Čak 71% ispitanika smatra da je za dobivanje posla važna veza - Monitor.hr
15.11.2016. (09:36)

Čak 71% ispitanika smatra da je za dobivanje posla važna veza

Portal MojPosao je za vrijeme trajanja 7. regionalnih Virtualnih dana karijera i znanja (19. do 26. listopada 2016.) u suradnji s vodećim portalima za oglašavanje poslova u Bosni i Hercegovini (Posao.ba) i Srbiji (Infostud.com), proveo istraživanje čiji je cilj bio utvrditi sličnosti i razlike tržišta rada u ove tri zemlje.

U istraživanju je sudjelovalo preko 2.300. Najviše ispitanika sudjelovalo je iz Srbije (60%), Hrvatske (31%) te Bosne i Hercegovine (9%).

Od ispitanika iz Hrvatske, 51% je zaposlenih, 35% nezaposlenih, dok se 14% ispitanika još školuje.

Zaposleni Hrvati u ovoj godini ne očekuju ni povišicu ni napredovanje

Do kraja ove godine većina ispitanika ne očekuje niti povišicu (61%) niti napredovanje (68%). Ove godine povišicu je već dobilo 11% ispitanika, a napredovalo je njih 7%. Povišicu u najvećoj mjeri očekuju ispitanici iz Srbije (23%) i petina ispitanika iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske (20%).

Kada govorimo o promjeni posla, trećina ispitanika (34%) planira promjenu posla u ovoj godini što je nešto niže od prošle godine kada je 39% ispitanika planiralo promijeniti posao. Četvrtina ispitanika (24%) posao planira promijeniti samo ako će na to biti prisiljeni. Kao i prošlih godina, posao najviše namjeravaju promijeniti ispitanici iz Srbije, a najmanje oni iz Bosne i Hercegovine.

Za državu najviše žele raditi Hrvati i Srbi

Većina ispitanika ne boji se za svoje radno mjesto (61%). Još je dobar dio onih koji strepe za sigurnost radnog mjesta (32%), iako je takvih ispitanika znatno manje u odnosu na prošlu godinu.

Kada bi mogli birati idealnog poslodavca, najviše ispitanika, kao i prošlih godina, izabralo bi stranog vlasnika (31%). Trećina ispitanika (30%) najradije bi radili za sebe, dok bi čak 19% radilo za državu. Država kao poslodavac popularna je u Hrvatskoj i Srbiji, dok ispitanici iz Bosne i Hercegovine ne preferiraju tu opciju. Od svih ispitanika, ispitanici iz Bosne i Hercegovine su najskloniji poduzetničkim vodama.

Na radnom mjestu ispitanicima nije najvažniji novac, već međuljudski odnosi (40%) te priznanje za obavljen rad (26%). Novac se nalazi tek na trećem mjestu i svega je 17% ispitanika izjavila kako im je to najvažniji element.

Praksa neproduljivanja ugovora na određeno najpopularnija je u Hrvatskoj

Polovica zaposlenih ispitanika (53%), kao i prošle godine, izdvaja iskustvo kao najvažniji element za dobivanje posla. Znanja, vještine, pa i vezu navelo je 47% ispitanika. Važnost preporuke prepoznalo je svega 30% ispitanika, a 23% smatra da je za dobivanje posla važan završen fakultet.

Trećina nezaposlenih ispitanika (34%) u Hrvatskoj su bez posla jer im nije produžen ugovor, dok četvrtina (21%) nije pronašla posao nakon završetka školovanja. Bez posla je uslijed gospodarske krize ostalo 15% ispitanika, a 8% ispitanika je odlučilo potražiti bolju priliku.

Praksa neproduljivanja ugovora na određeno najpopularnija je u Hrvatskoj gdje je 34% ispitanika to navelo kao razlog nezaposlenosti, dok je isto navelo 22% ispitanika iz Srbije te 27% ispitanika iz Bosne i Hercegovine.

