'Čovjek najbolje može biti ptica kada ih gleda sa zemlje' - Monitor.hr
10.06.2016. (13:44)

Flying high

‘Čovjek najbolje može biti ptica kada ih gleda sa zemlje’

Nautil.us je objavio dobar tekst Kako sam pokušao postati ptica u kojem autor, Charles Foster, vrlo poetično opisuje svoje divljenje prema čiopama, pticama selicama koje su vrlo slične lastavicama, uspoređujući svoja ljudska ograničenja sa njihovom apsolutnom slobodom. Tekst je dio njegove knjige Being a Beast, u kojoj opisuje svoje pokušaje da živi kao jelen, lisica, jazavac i vidra.


Slične vijesti

10.06. (14:00)

I životinje imaju nešto za reći — samo nemaju Twitter

I neke životinjske vrste međusobno se zovu po imenima

Zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, znanstvenici sve bolje razumiju kompleksnu komunikaciju među životinjama. Slonovi i kitovi koriste “imena”, dupini zvižde kao da šalju SMS, a papige poput Alexa govore pametnije od prosječnog komentatora na internetu. AI sustavi već pokušavaju prevesti lajanje i mjaukanje. No s novim uvidima dolaze i etičke dileme: ako razumijemo što životinje govore – hoćemo li ih konačno i slušati? tportal

26.05. (00:00)

Kad ti se kolekcija mrava pretvori u optužnicu

Golemi novci se zarađuju švercom divljih životinja i tu više nije riječ samo o sisavcima, gmazovima ili pticama, nego i o insektima

U Keniji su četiri mladića – dvojica Belgijanaca, Vijetnamac i Kenijac – kažnjeni zbog pokušaja krijumčarenja preko 5000 mrava, uključujući rijetke afričke vrste. Mravi su pronađeni u prtljazi na aerodromu u Nairobiju, skriveni u staklenkama i špricama. Slučaj je presedan prema Kenijskoj upravi za zaštitu prirode i dio je globalnog trenda biopiratstva. Osim ekološke štete, krijumčarenje malih vrsta povećava rizik od širenja zoonoza. Sutkinja je poručila: i mravi su dio nacionalne baštine. DW

16.05. (00:00)

Tetrapodi su prvi prohodali – i to s kandžama, ne štakama

Najstariji reptili imali su kandže i stav: nova otkrića mijenjaju povijest evolucije

Otisci stopala stari 355 milijuna godina, pronađeni u Australiji, otkrivaju da su prvi reptili hodali kopnom puno ranije nego što se mislilo. Tragovi s jasno vidljivim kandžama sugeriraju da su napredni kopneni kralježnjaci postojali već početkom karbona, što pomiče evolucijsko razdvajanje vodozemaca i gmazova duboko u devonsko razdoblje. Otkriće baca novo svjetlo na ulogu poznatih prijelaznih fosila i otvara pitanja o dosad nepoznatim vrstama s Gondvane. Znanstvenici sada traže fosilizirane ostatke samih životinja koje su ostavile te revolucionarne tragove. tportal

30.01. (16:00)

Za siguran prijelaz

Ekodukt: nadvožnjak za životinje, ima ih i u Hrvatskoj

Prijelaz za životinje, zeleni most ili ekodukt, specijalizirani je objekt koji služi za prelazak divljih životinja preko širokih i prometnih cesta, a gradi se u obliku nadvožnjaka. Tijekom izgradnje, posebna se pažnja posvećuje dizajnu. Konstrukcija nadvožnjaka ispunjava se zemljom, pokriva travom i visokim raslinjem kako bi životinje te prijelaze prihvatile kao prirodno okruženje i počele ih koristiti. Potreba za izgradnjom posebnih prijelaza za životinje izraženija je na autocestama koje imaju više otvorenih trasa, dok na dionicama s tunelima ta potreba ne postoji ili je minimalna. Kada je riječ o Hrvatskoj, zelenih mostova na autocesti A1 ima deset, oni su redom: Ivačeno brdo, Rasnica, Medina gora, Varošina, Osmakovac, Rošca, Konščica, Vrankovića ograda, Srednja gora i Lendići. Na austocesti A6 postoji jedan izgrađeni prijelaz za životinje, u Gorskom kotaru kod mjesta Dedin. tportal

