Crna gora na prekretnici - Monitor.hr
01.03.2016. (23:03)

Crna gora na prekretnici

Crna gora je decembra 2015 primila poziv za punopravno članstvo u savez NATO. Događanja pred i poslije prihvaćanja poziva bila su obilježena protestima protivnika punopravnog članstva te države u savezu NATO. Pozivanje demonstranata na Srbiju i Rusiju razotkrile su namjere i umiješanost pojedinih država u događanja u Crnoj Gori.

Ikonografija na protestima je podsjećala na 90-te godine prošlog stoljeća. Uspostavljen je tzv. prosrpski blok političkih stranaka, koji je svoje suprotstavljanje članstvu u savezu NATO obilježio sa retorikom i ikonografijom (ne)proživljenih ideologija iz 2. svjetskog rata te događanjima iz ratova iz devedesetih godina prošlog stoljeća. To je oživilo sjećanja posebno kod (brojčano) manjinskih zajednica, koje su upravo bile žrtve te politike sa početka 90-tih godina prošlog stoljeća. Finansiranje tih demonstracija vršeno je iz inostranstva. Na potpuno pogrešnom konceptu je dio prosrpske opozicije pokušao srušiti Mila Đukanovića (DPS) i aktuelnu Vladu Crne Gore. Za nešto takvo bilo bi potrebno obezbjediti podršku manjinskih zajednica, koje prosrpska opozicija sa postojećom politikom i pristupom sve više udaljava od sebe. Kakvi su razlozi za crnogorsku političku krizu i kakav je izlaz iz nje? Politička scena Crne Gore i politički akteri teško će doći do odgovarajućeg zajedničkog rješenja bez nekog oblika odnosno posredništva međunarodne zajednice.

Trvenja između Đukanovića i Krivokapića

Posljednjih nekoliko godina prisutna su snažna trvenja između premijera Crne Gore Mila Đukanovića (Demokratska partija socijalista – DPS) i predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića (Socijaldemokratska partija – SDP), koja su zaustavila nekoliko većih stranih investicija, koje su ključne za crnogorsku privredu i posljedično za održavanje i očuvanje socijalnog mira. Potezi Krivokapića doveli su do raspada njegove Socijaldemokratske partije (SDP) i nastanka novih Socijaldemokrata (SD) pod vodstvom Ivana Brajovića, u koje je prestupila većina funkcionera i članova SDP.

Ta trvenja i nepouzdanost koalicije je konačno presjekao premijer Đukanović, koji je januara 2016 u parlamentu zatražio glasanje o (ne)povjerenju Vladi i dobio ga, bez podrške poslanika, koji su poslije raspada SDP-a ostali sa Krivokapićem. Ključne glasove za stabilnost osigurala su tri poslanika Pozitivne Crne Gore Darka Pajovića.

Crna Gora ima makroekonomske pokazatelje među najboljima u regionu (privredna rast 2015 iznosila je 3%, za 2016 najavljena je 4%) i uspješno napreduje u pristupnim pregovorima sa EU, dobila je i poziv za članstvo u savez NATO. Određeni napredak je postignut i u borbi protiv korupcije sa nekoliko većih hapšenja. Borbu protiv kriminala i korupcije potrebno je dodatno ojačati i intenzivirati na što je upozorila i EU.

Demokratska partija socijalista (DPS), koja je neprekidno na vlasti od prvih višestranačkih izbora je posljednjih 18 godina pored stranaka manjina koaliciju gradila u saradnji sa Socijaldemokratskom partijom (SDP). Iako je stranka Ranka Krivokapića u anketama javnog mnijenja sve vrijeme imala nisku podršku javnosti, ipak je u strukturama vlasti imala neproporcionalno veću ulogu i težinu. Tačka povezivanja je bila prije svega podrška suverenosti i evroatlantskim integracijama, jer je SDP važila za najsuverenističkiju stranku, u nekim slučajevima čak i nacionalističku i antisrpsku. Sve vrijeme bilo je moguće opaziti ucjenjivanje SDP-a, koji je neproporcionalno imao daleko više vlasti, nego što bi mu stvarno pripadalo na osnovu podrške biračkog tijela. Neki pojedinci iz SDP-ja su se u takvom položaju odlično »snašli« i okoristili.

