Čak 73% turističkih djelatnika želi ponovo raditi za istog poslodavca

Hrvatska je iz godine u godinu sve popularnije turističko odredište koje promoviraju i strani mediji. No, jesmo li turistička zemlja i kada je u pitanju želja za radom u turizmu, istražio je MojPosao na 300 ispitanika.

Od ispitanika koji su barem jednom u životu radili u turizmu, najviše ih je bilo zaposleno kao konobar (34%), zatim sobar (27%) i pomoćni radnik u kuhinji (24%).

S druge strane, najmanje ispitanika je radilo kao šef sale (1%) te kao booker (4%) i animator (4%).

Posao u turizmu se traži cijele godine, a osiguran smještaj je uvjet

Veliki broj ispitanika (88%) ima želju raditi u turizmu, bez obzira imaju li već iskustvo ili ne. Ono što bi ih moglo odgovoriti od zapošljavanja u turizmu su preniske plaće, nemogućnost stalnog zaposlenja ili želja da nađu posao u struci.

Čak 42% ispitanika ne bi pristalo raditi u turizmu ukoliko nemaju osiguran smještaj, dok bi ih 26% očekivalo više plaće. Za 13% ispitanika rad u turizmu je želja još od malih nogu te su se i školovali za tu djelatnost. Svega 4% navodi da se nisu spremni seliti kada je u pitanju rad u turizmu.

Ispitanici koji su već radili u turizmu rado bi ponovo radili kod istog poslodavca (73%).

Najviše ispitanika (37%) smatra da se posao u turizmu traži cijele godine.

Početak godine kao vrijeme potrage za poslom u turizmu savjetuje 30% ispitanika, dok ih petina (22%) ipak navodi proljeće. Pred samo ljeto u potragu kreće 9% ispitanika, dok ih 3% posao traži i u srcu sezone.

Najveći broj ispitanika kao pozitivnu stranu rada u turizmu (osim one očite da imaju posao) navodi stjecanje novih vještina i znanja te upoznavanje novih ljudi (78%).

Boravak na moru kao glavnu prednost rada u turizmu ističe 49% ispitanika, dok ih 47% smatra da je riječ o zanimljivom poslu. Svega 3% ispitanika tvrdi da rad u turizmu nema svojih pozitivnih strana.

Idealno radno mjesto je hotel na području Splitsko-dalmatinske županije

Ispitanici bi najradije radili u hotelu (38%), a tek onda u turističkoj agenciji (12%), trgovini, suvenirnici ili sličnom objektu (9%). Najmanje ispitanika ima želju raditi u pansionu (1%), noćnom klubu (1%) ili hostelu (1%), dok fast food objekt nije odabrao niti jedan ispitanik (0%). Malo više od petine ispitanika (22%) nema preferencija po pitanju objekta, bitno im je samo da rade.

Kada je u pitanju županija rada, najviše ispitanika (28%) priželjkuje područje Splitsko-dalmatinske županije. U Istarskoj županiji voljelo bi raditi 16% ispitanika, a u Dubrovačko-neretvanskoj njih 14%. Najmanje atraktivne su Osječko-baranjska (2%) i Zagrebačka županija (2%).

Najviše ispitanika voljelo bi dobiti ugovor na neodređeno (34%), dok bi ih 32% u turizmu voljelo raditi od tri do šest mjeseci. Do tri mjeseca rada bira 18% ispitanika, a njih 16% voljelo bi raditi od pola godine do godinu dana.

Strani jezici su glavna prepreka za rad u turizmu

Za rad u turizmu prvenstveno im nedostaje poznavanje stranih jezika, smatra 40% ispitanika. Da je problem u nedostatku radnog iskustva navodi 39% ispitanika, dok ih 15% nema specifična znanja i vještine. Za 11% ispitanika glavni nedostatak je izostanak formalnog obrazovanja, dok ih 4% navodi nedostatak komunikacijskih vještina. S druge strane, 24% ispitanika smatra da imaju sve potrebne kvalifikacije za rad u turizmu.

