Hrvatsko društvo bliže je ekonomski desnim politikama nego lijevim, iako se ti pojmovi zlorabljuju za politička prepucavanja - Monitor.hr
03.04. (17:00)

Lijevo, desno nigdje moga stana...

Hrvatsko društvo bliže je ekonomski desnim politikama nego lijevim, iako se ti pojmovi zlorabljuju za politička prepucavanja

Ono što ljevičare čini ljevičarima, a desničare desničarima jesu razlozi (vrijednosne podloge) zašto zauzimaju ovakav ili onakav stav, odnosno zašto žele ovakve ili onakve politike. Sklonost kolektivizmu, državnom paternalizmu i komandnom gospodarstvu (čak i zadrugastvu) nije nužno “ekonomski lijeva” orijentacija; drugo, pojmovi “ekonomske ljevice” i “ekonomske desnice” služe samo zamagljivanju. Kako bismo otklonili sve nejasnoće, najbolje je da napustimo pojmove “ekonomske ljevice” i “ekonomske desnice”, pogotovo tamo gdje nema, kao u našem slučaju, tog željenog “školskog” paralelizma s političkom, institucionalnom i kulturološkom sferom.

Vraćajući se tako na fundamentalno shvaćanje ljevice kao one koja vjeruje u čovjeka, napredak, oslobođenje od stega tradicije nasuprot desnici koja je skeptična prema čovjeku, oslanja se na tradicionalne vrijednosti i želi da “prežive” stari (i “dokazani”) odnosi, možda možemo čak zaključiti da su nositelji ideja ekonomskog liberalizma pravi ljevičari u Hrvatskoj. A oni definitivno nisu većina u hrvatskom društvu. Cijelu povijest tih odnosa donosi Karlo Jurak za Ekonomski lab


Slične vijesti

02.04. (15:00)

Kupi manje za više love

Još jedna analiza mandata HDZ-ove vlade: Rasle plaće i mirovine, ali i siromaštvo

Vlada će se pohvaliti kako je u ovom mandatu osigurala rekordan rast plaća, ne samo u državnim i javnim službama, koje je ove godine po prvi puta počastila i uskrsnicom, već na cijelom tržištu. No, tome je pridonio i nedostatak radne snage. Od listopada 2016. plaće su rasle 490 eura u neto iznosu, što je točan podatak kada se promatra nominalan rast plaća. Kada se u kretanje prosječne bruto i neto plaće u promatranih nepunih osam godina ukalkuliraju inflatorna kretanja, izračun pokazuje kako su plaće rasle i nominalno i realno, realan rast je nešto više od 30 posto, dok je medijalna plaća rasla oko 26. U snažniji rast mirovina nije se ulagalo, već se provodilo samo redovito zakonsko usklađivanje. Da nije bilo bunta liječnika, sudaca, pravosudnih dužnosnika i sudskih službenika i namještenika, a potom i dijela obrazovnog sustava, Vlada bi se mogla pohvaliti kako je u mandatu imala idiličan odnos sa socijalnim partnerima. Paralelno s rastom prosječnih plaća, raslo je i siromaštvo, u riziku od siromaštva je više od 743 tisuće ljudi. Faktograf

31.03. (18:00)

Nisu se dali

Gospodarstvo 2023: Dobra borba u teškoj kategoriji budi optimizam

Prošle je godine u apsolutnoj vrijednosti snižena efektivna stopa poreza na dobit s 267,9 milijuna eura (kolika je bila 2022., na bruto dobit od 1,1 milijarde eura) na 152,9 milijuna (na milijardu eura bruto dobiti). Pozitivno je to utjecalo na rast neto marže profita unatoč tomu što su ukupni rashodi 2023. u odnosu na 2022. rasli više od ukupnih prihoda (prihodi za 2,2 posto, rashodi za 2,4 posto). Ukupno gledajući, za teškaše se može reći da je 2023. bila itekako dobra godina, pogotovo uzmu li se u obzir okolnosti. Problemi u EU-u traju već dugo, njemačko gospodarstvo posustaje, što s nelagodom promatraju mnoga druga tržišta, uključujući hrvatsko, no snaga domaćega gospodarstva, sudeći po aktualnim podacima o prihodima i dobiti, za sada ulijeva nadu. Upitna je produktivnost, prema kojoj nismo bili najkonkurentniji u odnosu na strane kompanije. Lider

29.03. (14:00)

Ma mi smo prestrogi sami prema sebi, nama je zapravo predobro

Hrvatska među 40 ekonomski najslobodnijih zemalja u svijetu

Indeks ekonomske slobode konzervativnog američkog think tanka Heritage Foundation objavljen je u izvješću za 2024. Već se u izvješću za 2022. mogao vidjeti trend poboljšanja bodova i ranga Hrvatske. Trend se prema podacima iz zadnjeg izvješća nastavio. Za početak, deset ekonomski najslobodnijih zemalja svijeta su Singapur, Švicarska, Irska, Tajvan, Luksemburg, Novi Zeland, Danska, Estonija, Švedska i Norveška. Gledajući provedbu javnih politika u praksi, pomaci se prije svega odnose na: 1. povećanje zaštite vlasničkih prava, 2. manje udjele fiskalnog deficita i javnog duga u BDP-u koji se smanjio na 68,6 % 2022. godine, 3. povećanje lakoće poslovanja u smislu smanjenja rizika poslovnog okruženja i povećanja regulatorne kvalitete; i 4. sniženja graničnih (nacionalnih) stopa poreza na dohodak i dobit .