Skupina od 31% nezaposlenih ispitanika bez posla je manje od tri mjeseca, dok je 19% ispitanika nezaposleno od jedne do tri godine. Najkraći ‘staž’ nezaposlenosti imaju ispitanici iz Hrvatske; njih 31% nezaposleno je do tri mjeseca, dok je takvih 15% u Srbiji te 27% u Bosni i Hercegovini.

Čak 71% ispitanika smatra da je za dobivanje posla važna veza

Na specijaliziranim web stranicama za oglašavanje slobodnih radnih mjesta posao traži 79% ispitanika. Na društvenim mrežama posao traži 49% ispitanika, dok svega 15% ispitanika pregledava tiskane oglase.

Od kada su nezaposleni, četvrtina ispitanika (25%) javila se na prosječno 20 natječaja za posao, a njih 25% javilo se na do deset natječaja. Na više od 100 natječaja javilo se 19% ispitanika, dok se 9% nije javilo niti na jedan natječaj za posao.

Za 62% ispitanika pri odabiru radnog mjesta najvažnija stavka je radno vrijeme, a 57% ispitanika je navelo visinu primanja. Sigurnost posla i profesionalno usavršavanje je za 56% ispitanika važno na radnom mjestu.

Poražavajući je podatak da čak 71% nezaposlenih ispitanika smatra da je za dobivanje posla prvenstveno važna veza, što je porast u odnosu na prošlu godinu kada je to izjavilo 67% ispitanika. Isto to smatra 47% zaposlenih ispitanika i 51% onih koji se još školuju. Ostali nezaposleni ispitanici, njih 54%, smatraju da je za dobivanje posla važno iskustvo, a 44% navodi sreću.

Usporedimo li nezaposlene ispitanike iz tri države, pokazuje se da su Hrvati ti koji najviše smatraju da je za dobivanje posla potrebna veza, slijede ih ispitanici iz BiH (64%), dok isto to smatra tek 38% ispitanika iz Srbije.

Hrvati se nadaju da će dobiti posao tri mjeseca nakon završetka školovanja

Najviše ispitanika koji se školuju (32%) očekuje da će posao naći u roku jednog do tri mjeseca, a 26% da će posao pronaći u roku tri do šest mjeseci nakon završetka školovanja. Da će posao tražiti pola godine do godine dana smatra 7% ispitanika, a da će posao tražiti više od godine dana smatra 18% ispitanika.

Većina ispitanika (63%) koji se još školuju smatra da su za dobivanje posla najvažnija znanja i vještine, iskustvo (61%) te formalno obrazovanje (59%). Vezu je navelo 51% ispitanika. Svega 32% ispitanika smatra kako je za dobivanje posla važna dodatna edukacija, a preporuku važnom smatra 46% ispitanika. Zanimljivo je da 42% ispitanika smatra da je za dobivanje posla najvažnija sreća.

Ispitanicima karijera puno manje važna nego prethodnih godina

Četvrtini ispitanika (24%) karijera je jako važna u životu i to najviše ispitanicima iz Hrvatske (64%), no to je značajno manje nego prošle godine kada je 40% ispitanika izjavilo kako im je karijera jako važna. Najveći broj ispitanika (64%) izjavilo je kako im je karijera važna, ali ne i jako važna, dok 11% ispitanika kaže da im je svejedno.


Slične vijesti

25.04.2024. (17:00)

Se dela il' se samo lenguzi?