Čak 83% ispitanika spremno je na edukaciju odnosno prekvalifikaciju za zanimanja iz područja turizma.

radnici turistička sezona

Da im se pokaže tko je tu šef

Od “ima tko hoće” do “vidi tko odlazi” – radnici preuzimaju kontrolu

Tržište rada u Hrvatskoj doživjelo je velike promjene – od vremena kad su poslodavci lako nalazili zamjene za radnike, do današnje situacije u kojoj se sve više zaposlenika odlučuje na “tihi”, “veliki” ili “osvetnički” otkaz. Psiholog Zvonimir Galić objašnjava da osjećaj nepravde i manjak radne snage povećavaju hrabrost zaposlenih da odlaskom pošalju poruku nezadovoljstva. Posebno su mladi skloniji promjenama, dok stariji traže sigurnost. Iako su plaće nešto porasle, inflacija ih nagriza, a odnos poslodavaca prema zaposlenicima postaje presudan za zadržavanje radne snage. tportal

posao radnici tihi otkaz

Kad plaća iz inozemstva vrijedi više od suvenira s aerodroma

Austrija šampion u eurodomaćinstvu: Gdje radnici kući donose najviše novca?

Radnici koji iz inozemstva šalju novac svojim obiteljima najviše novca po glavi stanovnika šalju u Austriju – čak 1.198 eura godišnje. Slijede Luksemburg, Malta i Francuska. Najveći apsolutni primatelj doznaka unutar EU-a je Portugal. Hrvatska se s prosjekom od 482 eura nalazi iznad EU prosjeka (411 €). Najviše novca šalju radnici iz Švicarske, Njemačke i SAD-a. Podaci pokazuju da je Austrija ne samo izvoznik klasične čokolade, već i uvoznik slatkog novčanog toka iz dijaspore. N1

plaća posao poslodavci radnici

A neće ni nas

Turizam je industrija koja nikad nije obogatila nijednu zemlju, upozoravaju stručnjaci

Polovina svih zaposlenih radi za manje od 1160 eura, koliko iznosi medijalna plaća, dok značajan dio radnika u privatnom sektoru može računati samo na minimalac. Turizam čini gotovo 20 posto bruto društvenog proizvoda, a trgovina, koja se značajno oslanja upravo na turizam, idućih 20 posto. Ekonomski stručnjaci uporno ponavljaju da su građani u gospodarstvima koja se oslanjaju na turizam uglavnom – siromašni. Hrvatski su radnici u četvrt stoljeća napustili na ovom prostoru umiruće industrije poput brodogradnje, petrokemije ili proizvodnje vlakova, no nisu ih u većoj mjeri zamijenili poslovima propulzivnim industrijama novog milenija već onima u trgovini i turizmu. Dobro se drže i građevinarstvo i IT sektor, no prerađivačka industrija je u padu. Poslovni

industrija radnici turizam

Još da sve prolazi glatko...

U slučaju da tvrtka propadne, evo koja prava imaju radnici

Stečaj se na engleskom jeziku prevodi kao „bankruptcy“ što bi ustvari značilo bankrot, ali kod nas nekako ima puno šire objašnjenje iako je konačno značenje jednako. Naime, kod nas se stečaj definira kao pad poslovne aktivnosti neke tvrtke/poduzeća zbog čega se ne ostvaruju očekivani poslovni rezultati. To naravno dovodi i do financijskih problema, odnosno nemogućnošću podmirivanja dospjelih obveza u rokovima. Radnici imaju pravo na isplatu neisplaćenih plaća do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec zaštićenog razdoblja, naknadu za slučaj bolovanja, kao i za neiskorišteni godišnji odmor, otpremninu, naknadu štete… sve što treba radnik učiniti jest ispuniti obrazac i poslati ga Agenciji za osiguranja radničkih tražbina. Savjeti

radnici stečaj tvrtke

Stare boljke dolaze na naplatu

Analiza: Vodeće proizvodne kompanije nisu na vrijeme prepoznale trendove na tržištu rada

