Cijena zelene ekonomije: Dodatnih 3,5 bilijuna dolara godišnje - Monitor.hr
27.05.2022. (10:00)

Čišćenje planeta košta

Cijena zelene ekonomije: Dodatnih 3,5 bilijuna dolara godišnje

Cijena prelaska na zelenu ekonomiju iznosit će 3,5 milijardi dolara godišnje, prema novoj studiji koja analizira troškove zelene globalne ekonomije, a koju je izradila konzultantska kuća McKinseyja. McKinsey u svojoj studiji kaže kako će ukupna globalna potrošnja vlada, poduzeća ali i pojedinaca za sustave za zelenu energiju morati porasti na 3,5 bilijuna dolara godišnje, svake godine, ako želimo imati bilo kakve šanse da stignemo do nulte emisije 2050. godine. To je povećanje od 60 posto u odnosu na današnju razinu ulaganja i ekvivalentno je polovici globalne dobiti poduzeća, četvrtini svjetskih poreznih prihoda i 7 posto potrošnje kućanstava. Dodatnih 1 bilijun dolara također bi trebalo preraspodijeliti s visokoemisionih na niskougljična sredstva. Postizanje neto nulte emisije do 2050. godine podrazumijevalo bi temeljnu transformaciju globalnog gospodarstva. Lider


Slične vijesti

Prekjučer (12:00)

The spice must flow

Što Milanović i Plenković misle o hrvatskoj ekonomiji

Što se tiče Plenkovića, s obzirom na to da je na premijerskoj poziciji od 2016. godine, njegove izjave o ekonomskim pitanjima uglavnom se svode na samohvalu. Nabraja statističke podatke koji idu u prilog njegovoj Vladi, bez nekih konkretnih poruka u kojem smjeru će se ekonomska politika dalje kretati. Hvali se rastom BDP-a i ostvarenju ambicija ciljeva Razvojne strategije prije roka, iako zaboravlja reći da je poboljšanju tog statističkog podatka doprinijelo i to što se broj stanovnika smanjio ispod 3,9 milijuna. Pritom se uglavnom oslanja na EU fondove.

Milanović je pak u medijima najavio kako će se upravo taj novac u narednom razdoblju smanjivati, napisao je da se ne smijemo zadovoljiti dosadašnjim korištenjem europskih fondova, da moramo biti bolji u korištenju tog novca. Kad završi korištenje europskih fondova ističe kako ne smijemo ostati na 70 posto prosjeka razvijenosti Europske unije. Velike i bogate države nije da nas vole ili ne vole, ali ne daju nam novac da bismo im konkurirali. Dotaknuo se i poreza, za koje smatra da ih nema potrebe dodatno rasterećivati. Pritom ni jedan niti drugi nisu odlučni oko poreza na nekretnine. Forbes

21.03. (00:00)

Zato dobro promisli koga ćeš izabrat

Šonje: Sljedeći izbori će odrediti sudbinu Hrvatske za narednih 10 do 15 godina

Povijest Europske unije nudi okvir za razmišljanje o razvojnom putu koji stoji pred Hrvatskom: je li za nas relevantan spomenuti „portugalski scenarij“ (koji se jednako odnosi na Grčku i u nešto manjoj mjeri na Španjolsku), ili „irski scenarij“ – scenarij u kojem jedna periferna i razmjerno nerazvijena zemlja u razdoblju od nekoliko desetljeća sustiže i prestiže europski razvojni prosjek uz stabilizaciju broja stanovnika (štoviše, u Irskoj broj stanovnika snažno raste). U međuvremenu, i to ne slučajno nakon ulaska u EU, Hrvatska je pokazala naznaku kakvih-takvih razvojnih potencijala. Do aktualnih 75% europskog prosjeka došli smo uz pomoć gospodarskog rasta i „uz pomoć“ smanjenja broja stanovnika.

Ključni čimbenici aktualnog dobrog kolesterola kao što su EU fondovi i oporavak osobne potrošnje ne mogu dugo (dulje od nekoliko godina) održavati gospodarski rast i konvergenciju prema europskom prosjeku. Ako neće biti praćeni općim rastom efikasnosti, dovoljno brzim tehnološkim napretkom, ugrađivanjem sve više znanja i inovacija u proizvodne procese, jačanjem konkurencije i konkurentnosti, prije ili kasnije doći će do bolnog otrježnjenja nalik onome 2009.-2014. nakon što smo se nekoliko godina prije toga utapali u poplavi novca (točnije: kredita). Velimir Šonje za Ekonomski lab. Prenio ga i Forbes.

17.03. (19:00)

Taylor za premijerku!