Pokušaj stranih sila da profiliraju političku scenu u Crnoj Gori

Zašto je Ranko Krivokapić razbio taj koalicioni savez, koji mu je omogućio prepoznatljivu političku karijeru i koji se posljednjih nekoliko godina u svom političkom djelovanju čak povezao sa prosrpskim snagama, koje još uvijek ne prihvaćaju samostalnost Crne Gore? Jedini razlog su, po svemu sudeći, njegove ambicije da postane premijer Crne Gore, iako nema odgovarajuće podrške ni u biračkom tijelu ni u političkom prostoru. Te ambicije su posebno potpirivale strane sile oličene u vodstvu njemačke ambasade u Podgorici uz asistenciju ambasadora EU Mitje Drobniča, koji se aktivno miješa u politička događanja u Crnoj Gori i neposredno podržava neke opozicione snage.

Prvi korak u tim ambicijama za preuzimanje vlasti bilo je formiranje lokalne koalicije u opštini Kolašin, gdje se SDP povezala sa donedavnim velikim političkim protivnicima iz prosrpskog bloka, da bi samo preuzela vlast na opštinskom nivou. U sljedećem koraku je Krivokapić želio da taj »kolašinski scenario« prenese i na parlament glavnog grada Podgorice, ali to mu nije uspjelo i čak je dovelo do raspada njegove vlastite stranke SDP. Zbog netransparentnog događanja na kongresu stranke prošle godine, kada je Ranko Krivokapić za samo nekoliko glasova pobijedio protiv kandidata Ivana Brajovića, je veći dio funkcionara i članova stranke napustio SDP i osnovalo nove Socijaldemokrate (SD) pod vodstvom Brajovića. Lokalni izbori u opštini Tivat raspisani su za 17. april 2016 i predstavljat će test za sve aktere na crnogorskoj političkoj sceni.

Ko je zablokirao strane investicije?

Nastavak rušenja vladajuće koalicije doveo je do blokade nekih stranih investicija u primorski turizam, koje su ključne za privrednu stabilnost države. Premijer Đukanović je tom prilikom naglasio, da ustrajava na koaliciji samo zbog strateškog cilja ulaska u NATO i zbog čekanja na zvanični poziv u Sjevernoatlantsko savezništvo. Poslije dobivanja poziva sam je zatražio glasanje o povjerenju, da presječe neizvjesnost, koja je štetila državi.

Ovogodišnji parlamentarni izbori, koji će se održati mjeseca oktobra biće još napetije zbog dodatnog miješanja stranih sila. Šta možemo očekivati?

DPS još uvijek uvjerljivo vodi

Istraživanja javnog mnijenja pokazuju, da najviše mogućnosti da ponovno zavlada ima Milo Đukanović, jer njegova DPS ima u istraživanjima sama oko 45% podrške. Može još računati na poslanike manjinskih zajednica i proevropske stranke SD in Crnogorske demokratske unije (CDU), a sve više ka saradnji je naklonjena i Pozitivna Crna Gora upravo zbog podrške evroatlantskim integracijama. Na krajnjem rubu se formira agresivni opozicijski blok, kojeg vodi Demokratski front (DF) i zagovara prosrpsku i antievroatlantsku politiku. Taj blok ima snažnu podršku Rusije, koja neposredno financira i podržava ulične demonstracije i bojkot rada parlamenta Crne Gore. Između ta dva bloka je i umjereni građanski blok sa krnjim SDP-om, Urom i Demosom, kojeg izuzetno podržava Njemačka i tako pokušava destabilizirati moć premijera Đukanovića. Druge opozicione političke stranke nastupit će ili samostalno ili će se pridružiti jednom od navedenih blokova.

Zbog velikog uloga u igri, Crna Gora je pred novim valom stranih investicija i ulazi u završnu fazu evroatlantskih integracija, te zbog miješanja stranih sila u politična događanja može se očekivati vruća izborna kampanja. Za nastavak vladavine Mila Đukanovića suštinsko pitanje biće kako će biti uspješna nova SD Ivana Brajovića. Pored većine članova i birača nekadašnjeg SDP-a nova stranka je u svoje redove pridobila i dio javnosti, koji je do sada apstinirao izbore. Njihov uspjeh može biti ključan za formiranje stabilne većine u slijedećem mandatu.