Heritage Foundation u izvješću za Hrvatsku navodi kako su prethodne reforme poticanja konkurencije i tržišne liberalizacije potaknule modernizaciju gospodarstva, pogotovo pojednostavljenja pokretanja poslovanja. Ekonomski lab

26.03. (13:00)

The spice must flow

Što Milanović i Plenković misle o hrvatskoj ekonomiji

Što se tiče Plenkovića, s obzirom na to da je na premijerskoj poziciji od 2016. godine, njegove izjave o ekonomskim pitanjima uglavnom se svode na samohvalu. Nabraja statističke podatke koji idu u prilog njegovoj Vladi, bez nekih konkretnih poruka u kojem smjeru će se ekonomska politika dalje kretati. Hvali se rastom BDP-a i ostvarenju ambicija ciljeva Razvojne strategije prije roka, iako zaboravlja reći da je poboljšanju tog statističkog podatka doprinijelo i to što se broj stanovnika smanjio ispod 3,9 milijuna. Pritom se uglavnom oslanja na EU fondove.

Milanović je pak u medijima najavio kako će se upravo taj novac u narednom razdoblju smanjivati, napisao je da se ne smijemo zadovoljiti dosadašnjim korištenjem europskih fondova, da moramo biti bolji u korištenju tog novca. Kad završi korištenje europskih fondova ističe kako ne smijemo ostati na 70 posto prosjeka razvijenosti Europske unije. Velike i bogate države nije da nas vole ili ne vole, ali ne daju nam novac da bismo im konkurirali. Dotaknuo se i poreza, za koje smatra da ih nema potrebe dodatno rasterećivati. Pritom ni jedan niti drugi nisu odlučni oko poreza na nekretnine. Forbes

21.03. (00:00)

Zato dobro promisli koga ćeš izabrat

Šonje: Sljedeći izbori će odrediti sudbinu Hrvatske za narednih 10 do 15 godina

Povijest Europske unije nudi okvir za razmišljanje o razvojnom putu koji stoji pred Hrvatskom: je li za nas relevantan spomenuti „portugalski scenarij“ (koji se jednako odnosi na Grčku i u nešto manjoj mjeri na Španjolsku), ili „irski scenarij“ – scenarij u kojem jedna periferna i razmjerno nerazvijena zemlja u razdoblju od nekoliko desetljeća sustiže i prestiže europski razvojni prosjek uz stabilizaciju broja stanovnika (štoviše, u Irskoj broj stanovnika snažno raste). U međuvremenu, i to ne slučajno nakon ulaska u EU, Hrvatska je pokazala naznaku kakvih-takvih razvojnih potencijala. Do aktualnih 75% europskog prosjeka došli smo uz pomoć gospodarskog rasta i „uz pomoć“ smanjenja broja stanovnika.

Ključni čimbenici aktualnog dobrog kolesterola kao što su EU fondovi i oporavak osobne potrošnje ne mogu dugo (dulje od nekoliko godina) održavati gospodarski rast i konvergenciju prema europskom prosjeku. Ako neće biti praćeni općim rastom efikasnosti, dovoljno brzim tehnološkim napretkom, ugrađivanjem sve više znanja i inovacija u proizvodne procese, jačanjem konkurencije i konkurentnosti, prije ili kasnije doći će do bolnog otrježnjenja nalik onome 2009.-2014. nakon što smo se nekoliko godina prije toga utapali u poplavi novca (točnije: kredita). Velimir Šonje za Ekonomski lab. Prenio ga i Forbes.

17.03. (19:00)

Taylor za premijerku!

Taylor Swift efekt: Gdje ona dođe ekonomija cvate

Swiftonomics pojam je koji označava ekonomski utjecaj ove mlade zvijezde. 2023. godine Swift je započela The Eras Tour, svjetsku seriju koncerata čiji se ukupni prihod procjenjuje na više od jedne milijarde dolara s time da turneja još ni nije gotova. Swift je tako ispisala povijest turnejom s najvećom zaradom u povijesti, prestižući u toj tituli velika imena poput Eltona Johna i Beyonce. Turneja je zaslužna i za rast lokalne ekonomije diljem SAD-a te pozitivnim utjecajem i na globalnu ekonomiju. Turneja ne zarađuje samo na fanovima već i na sponzorima i suvenirima koji se mogu kupiti prilikom koncerta. Fanovi izdvajaju više od 1300 dolara za ulaznice, putovanje, smještaj i odjeću koju će obući posebno uoči dana održavanja koncerta. Prosječna cijena karte na Ticketmasteru, platformi za prodaju i distribuciju ulaznica, za The Eras Tour iznosi 254 dolara, što za Swift znači zaradu veću od 300 milijuna dolara nakon svega jednog koncerta od ukupno 22. Lider