Velike domaće proizvodne kompanije nisu prepoznale negativne trendove na hrvatskom tržištu rada niti su na njih adekvatno odgovorile. Drugim riječima, poslodavci su si sami krivi što radnike danas moraju tražiti svijećom. Politike, prakse i strategije upravljanja ljudskim potencijalima koje su tvrtke mogle iskoristiti kako bi odgovorile na problem nedostatka radnika na tržištu, ostale su potpuno neiskorištene. Privatni sektor, u prvom redu multinacionalne kompanije, još su donekle prepoznale da ljudima moraju početi upravljati na pametniji način. No, javni je sektor ostao nedotaknut tim spoznajama. Slab je interes za zapošljavanjem umirovljenika, o skraćenom radnom tjednu se ne razmišlja, kao i o podjeli poslova ili fleksibilnijem radnom vremenu. Pokraj starenja stanovništva, problem je i s mladima koje je sve teže zadržati. Poslovni

poslodavci radnici

U punom pogonu

Najviše Hrvata radi u industriji, proizvodnja najvažniji poslodavac u 12 županija

Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) govore kako je broj aktivnih stanovnika u zadnjem lanjskom mjesecu dosegnuo 1,77 milijuna, pri čemu je ukupno zaposlenih 1,65 milijuna, a nezaposlenih nešto manje od 115 tisuća. Grad Zagreb u pravilu, kad je riječ o tržištu rada, ima najbolje rezultate, no najnižu stopu nezaposlenosti ipak ima Varaždinska županija. U prosincu 2023. iznosila je 3,0%, dok je u Zagrebu bila 3,1%. Gleda li se ukupan broj zaposlenih, od njih ukupno 1,65 milijuna u zadnjem mjesecu 2023. najveći je dio bio zaposlen u pravnim osobama, dakle, poduzećima i javnom i državnom sektoru, 1,43 milijuna, dok ih je 200 tisuća u obrtu i slobodnim profesijama, a oko 18 tisuća u OPG-ima. Na nacionalnoj razini najviše njih bilo u prerađivačkoj industriji, više od 258 tisuća, te u trgovini (230 tisuća), dok je po više od 100 tisuća zaposlenih u javnoj upravi, građevinskom sektoru, turizmu, obrazovanju i zdravstvu. Poljoprivreda je na kraju godine zapošljavala manje od 55 tisuća radnika, značajno manje od primjerice prijevoza, a manje i od ICT-a ili financijskog sektora. Iako industrija doživljava pad, i dalje zapošljava više od turizma i trgovine. Poslovni

industrija posao radnici zaposleni

Nema tko raditi ni preko tjedna, a kamoli nedjeljom

Zbog nedostatka radnika u trgovinama neki će dućani biti primorani zatvoriti vrata

Proizvoda u trgovinama ne manjka, baš kao ni kupaca, ali sve je manje onih koji police žele puniti. Bez umirovljenika, studenata i stranih radnika trgovina neke trgovine ne bi mogle normalno funkcionirati. “Natječaji su cijelo vrijeme otvoreni, dođu na razgovor – odrade jedan ili dva dana, pokupe se i odu kući. Katastrofa. Nema radnika”, kaže jedna od prodavačica. Za razvoj svakog posla ključni su radnici – kojih, samo u trgovini nedostaje najmanje 10 tisuća. Da je posao sve teže organizirati potvrđuju i poslodavci koji su spremni i na radikalne poteze, poput rada u jednoj smjeni, ako ne i zatvaranju pojedinih poslovnica.Sličan problem imaju i ugostitelji. Za deset godina u našoj će zemlji raditi pola milijuna stranih radnika. Realna je to procjena jer godinama radna snaga stiže i s drugih kontinenata. Domaćih radnika jednostavno nema. RTL, Index