Inovativan pristup SD u političkom prostoru

Stranka Ivana Brajovića SD je u politički prostor unijela inovativan pristup, koji umjesto ličnog obračunavanja, karakterističnog za crnogorsku politiku, zasnovan je sadržajnim i programskim nastupima. Njihova inicijativa »Partnerstvo za treći korak« ima za cilj, da se poslije obnove suvereniteta i državnosti i okončanja ulaska u integracije političke snage postave treći veliki strateški cilj, to je oblikovanje vizije snažnog privrednog razvoja. Brojne tranzicijske države, koje su uspostavile svoju samostalnost i nezavisnost u devedesetim godinama i poslije pristupile evroatlantskim integracijama, kasnije su se izgubile u političkoj nestabilnosti i podijeljenosti upravo zbog nedostatka velikog strateškog okvira. Za stabilnost crnogorske politike bi zbog toga bilo izuzetno važno, da vladajući blok, možda i sa umjerenim opozicionim blokom, faktički doreče viziju privrednog razvoja sa preciznim programom modernizacije države.

Na jesenskim izborima će dakle crnogorski građani imati široku ponudu, a zbog miješanja stranih sila nastavak vladavine Mila Đukanovića je u opasnosti i zavisan prije svega od uspjeha manjih koalicionih partnera, jer se očekuje tijesan izborni rezultat.

Evropski parlament pažljivo prati događanja u Crnoj Gori

U Izvještaju Odbora za vanjsku politiku Evropskog parlamenta (AFET), ključna pitanja Crne Gore pokazuju na nizak broj pravosnažnih presuda za organizirani kriminal, nezadovoljavajuću pljenidbu nezakonito stečenih sredstava i imovine, izražena je zabrinutost zbog korupcije, organiziranog kriminala i slobode medija. Korupcija je prisutna kod javnih nabavki, prostornog planiranja, zdravstvu i obrazovanju. Pozdravljeno je podnošenje više krivičnih prijava protiv više službenika i prepoznatljivih političara.

Evropski parlament preporučio je bolju zaštitu za prijavitelje korupcije (zaštićeni svjedoci), bolju saradnju sa civilnim sektorom u borbi protiv korupcije te je potrebno znatno povećati broj istraga i presuda u krivičnim djelima pranja novca.

U navedenom izvještaju izražena je zabrinutost nad izuzetno polariziranom političkom scenom i odlukama nekih političkih aktera da bojkotiraju rad državnih institucija. To upozorava na izraženu politizaciju javne uprave i vlasti su pozvane, da istraže primjere nasilja i prekomjerne upotrebe sile od strane policije tokom opozicionih protesta u oktobru 2015. Naglašeno je, da Crna Gora napreduje u pregovaračkom procesu, kao i aktivnostima vanjske politike. Evropske institucije imaju vrlo detaljan uvid u nedostatke sistema Crne Gore i u aktuelna događanja.

Borba za Crnu Goru ili nekoga drugog?

Međunarodni institut IFIMES smatra, da je vrlo važno za Crnu Goru kao multietničku državu da očuva mir i stabilnost te da svoju budućnost osigura punopravnim članstvom u savezu NATO i EU. Zbog toga je potrebno osigurati unutrašnji konsenzus većine aktera na političkoj sceni, koja bi stvorila harmoniju suživota svih građana te države. Veoma je opasno, da pojedinci ili neke političke stranke budu eksponenti stranih politika i interesa što može ugroziti ne samo Crnu Goru nego i region. Pri tome je izuzetno važno ponašanje i potezi zvaničnog Beograda, koji se zasada otvoreno ne miješa u crnogorska događanja kao što su to činile prethodne vlade Srbije, iako se zvanični Beograd nikada nije distancirao od demonstranata u Podgorici.

Naredni parlamentarni izbori oktobra 2016 će pokazati, da li su pojedinci i političke stranke bore za Crnu Goru ili za neku drugu odnosno treću državu. To će uskoro biti svima jasno, jer će parlamentarni izbori predstavljati istorijsku prekretnicu za Crnu Goru. Pri tome je važno povratiti povjerenje u politiku i političke stranke, koji su nosioci političkog djelovanja u svakoj državi i osigurati slobodne medije.