04.01. (09:00)

Mali, slatki i dobri u igri skrivača

Sljepaš: životinja za koju se vjerovalo da je davno nestala i dalje obitava u Hrvatskoj

Glodavac sljepaš u tjedan dana opustošio je vrt Dijane Molnar. “Prvo su rekli da jede samo krumpir, mrkvu, ono što je u zemlji, a na kraju je ispalo i luk, onda izgrize korijen od paradajza”, ispričala je Dijana Molnar za HRT. Mala dlakava životinja bez očiju i ušiju, slična krtici, živi pod zemljom i kopa tunele u kojima skladišti hranu. Uglavnom ljudima jedu u vrtu njihove proizvode, čupaju mrkvice i od toga dolazi ono da u crtićima nešto potegne mrkvu dolje, pa se ljudi natežu s njima. Index

12.12.2024. (11:00)

Nisu samo dosadni, već su i opasni

Najsmrtonosnija životinja na svijetu je – komarac

Komarci su prijenosnici raznih bolesti, a najsmrtonosnija je malarija od koje svake godine umire oko 600.000 ljudi, dok još 200 milijuna slučajeva rezultira nesposobnošću za rad po nekoliko dana. Bolest najviše pogađa ljude koji žive u tropskim i suptropskim područjima. Morski psi svake godine u prosjeku ubiju oko 10 ljudi diljem svijeta, crni medvjedi kojih ima jako puno u SAD-u i koji lutaju selima u prosjeku godišnje ubiju – jednu osobu, a više od njih ubijaju domaće životinje – krave. Od njih smrtno strada oko dvadesetak ljudi godišnje. Nije životinja, ali za usporedbu – kokosov orah ubije više od njih, oko 150 ljudi na godinu. IFLScience, N1

11.11.2024. (15:00)

Da im netko pokaže tko je na vrhu hranidbenog lanca

Moguće rješenje za ekosustav: Neke invazivne vrste mogle bi nam završiti na tanjuru

Invazivne životinjske i biljne vrste često se nekontrolirano šire u svom “novom domu” i uzrokuju ogromne štete. No, ponegdje one završavaju na tanjuru. I to može biti jedan od načina zaštite okoliša. Primjer su divlje svinje u SAD-u, na koje je sezona lova otvorena cijele godine. Osim toga, one su nesumnjivo dobar izvor proteina. Šteta koju ove svinje nanose samim ekosustavima mnogo je teže izmjeriti. One jedu sjemenje drveća te jaja ptica i kornjača, a također oštećuju osjetljiva tla u potrazi za hranom i zagađuju potoke, jezera i rijeke svojim izmetom. Slične karakteristike štete na ekosustav imaju i crvene lavlje ribe iz južnog Pacifika i Indijskog oceana, koje se šire Karibima i Sredozemlju, ili kineski vinogradski puževi iz Azije. Kada jednom dođu na stanište kojem ne pripadaju, teško ih se riješiti. Mnogim ljudima očito je lakše suprotstaviti se invazivnoj vrsti ako je mogu jesti. DW

11.07.2024. (13:00)

Lišeni doma

U Hrvatskoj svake godine ljudi napuste 10 tisuća životinja

Udruga Prijatelji životinja kampanju protiv napuštanja kućnih ljubimaca “Obitelj na more, a pas na ulicu?!” provodi od 2002., što govori o potrebi izmjene Zakona o zaštiti životinja, kažu iz udruge. No, unatoč iznesenom broju napuštenih životinja raste opća svijest građana da su životinje živa bića i da je napuštanje nedopustivo. U travnju ove godine na snagu je stupio Zakon kojim se propisuje zatvor za napuštanje životinja i zabrana držanja životinja zlostavljačima. Napuštanje životinja ima sve elemente kaznenog djela, a zatvorska kazna je opravdana za one koji napuste životinju, zaključuju. HRT