do sedamnaeste godine koja rade za neku vrstu nadnice. No ako se ubroje i djeca koja moraju raditi i u domaćinstvu, tada kvota djece koja rade skače na preko 50 posto. DW


Slične vijesti

11.09. (20:00)

Dvjesto godina podijeljene zemlje

Brazil: Izbori u vrijeme gladi

Drugog listopada održava se prvi krug predsjedničkih izbora u Brazilu, ali i izbori za oba doma Nacionalnog Kongresa te za guvernere i kongrese saveznih država. Ove godine Brazil obilježava dvjesto godina nezavisnosti od Portugala, a izbori se održavaju u atmosferi sve većih društvenih podjela i straha od nasilja. Brazil se još od 2014. godine nosi s teškom ekonomskom krizom, koja se u posljednje četiri godine vladavine desnog populista Jaira Bolsonara znatno pogoršala. Nakon što je epidemija koronavirusa, uz lošu reakciju saveznih vlasti i Bolsonarovim negiranjem opasnosti pandemije 2020. i 2021. godine ubila više od pola milijuna ljudi (do danas gotovo 700.000) uslijedio je povratak gladi i neimaštine. Cijene hrane i goriva počele su rasti, a ovogodišnje istraživanje organizacije Rede PENSSAN pokazalo je da više od 30 milijuna Brazilaca pati od gladi. Lupiga

Brazil favela

03.09. (13:00)

Nitko iz vanjskog svijeta nikad nije razgovarao s njim

25 godina živio sam u amazonskoj prašumi. Zvali su ga “Čovjek iz rupe”

image

Njegovo ime nije poznato, a zvali su ga “Čovjek iz rupe” jer je kopao duboke jame da bi ulovio životinje ili se u njima sakrio. U Brazilu je dobio i nadimak “Najusamljeniji čovjek na svijetu“, zbog svog načina života. Nitko iz vanjskog svijeta, koliko je poznato, nikad nije razgovarao s njim. Njegovo pleme nikada nije dobilo ime, a ne zna se ni kojim su jezikom govorili. Tijekom godina, osim rupa koje je kopao ostavio je za sobom i slamnate kolibe s ručno izrađenim alatima i oružjem. Godine 1995. pobijeni su svi članovi njegova plemena. Naime, prema brazilskom ustavu, starosjedioci imaju pravo na vlastitu zemlju sve dok je živ i zadnji pripadnik plemena, pa ih često ubijaju oni koji im ju žele oduzeti. Nedavno je otkriveno da je umro i “Čovjek iz rupe”, navodno je imao oko 60 godina. “Bio je posljednji u svom plemenu, tako da je to još jedno pleme koje je izumrlo – nije nestalo, kako neki ljudi kažu, izumiranje je mnogo genocidniji proces od prirodnog nestajanja”, rekla je Sarah Shenker, aktivistica Survival Internationala, globalnog pokreta za plemenske narode. Slobodna

 

 

06.07. (20:00)

Uhićen u Joãou Pessoi, glavnom gradu brazilske savezne države Paraíbe

Italiji izručen Rocco Morabito, vođa zloglasne mafije ‘ndraghete

Rocco Morabito (56) izručen je iz Brazila i jutros je sletio na vojni aerodrom Ciampino u Rimu. Tako je skinut s popisa najtraženijih odbjeglih talijanskih zločinaca, na kojoj je ispred njega po važnosti bio samo Matteo Messina Denaro (Cosa nostra). Morabito mora odslužiti 30 godina zatvora pravomoćno dosuđenih zbog mafijaške djelatnosti u redovima ‘ndranghete, kao jedan od vođa klana Morabito iz Locrija u Kalabriji, specijaliziranoga za šverc droge iz Južne Amerike. Morabito je utamničen prvi put 1988, kao 22-godišnji student Sveučilišta u Messini jer su on, Bruno Criaco i Annunziato Zavettieri prijetili profesoru. Od 1991 je bio u Milanu, gdje je 1992 organizirao prijevoz 592 kilograma kokaina iz Brazila, a 1993 još 693 kilograma. 1995. je pobjegao u Brazil. Jutarnji

https://twitter.com/INTERPOL_HQ/status/1544590886801215488

14.06. (18:00)