Slične vijesti

24.06. (22:00)

Ako krenu graditi odmah, to je taman — metar na dan

Susjedi idu u cestovnu revoluciju: U Crnoj Gori izgradit će više od 600 kilometara autocesta i brzih cesta

Crna Gora je proteklog tjedna napravila korak prema jednom od najvećih infrastrukturnih projekata u svojoj povijesti. Vlada je usuglasila, a Skupštini poslala na usvajanje Prostorni plan do 2040. godine, koji predviđa izgradnju čak 623 kilometra autocesta i brzih cesta. Riječ je o strateškoj viziji koja bi, ako se u potpunosti ostvari, mogla preoblikovati prometnu kartu zemlje, ali i značajno utjecati na njezinu gospodarsku i regionalnu povezanost. tportal

06.11.2023. (15:00)

Trojanski konj u Podgorici

Starešina: Srpsko-rusko preuzimanje Crne Gore pokazuje se kao pomno planirana operacija

Više se čak ni briselskim političkim namještenicima ne može za ozbiljno prodati priča o prozapadnoj orijentaciji države čiju vladu de facto kontrolira ruski čovjek u Crnoj Gori, četnički vojvoda Andrija Mandić. Nitko u Washingtonu ili Bruxellesu više ozbiljno ne vjeruje vlasti čiji su čelni ljudi Jakov Milatović i Milojko Spajić, političari proizvedeni u laboratorijima srpskog odnosno ruskog sveta, kao trojanski konj preko kojega će Srbija odnosno Rusija (ponovno) preuzeti Crnu Goru. Retorički proeuropska stranka Europa sad uz potporu Andrije Mandića osigurala je srpsku kontrolu svih poluga vlasti u Crnoj Gori. Ima predsjednika države (Milatovića), premijera (Spajića) i predsjednika parlamenta (Mandića). Ključni joj je zadatak provesti popis stanovništva u Crnoj Gori. I to takav popis stanovništva koji će pokazati da su Srbi postali većinsko stanovništvo u državi. Višnja Starešina za Lider.

01.10.2023. (19:00)

Lezi 'lebe da te jedem

Kako se postaje Crnogorac?

LEŽANJE REVOLUCIJE: Kako se postaje Crnogorac?

  • Pitanje je koliko je dostupnost interneta učinila da se rekord na ovaj način premaši i da po neradu, ležanju i sporosti poznati Crnogorci iz vica pređu u naoko ozbiljniji medijski prostor. Zapravo na tromeđi zajebancije, mita i predrasude, tamo gdje se stječe dobar dio recentnih medijskih sadržaja, ovakvoj inicijativi je prirodno stanište. U svijetu zaljuljanom preko granica ljudske pažnje, u svijetu koji pokušava da ubrza kako bi zaboravio (Kundera), jer kad zaboravi lakše podnosi (Bajaga), slavni podvig nečinjenja dobija gotovo mitsku i svakako šamansku dimenziju.
  • Da još nešto da kažem u ovom, mea culpa, ubrzanom preletu. Čini se da Crnogorci koji leže prestaju biti striktno etnički element. Zapravo se u tom silnom ležanju nacionalno rastače, pa je ove godine favorit Jovan iz Kruševca, što šaljivi organizatori takmičenja nazivaju apsurdnom situacijom. Naprotiv, to bi mogla biti šansa da pod okrilje crnogorske lijenosti priđu novi članovi zajednice koja bi nadišla etnički šablon. Baskijske su fabrike decenijama primale špansku sirotinju i tako redefinisale baskijski identitet od etničkog ka radničkom pripadanju socijalnoj strukturi. Pošto fabrika u Crnoj Gori, da oprostite, nema, možda da novo vezivno tkivo bude organizovani nerad? Dobro ste došli, drugarice i drugovi, usporite, postanite Crnogorci, zalegnite revolucionarno, skalajte subverzivno, neće vam rabota uteć’. Lupiga
11.09.2023. (09:00)