DZS: prošle je godine u Hrvatskoj bilo nešto više od 3,2 milijuna radno sposobnih osoba, a zaposleno tek pola od toga

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prošle je godine u Hrvatskoj bilo 3,266 milijuna radno sposobnih osoba. Zaposleno je u prosjeku bilo milijun i 603 tisuće osoba, nezaposleno njih 106 tisuće. Stopa zaposlenosti za osobe od 15 do 64 godine starosti je iznosila 65,7%, a stopa nezaposlenosti 6,2%. Najviše zaposlenih je bilo u prerađivačkoj industriji (270 tisuća), zatim u trgovini na veliko i malo (227 tisuća), u obrazovanju (140 tisuća). Slijede građevina, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (Poslovni puls)

12.04.2024. (21:00)

Bliži se početak sezone

Istraživanje: velike hotelske kuće su najpoželjniji poslodavci u domaćem turizmu

U istraživanju je sudjelovalo više od 25 tisuća ispitanika, a pokazalo je da su najpoželjniji poslodavci u hrvatskom turizmu i ugostiteljstvu velike hotelske kuće. Na prvom mjestu se našla tvrtka Valamar Riviera (koja u sezoni najviše zapošljava, više od sedam tisuća radnika), na drugo se mjestu smjestila Maistra, a na treće Globalna hrana, koja stoji iza lanca restorana brze hrane McDONALD’S. Slijede Zagreb City Hotels te grupacija Aminess. Kao najveće prednosti ovih poslodavaca, ispitanici ističu dobre međuljudske odnose i radnu atmosferu, prilike za napredovanjem te dobar tretman od strane nadređenih. (Poslovni dnevnik)

11.04.2024. (18:00)

Multi kulti

U prvom tromjesečju ove godine izdano je više od 52 tisuće radnih dozvola stranim radnicima

Ako se ova dinamika nastavi, HUP predviđa da će broj stranih radnika ove godine premašiti 200 tisuća. Svaka peta izdana dozvola pripada radniku iz Nepala, njih ukupno 10,7 tisuća. Nekada najbrojniji radnici iz BiH sada su potisnuti na drugo mjesto (10 tisuća dozvola), Srbi drže treće mjesto (gotovo 6 tisuća dozvola), a radnici iz Indije četvrto s pet tisuća izdanih dozvola ove godine. Hrvatska polako postaje zanimljiva i radnicima iz Egipta. Do sada je stiglo više od 1300 Egipćana, a raste i broj Filipinaca (izdano više od 4 tisuće dozvola). Najviše se popunjavaju radna mjesta građevinskog sektora, turizma i ugostiteljstva te industrijska proizvodnja.  (Poslovni dnevnik)

02.12.2023. (15:00)

Uče jezik i raditi, a to košta

HGK: Strani radnik je 20 posto skuplji od domaćeg

Zbog dodatnih troškova poput traženja radnika, dozvola, prevoditelja, učenja i stručne obuke strani je građevinski radnik oko 20 posto skuplji od domaćeg, pokazuje indikativno istraživanje koje je Hrvatska gospodarska komora provela o zapošljavanju strane radne snage među svojim članicama. Strani radnici zaposleni u građevinarstvu dolaze iz zemalja u okružju: BiH, Srbije, Kosova, Makedonije i Albanije, ali i iz nešto udaljenijih zemalja poput Ukrajine, Maroka, Egipta i Turske. U posljednje vrijeme sve je više radnika koji stižu iz dalekih zemalja kao što su Uzbekistan, Nepal, Indija, Bangladeš i Filipini. Prema komentarima poslodavaca u građevini, najbolja iskustva imaju s radnicima iz BiHe te dijelom iz Makedonije i Srbije budući da s tim radnicima nema jezične barijere, a radnici imaju potrebne vještine. Lider

21.08.2023. (22:00)