posao radnici trgovine

Traže se ljudi s drugačijom diplomom

U Njemačkoj traju valovi otkaza i potraga za stručnjacima odjednom

Čitav niz njemačkih tvrtki već ukida na tisuće radnih mjesta – ali istovremeno ne prestaje kuknjava kako „nedostaju stručnjaci“. Obrazloženje za otkaze je uvijek slično: „opći okviri gospodarenja su se promijenili“. Tvrtke i čitave industrijske grane se moraju promijeniti ako žele ostati konkurentni. S jedne strane su tu i troškovi energije koja je u Njemačkoj sve skuplja, a tu je i politika koja traži klimatski neutralnu proizvodnju. Sve to traži i drugačiju stručnost, sposobnosti i tehnološku spremu zaposlenih. Kako se čitavim tehnološkim rješenjima – kao što su motori s unutarnjim sagorijevanjem više ne proriče nekakva budućnost, tako su i stručnjaci s tih područja postali višak. No istovremeno se upravo panično traže stručnjaci koji će naći odgovor i tehnološka rješenja budućnosti, od umjetne inteligencije do tehnologije vodika. DW

Njemačka otkazi radnici

Radnička prava samo su jedan segment ljudskih prava na dostojanstven život

Esad Bajtal: “Za razliku od vremena kada se cijenilo znanje, rad i radnik, danas je vrijeme neradnika”

Uživali u “plodovima svoga rada” - FOTO: Kako su radni ljudi živjeli u SFRJ | Info-ks.net - Kosovo

“Za razliku od vremena kada se cijenilo znanje, rad i radnik, kada se živjelo od svojih ruku, danas su u prvom planu podobnost, osobni interes i snalaženje. Kako da rade ljudi s lažnim diplomama i bez znanja? Kad se zaposle, oni blefiraju da rade, a dobro su i redovito plaćeni. Zovu ih ovako ili onako: političari, politikanti, nacionalisti, kleronacionalisti, neofašisti… ovo je njihovo vrijeme”, naglasio je dr. Esad Bajtal. “Plaćeni odmori s regresom, tri obroka dnevno u odmaralištu na Jadranu, ne samo za radnike već i za njihove obitelji. To danas nije predmet ni snova, a u Jugoslaviji bila je stvarnost. I sad kažu da ta stvarnost, s odmorima, plaćama, školovanim ljudima, strukom, industrijom, privredom, da sve to nije valjalo, a da ova propast valja?! Ovo je vrijeme lažne gospode, lažnih diploma i teških neradnika, a ono je bilo vrijeme ljudi, rada i radnika”, zaključio je dr. Bajtal. Nacional

Esad Bajtal radnici radnička prava nekad i sad

Idem tamo gdje je sve po mom

Zaposlenicima je plaća važna, no kod odlaska iz tvrtke ni ona ih ne može zadržati

Tržište rada trenutno ‘pršti‘ talentima pa nije ni čudo da se talenti vrlo često prebacuju iz jedne tvrtke u drugu. S dolaskom generacije Z na tržište rada ulaze i novi trendovi, kao što su ‘quiet quitting‘ i ‘rage applying‘. Ovo potonje je nešto manje poznat fenomen, a odnosi se masovno slanje životopisa u druge tvrtke u potrazi za vlastitim ‘mjestom pod Suncem‘, odnosno kvalitetnijim i boljim radnim okruženjem. Pri prelasku na novo radno mjesto kandidati u većini slučajeva traže povećanje paketa plaće i benefita, gdje i male razlike mogu prevagnuti u smjeru odluke za promjenu posla. No, za konačnu odluku kandidatima je također bitna radna atmosfera, prilike za edukaciju i razvoj, rad za poslodavca kojeg smatraju sigurnim itd. Lider

plaća posao radnici radnik radno mjesto