Čakovec traži da se svi psi i mačke steriliziraju - Monitor.hr
04.02.2018. (09:30)

Dobra mjera

Čakovec traži da se svi psi i mačke steriliziraju

Grad Čakovec prvi je u Hrvatskoj odredio da se svi psi i mačke na području grada i općine moraju sterilizirati. Odredba se ne odnosi na vlasnike uzgajivačnica niti na one životinje kojima bi zahvat mogao ugroziti zdravlje. Jedna od točaka gdje svi vlasnici pasa “iskrcavaju” neželjeno potomstvo je Kuršanec, romsko naselje, gdje psi umiru od gladi i hladnoće. Jutarnji


Slične vijesti

29.10. (07:00)

Hotel lišće: all inclusive za kukce i ježeve

Vrtlar Kruno: Ostavite nešto hrpe lišća u svom vrtu

Lišće koje izgrabljate s travnjaka, ostavite ležati negdje u kutu vrta, ispod živice ili u cvjetnoj gredici. Takva hrpa je vazno stanište za prezimljavanje brojnih vrsta.  U toj hrpi granja i lišća žive na stotine sitnih bića: kornjaši, pauci, gliste, bubamare, štrigamige, babure, stonoge, mravi, skokuni, gusjenice leptira, i mnogi drugi organizmi i kukci koji će na proljeće ponovo donijeti život u vrt. Tu zaklon nalaze i ježevi, žabe i gušteri, koji među granjem traže sigurnost i toplinu. Ako pred zimu previše “počistimo” vrt i uklonimo svo lišće i granje, mnoge od tih životinjica ostaju bez doma baš kad im je najpotrebnije – kaže jedan vrtlar s Facebooka.

17.07. (20:00)

Alexa, što kaže moj hrčak?

AI Dolittle: Kako algoritmi pokušavaju razumjeti jezik životinja

Umjetna inteligencija sve češće se koristi za dešifriranje komunikacije među životinjama – od kliktanja dupina do cijukanja štakora. Algoritmi strojnog učenja analiziraju zvukove, geste i kontekstualne podatke kako bi prepoznali emocionalna stanja ili simbolička značenja. Projekti poput CETI-ja i Earth Species Projecta pokušavaju napraviti ono što je nekad bilo rezervirano za doktora Dolittlea – omogućiti komunikaciju između vrsta. Iako još ne možemo „razgovarati“ sa psom, AI već zna prepoznati kad je kokoš uzrujana, a štakor pod stresom. Sljedeći korak: pregovori s mačkom. Igor Berecki za Bug

10.06. (14:00)

I životinje imaju nešto za reći — samo nemaju Twitter

I neke životinjske vrste međusobno se zovu po imenima

Zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, znanstvenici sve bolje razumiju kompleksnu komunikaciju među životinjama. Slonovi i kitovi koriste “imena”, dupini zvižde kao da šalju SMS, a papige poput Alexa govore pametnije od prosječnog komentatora na internetu. AI sustavi već pokušavaju prevesti lajanje i mjaukanje. No s novim uvidima dolaze i etičke dileme: ako razumijemo što životinje govore – hoćemo li ih konačno i slušati? tportal

26.05. (00:00)

Kad ti se kolekcija mrava pretvori u optužnicu

Golemi novci se zarađuju švercom divljih životinja i tu više nije riječ samo o sisavcima, gmazovima ili pticama, nego i o insektima

U Keniji su četiri mladića – dvojica Belgijanaca, Vijetnamac i Kenijac – kažnjeni zbog pokušaja krijumčarenja preko 5000 mrava, uključujući rijetke afričke vrste. Mravi su pronađeni u prtljazi na aerodromu u Nairobiju, skriveni u staklenkama i špricama. Slučaj je presedan prema Kenijskoj upravi za zaštitu prirode i dio je globalnog trenda biopiratstva. Osim ekološke štete, krijumčarenje malih vrsta povećava rizik od širenja zoonoza. Sutkinja je poručila: i mravi su dio nacionalne baštine. DW