Taylor Swift efekt: Gdje ona dođe ekonomija cvate

Swiftonomics pojam je koji označava ekonomski utjecaj ove mlade zvijezde. 2023. godine Swift je započela The Eras Tour, svjetsku seriju koncerata čiji se ukupni prihod procjenjuje na više od jedne milijarde dolara s time da turneja još ni nije gotova. Swift je tako ispisala povijest turnejom s najvećom zaradom u povijesti, prestižući u toj tituli velika imena poput Eltona Johna i Beyonce. Turneja je zaslužna i za rast lokalne ekonomije diljem SAD-a te pozitivnim utjecajem i na globalnu ekonomiju. Turneja ne zarađuje samo na fanovima već i na sponzorima i suvenirima koji se mogu kupiti prilikom koncerta. Fanovi izdvajaju više od 1300 dolara za ulaznice, putovanje, smještaj i odjeću koju će obući posebno uoči dana održavanja koncerta. Prosječna cijena karte na Ticketmasteru, platformi za prodaju i distribuciju ulaznica, za The Eras Tour iznosi 254 dolara, što za Swift znači zaradu veću od 300 milijuna dolara nakon svega jednog koncerta od ukupno 22. Lider

07.03. (14:00)

Tresla se brda, rodio se miš

Unatoč očekivanjima, kineska ulaganja u Hrvatsku su u opadanju, potvrđuju ekonomski stručnjaci

Iako su kineski dužnosnici posjećivali Hrvatsku s interesom za ulaganja, poput kupnje brodogradilišta Uljanik, stvarnost je drugačija. Prema podacima Hrvatske narodne banke, kineske investicije su smanjene – s 45,5 milijuna eura u 2022. na 13,7 milijuna u prva tri kvartala 2023. godine. Stručnjaci ističu nedostatak poticanja za strana ulaganja, naglašavaju oprez zbog promjenjivih političkih i trgovinskih dinamika. Europske politike povećanja carina na kinesku autoindustriju dodatno su usporile ulaganja. Screening investicija EU dodatno usporava kineske ulagače, dok se izazovi oko transparentnosti i geopolitičkih pitanja nastavljaju. (Forbes)

22.02. (15:00)

Budućnost možda ipak ne pripada Slavenima

Zašto je hrvatsko društvo ekonomski lijevo – nije samo zbog komunističke prošlosti

Premda smo se mi odlučili na privatno vlasništvo i demokratski poredak nakon 1990. godine, ni danas tridesetak godina nakon te povijesne odluke nismo na čistu s tim kategorijama. Današnje protivljenje kapitalizmu, poduzetništvu i privatnoj inicijativi u Hrvatskoj i uopće privatnom vlasništvu i društvenoj promociji pojedinca i njegovom uspjehu nije slučajno; ono je plod mentaliteta koji je nastao u dugotrajnom povijesnom trajanju. Krajnje pojednostavljivanje bi bilo kazati da je lijeva pozicija u ekonomskim pitanjima isključiva posljedica nedavnog komunističkog razdoblja prošlog stoljeća. Takva interpretacija zašto prevladavaju lijeve ekonomske ideje u današnjem hrvatskom društvu nikako ne bi odgovarala punoj istini. Stoljetno nepostojanje političke nezavisnosti kod većine slavenskih naroda stvorilo je kod njih pasivističku psihologiju na javnom polju, smatraju ekonomski stručnjaci. Tu je i teorija Maxa Webera koja tvrdi da je kapitalizam nastao zahvaljujući protestantima, dok je katolicizam, a pogotovo pravoslavlje rašireno kod Slavena smatrano negativnim po ekonomski i društveni razvoj. Arhiv analitika

12.02. (12:00)

Žene, sad vi nastupate

Megabrendovi: Žene pokreću svjetsku ekonomiju

Nezapamćen utjecaj ženskih glazbenih zvijezda, ali i filma ‘Barbie‘, zbog kojeg su također cvjetali mnogi biznisi, mnogi stručnjaci, kako prenosi NPR, pripisuju upravo ženama i njihovoj rastućoj kupovnoj moći. Nakon krize tijekom COVID-19 žene su počele rušiti rekorde na tržištu rada, a kako je nedavno izvijestila američka organizacija Hamilton Project, prošla je godina bila rekordna po udjelu žena na tržištu rada. Vrijedi spomenuti da se više žena upisalo na fakultete, ali i da imaju veće šanse od muškaraca da će ih i završiti. Naravno, i dalje su u brojnim područjima zanemarene, pa tako i dalje teško probijaju stakleni strop, premalo je ženskih lidera u kompanijama, ali i trpe rodnu i spolnu diskriminaciju.

Ipak, uvjerava NPR, stvari se polako mijenjaju i, kad je to moguće, češće biraju potrošiti svoj novac na stvari koje njih zadovoljavaju, često iskustva koja će pamtiti cijeli život poput odlaska na turneju, putovanje ili film. Ili, kako zaključuju, iako i dalje trebaju svladati niz zapreka, žene diljem svijeta valja ohrabriti činjenica da su svojim kupovnim odlukama uspjele prodrmati svjetske ekonomije. Lider

04.02. (14:00)

Neizvjesno, a opet stabilnije od očekivanog. Previše pesimizma, ljudi, jooooj

Šonje: Koliko dugo hrvatsko gospodarstvo može voziti po svom?

