Prvi korak je plan za ulaganja koja su sto posto bespovratnih sredstava (6,3 milijarde), zatim idemo na višegodišnji financijski okvir, u kojem je naša participacija 15%, a 85% na EU (20 milijardi), i za treći korak iz instrumenta EU sljedeće generacije (3,6 milijardi) imamo vremena do 2023. – sve skupa na raspolaganju od EU imamo 30 milijardi eura u idućih 10 godina, rekao je Plenković. Postoje kriteriji: najmanje 37% projekata mora se odnositi na tzv. zelenu tranziciju, najmanje 20% na digitalnu tranziciju, a cijeli plan temelji se na načelu koji su u Europskoj komisiji nazvali “Ne nanosi značajnu štetu”. Što se raspodjele tiče, na gospodarstvo će ići 54% sredstava, na 10%, na obrazovanje i znanost 15%, na tržište rada 4%, na zdravstvo 5%, a na obnova zgrada nakon potresa 12%.
Centar za mirovne studije: Hrvatski europarlamentarci protiv socijalnih prava građana i financijskih interesa Hrvatske
Europski parlament raspravljat će i glasovati u četvrtak 19. siječnja o izvješću Marije Joao Rodrigues, kojem je cilj osigurati obveznu razinu socijalne zaštite svih građana Europske unije. Hrvatski zastupnici i zastupnice iz redova Hrvatske demokratske zajednice i Hrvatske seljačke stranke, koje je u radnoj skupini Europskih pučana za izradu amandmana predstavljala zastupnica Dubravka Šuica, osmislili su amandmane kojima:
- Traže da se u Europski stup socijalnih prava uvede promocija fleksibilnih, prekarnih, oblika rada, kao doprinosa ekonomiji. Takve tvrdnje suprotne su istraživanjima koja pokazuju da takvi oblici rada srednjoročno i dugoročno štete ekonomiji, a radnicima uvijek. Naime,to su svi oni oblici rada koji su nesigurni, slabo plaćeni, nezaštićeni, oni koji su izvan redovnog sustava ugovora o radu i uvijek su na štetu radnika.
- Protive se uvođenju obveze definiranja visine “minimalne plaće za dostojan život” (living wage) koja bi trebala zamijeniti minimalnu plaću. Takva minimalna plaća pokrivala bi osnovne životne troškovima, čime bi se eliminirao sve veći broj radnika koji usprkos tome što rade, žive u siromaštvu.
- Protive se reguliranju prava na rodiljni i roditeljski dopust te ostalim pravima vezanima za uspostavu ravnoteže privatnog i poslovnog života roditelja male djece. Iako su prije izbora za Europski parlament zastupnici koalicije koju su predvodile HDZ i HSS najavljivali kako će sustavnim aktivnostima na području zaštite majčinstva i djeteta, razvojem infrastrukture i usluga namijenjenih obitelji raditi na podizanju razinu socijalne sigurnosti, kvalitete i načina života mladih bračnih parova i obitelji u svrhu ostvarenja pronatalitetne politike u Republici Hrvatskoj, sada se bore da to pravo ne postane pravo svih građana i građanki Europske unije
- U situaciji u kojoj se Hrvatska priprema za ulazak u Eurozonu, navedeni zastupnici iz Hrvatske, zajedno s europskim kolegama, protive se novim fondovima koji bi zemljama, uključujući Hrvatsku, koje nisu na istim financijskim pozicijama kao i druge zemlje u Eurozoni, pomogli u financijskoj prilagodbi i eliminiranju ekonomskih i socijalnih problema građana
Centar za mirovne studije i hrvatske članice EGSO-a pozivaju građane i građanke da izvrše pritisak na navedene zastupnike te kako bi u Europskom parlamentu prestali zastupati interese krupnog kapitala na uštrb vlastitih građana, već radili za dobrobit onih koji su ih tamo izabrali; onih kojima je potrebno jačanje sustava socijalne države, pravedna plaća za vlastiti rad, dostojanstvo rada i poštovanje privatnog života, da bi osigurali egzistenciju svojih obitelji i imali pristojan żivot dostojan čovjeka. Ujedno, daju i podršku apelu Saveza samostalnih sidikata Hrvatske upućenom hrvatskoj Vladi i Europarlamentarcima, stoji u priopćenju Centra za mirovne studije.