16.05. (00:00)

Tetrapodi su prvi prohodali – i to s kandžama, ne štakama

Najstariji reptili imali su kandže i stav: nova otkrića mijenjaju povijest evolucije

Otisci stopala stari 355 milijuna godina, pronađeni u Australiji, otkrivaju da su prvi reptili hodali kopnom puno ranije nego što se mislilo. Tragovi s jasno vidljivim kandžama sugeriraju da su napredni kopneni kralježnjaci postojali već početkom karbona, što pomiče evolucijsko razdvajanje vodozemaca i gmazova duboko u devonsko razdoblje. Otkriće baca novo svjetlo na ulogu poznatih prijelaznih fosila i otvara pitanja o dosad nepoznatim vrstama s Gondvane. Znanstvenici sada traže fosilizirane ostatke samih životinja koje su ostavile te revolucionarne tragove. tportal

30.01. (16:00)

Za siguran prijelaz

Ekodukt: nadvožnjak za životinje, ima ih i u Hrvatskoj

Prijelaz za životinje, zeleni most ili ekodukt, specijalizirani je objekt koji služi za prelazak divljih životinja preko širokih i prometnih cesta, a gradi se u obliku nadvožnjaka. Tijekom izgradnje, posebna se pažnja posvećuje dizajnu. Konstrukcija nadvožnjaka ispunjava se zemljom, pokriva travom i visokim raslinjem kako bi životinje te prijelaze prihvatile kao prirodno okruženje i počele ih koristiti. Potreba za izgradnjom posebnih prijelaza za životinje izraženija je na autocestama koje imaju više otvorenih trasa, dok na dionicama s tunelima ta potreba ne postoji ili je minimalna. Kada je riječ o Hrvatskoj, zelenih mostova na autocesti A1 ima deset, oni su redom: Ivačeno brdo, Rasnica, Medina gora, Varošina, Osmakovac, Rošca, Konščica, Vrankovića ograda, Srednja gora i Lendići. Na austocesti A6 postoji jedan izgrađeni prijelaz za životinje, u Gorskom kotaru kod mjesta Dedin. tportal

04.01. (09:00)

Mali, slatki i dobri u igri skrivača

Sljepaš: životinja za koju se vjerovalo da je davno nestala i dalje obitava u Hrvatskoj

Glodavac sljepaš u tjedan dana opustošio je vrt Dijane Molnar. “Prvo su rekli da jede samo krumpir, mrkvu, ono što je u zemlji, a na kraju je ispalo i luk, onda izgrize korijen od paradajza”, ispričala je Dijana Molnar za HRT. Mala dlakava životinja bez očiju i ušiju, slična krtici, živi pod zemljom i kopa tunele u kojima skladišti hranu. Uglavnom ljudima jedu u vrtu njihove proizvode, čupaju mrkvice i od toga dolazi ono da u crtićima nešto potegne mrkvu dolje, pa se ljudi natežu s njima. Index

12.12.2024. (11:00)

Nisu samo dosadni, već su i opasni

Najsmrtonosnija životinja na svijetu je – komarac

Komarci su prijenosnici raznih bolesti, a najsmrtonosnija je malarija od koje svake godine umire oko 600.000 ljudi, dok još 200 milijuna slučajeva rezultira nesposobnošću za rad po nekoliko dana. Bolest najviše pogađa ljude koji žive u tropskim i suptropskim područjima. Morski psi svake godine u prosjeku ubiju oko 10 ljudi diljem svijeta, crni medvjedi kojih ima jako puno u SAD-u i koji lutaju selima u prosjeku godišnje ubiju – jednu osobu, a više od njih ubijaju domaće životinje – krave. Od njih smrtno strada oko dvadesetak ljudi godišnje. Nije životinja, ali za usporedbu – kokosov orah ubije više od njih, oko 150 ljudi na godinu. IFLScience, N1