U drugoj polovici 20. stoljeća

Volkswagen u Brazilu pod istragom zbog držanja zaposlenika u dužničkom ropstvu

No, umjesto obećanih unosnih poslova, radnici na određeno vrijeme bili su suočeni s izrabljivanjem i dužničkim ropstvom. “Na farmi ste mogli kupiti samo hranu po apsurdno visokim cijenama”, prisjeća se bivši radnik José Pereira. “Kad smo raščistili prvih stotinu hektara, imali smo velike dugove kod posrednika za zapošljavanje. Rekao je: Hoćete ići? Ne! Sada morate odraditi svoje dugove.” José Pereira i njegovi kolege ključni su svjedoci u istrazi brazilskog javnog tužitelja protiv Volkswagena. Oni pripovijedaju o vezivanju nakon pokušaja bijega, premlaćivanju, radu pod oružanom prisilom pa i o smrtnim slučajevima. (…) “Robovski rad u prilagođenim formama postoji  u svim brazilskim državama. Od 1995. do danas više od 58.000 ljudi oslobođeno je robovskih radnih odnosa.” Deutsche Welle

31.08.2019. (00:30)

Ama-ne-pali-zona

Bolsonaro uveo zabranu spaljivanja šuma

Uredba brazilskog predsjednika o zabrani spaljivanja šume radi dobivanja poljoprivrednih površina, koja bi trebala pridonijeti zaustavljanju širenja požara u Amazoniji, stupila je na snagu i trajat će dva mjeseca, ali mnogi sumnjaju u njezin uspjeh. Zašto? Proteklog vikenda na teren je poslana brazilska vojska – 18 zrakoplova i 3.900 ljudi – bez nekog većeg učinka.

 

16.06.2019. (12:00)

Brazilci ne žele u mirovinu sa 65 nego i dalje sa 55 godina

30.04.2019. (15:30)

Rio de Srbeiro

Brazilski recept za Srbiju: Kako se oduprijeti antipredsjedniku?

U Brazilu vlada antipredsjednik, i antipredsjedništvo, a novi predsjednik Jair Bolsonaro je kreirao vladu koja simulira vlastitu opoziciju, i čije stvaranje neutralizira stvarnu opoziciju. Lansirajući svakodnevno u javnost kontroverzne i nekorektne deklaracije, “bolsonarizam dominira temama o kojima će se debatirati, i na taj način blokira istinski razgovor i razmjenu mišljenja… Bolsonaro diktira ritam i sadržaj svakodnevnice, pretvorio je čitavu zemlju u svog bolsonarističkog taoca”, napisala je brazilska novinarka Eliane Brum za El Pais. Postoje načini borbe protiv ovoga, a prvi korak se odnosi na govor i značenje riječi – moramo poći od konsenzusa o značenju riječi i pojmova da bi mogli razgovarati kao ljudi te moramo povratiti sposobnost da otjelotvorimo riječi ili ćemo svi poludjeti, kaže Brum. Zorana Šuvaković za al Jazeeru piše da točno isto to u Srbiji provodi Aleksandar Vučić.

15.01.2019. (21:30)

Sve ostalo je veliko...

Upoznajemo svijet: Zašto Brazilci vole umanjenice?

Sve što Brazilci kažu prekriveno je planinom deminutiva, pri čime se mijenja okus riječi – sufiksi inho/a i zinho/a dodaje se imenima, pridjevima i prilozima kao neka vrsta dječjeg govora, a, iako nama s druge strane svijeta to može izgledati smiješno, ove umanjenice uobičajene su svima do doktora i političara, bez trunke ironije, piše BBC.

06.01.2019. (16:30)

Brazil šalje vojsku na kriminalne bande