07.03. (14:00)

Tresla se brda, rodio se miš

Unatoč očekivanjima, kineska ulaganja u Hrvatsku su u opadanju, potvrđuju ekonomski stručnjaci

Iako su kineski dužnosnici posjećivali Hrvatsku s interesom za ulaganja, poput kupnje brodogradilišta Uljanik, stvarnost je drugačija. Prema podacima Hrvatske narodne banke, kineske investicije su smanjene – s 45,5 milijuna eura u 2022. na 13,7 milijuna u prva tri kvartala 2023. godine. Stručnjaci ističu nedostatak poticanja za strana ulaganja, naglašavaju oprez zbog promjenjivih političkih i trgovinskih dinamika. Europske politike povećanja carina na kinesku autoindustriju dodatno su usporile ulaganja. Screening investicija EU dodatno usporava kineske ulagače, dok se izazovi oko transparentnosti i geopolitičkih pitanja nastavljaju. (Forbes)

22.02. (15:00)

Budućnost možda ipak ne pripada Slavenima

Zašto je hrvatsko društvo ekonomski lijevo – nije samo zbog komunističke prošlosti

Premda smo se mi odlučili na privatno vlasništvo i demokratski poredak nakon 1990. godine, ni danas tridesetak godina nakon te povijesne odluke nismo na čistu s tim kategorijama. Današnje protivljenje kapitalizmu, poduzetništvu i privatnoj inicijativi u Hrvatskoj i uopće privatnom vlasništvu i društvenoj promociji pojedinca i njegovom uspjehu nije slučajno; ono je plod mentaliteta koji je nastao u dugotrajnom povijesnom trajanju. Krajnje pojednostavljivanje bi bilo kazati da je lijeva pozicija u ekonomskim pitanjima isključiva posljedica nedavnog komunističkog razdoblja prošlog stoljeća. Takva interpretacija zašto prevladavaju lijeve ekonomske ideje u današnjem hrvatskom društvu nikako ne bi odgovarala punoj istini. Stoljetno nepostojanje političke nezavisnosti kod većine slavenskih naroda stvorilo je kod njih pasivističku psihologiju na javnom polju, smatraju ekonomski stručnjaci. Tu je i teorija Maxa Webera koja tvrdi da je kapitalizam nastao zahvaljujući protestantima, dok je katolicizam, a pogotovo pravoslavlje rašireno kod Slavena smatrano negativnim po ekonomski i društveni razvoj. Arhiv analitika

12.02. (12:00)

Žene, sad vi nastupate

Megabrendovi: Žene pokreću svjetsku ekonomiju

Nezapamćen utjecaj ženskih glazbenih zvijezda, ali i filma ‘Barbie‘, zbog kojeg su također cvjetali mnogi biznisi, mnogi stručnjaci, kako prenosi NPR, pripisuju upravo ženama i njihovoj rastućoj kupovnoj moći. Nakon krize tijekom COVID-19 žene su počele rušiti rekorde na tržištu rada, a kako je nedavno izvijestila američka organizacija Hamilton Project, prošla je godina bila rekordna po udjelu žena na tržištu rada. Vrijedi spomenuti da se više žena upisalo na fakultete, ali i da imaju veće šanse od muškaraca da će ih i završiti. Naravno, i dalje su u brojnim područjima zanemarene, pa tako i dalje teško probijaju stakleni strop, premalo je ženskih lidera u kompanijama, ali i trpe rodnu i spolnu diskriminaciju.

Ipak, uvjerava NPR, stvari se polako mijenjaju i, kad je to moguće, češće biraju potrošiti svoj novac na stvari koje njih zadovoljavaju, često iskustva koja će pamtiti cijeli život poput odlaska na turneju, putovanje ili film. Ili, kako zaključuju, iako i dalje trebaju svladati niz zapreka, žene diljem svijeta valja ohrabriti činjenica da su svojim kupovnim odlukama uspjele prodrmati svjetske ekonomije. Lider

04.02. (14:00)

Neizvjesno, a opet stabilnije od očekivanog. Previše pesimizma, ljudi, jooooj

Šonje: Koliko dugo hrvatsko gospodarstvo može voziti po svom?

Nastavak potrošačkog buma u prvoj polovini ove godine praktički je već predodređen, no postavlja se pitanje koliko to može trajati? Načelni odgovor glasi ne dugo, no to je preopćenit odgovor. Hrvatska već dulje od godinu dana uspješno odolijeva (plitkoj) recesiji koja zahvaća neke od naših najvažnijih trgovačkih partnera. Osobna potrošnja je najvažnija sastavnica BDP-a, ali bez doprinosa investicija i izvoza sama teško može proizvesti visoku stopu rasta. Što se tiče globalne razine, unatoč dva zadnja šoka – početku rata Izraela i napada Hutija u Crvenom moru, nešto veće bi se trebalo dogoditi da ozbiljnije uzdrma svjetsko gospodarstvo koje bi moglo puno brže rasti da nije te sjene nove ere neizvjesnosti. Velimir Šonje za Ekonomski lab.