Objesi 'Zimmer frei', lezi pod palmu i uživaj

Hrvatska: kad velika zarada u turizmu ruši tržište rada

Dobra zarada od turizma čini neatraktivnim zapošljavanje u ostalim sektorima, posebice u javnoj upravi. To bi za turistički intenzivna područja u Hrvatskoj mogao postati ozbiljan problem Za radna mjesta pravnika mislim da smo šest puta raspisivali natječaje. Nitko se nije javio – kazuje gradonačelnik Rovinja. Ta neatraktivnost zapošljavanja u javnoj upravi jednim je dijelom posljedica vrlo visoke zarade koja se ostvaruje iznajmljivanjem u privatnom smještaju. A visoka zarada vuče sa sobom više slobodnog vremena i potrebu za komocijom, putovanjima i slično. To sa stalnim zaposlenjem jednostavno ne ide. Zato upozorava na jedan hrvatski fenomen; a to je slabo ili nikakvo oporezivanje kuća za odmor. Ovaj trend uspoređuje s Nizozemskom bolesti. Riječ je o ekonomskom fenomenu koji se svojedobno pojavio u toj zemlji, a prema kojem brzi razvoj jednog sektora gospodarstva potiče pad u drugim sektorima. Tako je zbog naglog razvoja obrta i trgovine u Amsterdamu, gdje je velik broj ljudi bio u posjedu poslovnih prostora, došlo do naglog rasta cijena najma tih prostora. Posljedica toga bio je pad interesa za zapošljavanjem na tržištu rada. DW

19.07.2023. (20:00)

Ne daj se navući

Lažni poslovi: Ako je oglas predobar da bi bio istinit, vjerojatno nije

– Hej, izbacilo mi je tvoj profil preko zajedničkih prijatelja pa sam ti se odlučila javiti. Imaš baš lijepe slike, zračiš pozitivom, htjela sam te samo nešto pitati. Imaš minutu možda? – poruka je to koju je gotovo svaki korisnik društvenih mreža barem jednom dobio na svoj profil. Ipak, od naizgled simpatične poruke mnogima se diže kosa na glavi jer se takve često šire grupama na Facebooku i drugim komunikacijskim kanalima uz vrišteće upozorenje da se radi o prijevari. Iako na prvu izgleda kao prijevara, to ne mora uvijek biti istina zato što je mrežni marketing u posljednjih nekoliko godina itekako postao popularan. Često se uspoređuje s piramidalnom prijevarom, no te dvije pojave nikako nisu istoznačnice. Mrežni marketing legalna je praksa brojnih kompanija, no to ne znači da osobe kojima se jave odmah čeka legitiman posao u marketingu. Lider

10.10.2021. (22:00)

Ništa novo, ništa novo

Urnebesna priča iz Hrvatskih šuma: mjesecima ne mogu zaposliti običnog zaštitara jer traže da ima certifikat menadžera

Zapošljavanje u Hrvatskim šumama oduvijek je bilo poslovično, a trenutačno se bore s natječajem za zaštitara od kojega traže “Certifikat menadžera korporativne sigurnosti” koji u Hrvatskoj izdaje jedna udruga., a sve pod geslom da žele nagraditi ljude koji napreduju i rade na svojoj edukaciji. Iako su nakon dva žalbena postupka morali revidirati propozicije natječaja, čini se da još nisu nadomak rješenju, a građani su za ta četiri mjeseca četiri mjeseca platili 10 tisuća kuna troškova zbog žalbi za certifikat koji nije reguliran zakonom kao nužan. Telegram

25.04.2019. (17:30)

Navrh države

Prelog: 8.000 stanovnika, samo 80 nezaposlenih

Gradić iz Međimurja ima izvoz 370% veći od uvoza, u tvornici cipela među 400 radnica imaju više od 100 trudnica, a da imaju koga zaposliti, otvorili bi još jednu takvu tvornicu. U gradu nedostaje radnika svih profila pa planiraju izgraditi zgradu s oko 40 stanova i u nju useliti radnike s obiteljima iz Ukrajine, dok radnicima iz Hrvatske koji dođu k njima plaćaju kamate na stambeni kredit, do 25.000 kuna. Dobri su i u drugim stvarima, ne samo poslu – recikliraju oko 60% otpada, što bi EU voljela postići do 2030., stare WC školjke melju kao podlogu za nove ceste, iz otpada vade namještaj i restauriraju ga, vade i knjige i ploče iz otpada pa ih prodaju… 24 sata