Nastavak potrošačkog buma u prvoj polovini ove godine praktički je već predodređen, no postavlja se pitanje koliko to može trajati? Načelni odgovor glasi ne dugo, no to je preopćenit odgovor. Hrvatska već dulje od godinu dana uspješno odolijeva (plitkoj) recesiji koja zahvaća neke od naših najvažnijih trgovačkih partnera. Osobna potrošnja je najvažnija sastavnica BDP-a, ali bez doprinosa investicija i izvoza sama teško može proizvesti visoku stopu rasta. Što se tiče globalne razine, unatoč dva zadnja šoka – početku rata Izraela i napada Hutija u Crvenom moru, nešto veće bi se trebalo dogoditi da ozbiljnije uzdrma svjetsko gospodarstvo koje bi moglo puno brže rasti da nije te sjene nove ere neizvjesnosti. Velimir Šonje za Ekonomski lab.

10.01. (00:00)

Novi problemi, ali i sunce poslije kiše

Šonje: Signali iz prvog tjedna 2024 – potvrde najava

Nastavak ove godine u EU zavisit će o tome kako će potrošači reagirati na smirivanje cijena nakon dvije godine inflacijskih stresova. Stav je većine vlada većih europskih država i Europske komisije da za fiskalnu ekspanziju u svrhu suzbijanja recesije nema potrebe, jer potrošači će u uvjetima i dalje niske nezaposlenosti svojom probuđenom osobnom potrošnjom zbog smirivanja cijena pogurati BDP prema gore. Taj sumnjivo optimističan scenarij ipak ima i neka uporišta. S ulaskom u novu parnu godinu numerologija nameće zloguko proročanstvo: krajem veljače 2020. dogodila se pandemija (tj. lockdown koji je privremeno „ugasio“ gospodarske aktivnosti); dvije godine kasnije započeo je rat u Ukrajini. Svake dvije godine dakle; u skladu s igrom parnih godina, vjernici u igre brojeva kažu da nije pitanje kad će, nego što će nas pogoditi potkraj zime 2024.? U očekivanju geopolitičkih raspleta ili, bolje rečeno, novih zapleta, jer geopolitičke igre nikada ne prestaju, svjetsko bi gospodarstvo lišeno novih velikih vanjskih šokova ove godine moglo isporučiti smirivanje inflacije i kakav-takav gospodarski rast, kaže Velimir Šonje za Ekonomski lab.

02.01. (13:00)

Potencijal je tu, samo ga treba iskoristiti

Milanovićev ekonomski savjetnik izdvaja pet ključnih izazova za Hrvatsku u 2024. godini

Prije iznošenja izazova, podsjetimo da iz Banskih dvora sugeriraju da smo danas ekonomski „solidna i stabilna“ zemlja u kojoj je očuvana „socijalna kohezija“, a u 2024. godini nas očekuje gospodarski rast od 2,8 posto, dok bi inflacija trebala usporiti. Velibor Mačkić za Forbes navodi koji su problemi na kojima bi trebalo poraditi:

  • Porobljavanje institucija predstavlja jednu od ključnih prepreka podizanja produktivnosti hrvatske ekonomije
  • Neuređeno tržište rada: potrebno je lociranje i identificiranje stranih zemalja iz kojih je moguće dobiti potrebni profil radnika koji nam nedostaju, spajanje poduzeća i stranih radnika
  • Treba šira porezna baza i progresivno oporezivanje
  • Privatne investicije u sjeni su EU fondova
  • Inflacija i izborni ciklus – Iako inflacija usporava, kretanja na tržištu rada bit će zanimljiva i u izbornoj godini uz izražene geopolitičke rizike
18.12.2023. (17:00)

U motivaciji je ključ

Kako postati nezamjenjiv kao tvrtka, proizvod ili osoba

Želite li postati nezamjenjivi, trebate imati više od odličnog proizvoda ili usluge – trebate stvoriti sustav koji ima komparativnu prednost pred konkurencijom (kao što su to danas Google, Apple i Microsoft, koji su postali gotovo defaultni u korištenju informatičke opreme i pretraživanja interneta). Možete li izgraditi vlastiti osobni brend, postati MOAT (poput ekonomskog dvorca s nepremostivim jarkom) kao osoba? Zašto ne. Imidž je moat. Postanite poznati po nekoj vještini/po nečemu neobičnom. Marie Condo je moat u uređenju doma. Osmislila je jedinstvenu vještinu minimalističkog pospremanja. Ryan Holiday postao je osoba na koju pomislite kao netko spomene stoicizam. Jer o tome piše i govori godinama. Kad spomenete danas matematiku, koliko vas pomisli na Tonija Miluna? Postanite toliko dobri u nečem da vam je nemoguće zaobići. Zanemarite sve projekte sa strane i fokusirajte se da postanete najbolji u samo jednoj stvari. Izmislite nešto i gurajte to dok se ljudima ne uvučete pod kožu. Postanite ona osoba za koju će netko reći ‘ona ti to sigurno zna‘. Lider