Nešto se crni u toj gori

Starešina: Razotkrivajuća zagrebačka razglednica Jakova Milatovića

Posjet novog crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića Hrvatskoj bio je sadržajno važno razotkrivanje. Milatovićev politički pokret PES (Pokret Europa sad) osvojio je relativnu većinu na crnogorskim parlamentarnim izborima, ali za sastavljanje vlade treba partnere: ili otvoreno velikosrpske stranke ili Đukanovićev DPS. U Zagrebu je prilično jasno najavio kako vidi taj ‘europski put‘ Crne Gore i ‘povratak pravnoj državi‘. ‘Povratak pravnoj državi‘ u Crnoj Gori u prijevodu znači kaznenim progonima za korupciju eliminirati iz političkog života Milu Đukanovića i istaknutije članove DPS-a. Druga je važna poruka novoga crnogorskog predsjednika da ne priznaje zaključke Badinterove komisije o razdruživanju SFRJ-a iz 1991., koji su bili pravno utemeljenje za međunarodno priznanje svih država sljednica SFRJ-a, uključujući i Hrvatsku i Crnu Goru, nego se priklanja (veliko)srpskoj tezi o nezakonitom odcjepljenju novih država od SFRJ-a. Višnja Starešina za Lider.

13.08.2023. (15:00)

Živio on meni sto godina!

Sezona na jahti: “Moj omiljeni gost ostavio nam je napojnicu od 56.000 eura”

Radnica na JAHTI otkrila BIZARNE ZAHTEVE BOGATAŠA! Bez trunke srama traže jedno i plaćaju PAPRENO - ne postoji "NE"

Crnogorka Maja Bučanin radi kao stjuardesa na jahtama, a priče s posla često objavljuje na svom Tiktoku. Ova je izazvala posebno zanimanje jer je posada njezine čarter jahte dobila izdašnu napojnicu od čovjeka kojeg je predstavila kao svog omiljenog gosta, prenosi nova.rs. “Naša jahta za najam je 250-300.000 eura tjedno, a oni potroše puno novaca, 400-500.000 eura i ostave napojnicu. Nije zapisano da moraju, ali obično ostavljaju 10 posto”, objasnila je, a zatim opisala čovjeka iz Europe koji ima 71 godinu, došao je s obitelji i “cijelo vrijeme pecao, nije ga ništa zanimalo”. “Uglavnom, čovjek je došao s tonom alkohola i dvije ogromne kutije cigara. Užasno veseo čovjek, ali vidi se da je dosta zahtjevan… Uglavnom, dva dana prije napuštanja broda, završi on obračun s kapetanom i ostavi nam 56.000 eura napojnice. Ima nas 9 na brodu pa je svatko dobio 6200 eura. Dao mi je svoju posjetnicu i rekao da ako trebam bilo kakvu pomoć u poslovnom svijetu, mogu računati na njega. Kupila sam auto od napojnice, tako da… živio on meni sto godina!”, smije se Maja. Poslovni

22.07.2023. (12:00)

Zlatni standard (ne samo) crnogorske politike

Andrej Nikolaidis: Vladati znači krasti, što svi dobro znaju

Posvađali se zbog para a razišli zbog principa. Tako je Avdo Sidran objasnio odnose među partijama u balkanskim demokratijama. I bio je u pravu. Evo, crnogorska vlada već bi bila sklepana da se stranke nisu posvađale oko resora – što znači: para. Čim je zapelo, Miki se sjetio principa. Mikijevih 10 principa su cool i super. I svi ih prihvataju. Kao što bi prihvatili i bilo kojih 10, 20 ili 30 drugih principa. Sad samo još da se dogovore oko para. Dogovarati se oko „proevropske i pro-NATO agende“ sa Mandićem i Kneževićem, a bogami i sa još ponekom partijom koja će se naći u vladi, to je kao da organizujete svadbu u savani, pa sa čoporom lavova i hijena usaglašavate veganski meni. Pa onda lavovi i hijene, izvaljeni na suncu, mrmljaju: daaaa, može avokado; kako da ne, obožavamo pire od manga; jeeeeste, neka bude dosta humusa, sa hladno cijeđenim maslinovim uljem, ali limeta, limeta, nipošto limun; obaaavezno artičoke, nemojte da zaboravite artičoke!! Sve može. Jer veganski meni ionako nije bitan. Same zvanice su mesni meni. Za Mikija bi se, proizlazi, moglo reći ono što je Viktor Ivančić rekao za Prleta Perića. Parafraziram: SPC je na tron Crne Gore možda i mogla postaviti pogodniju ličnost od Mikija, ali ne i pogodniju dvoličnost od njegove. Andrej Nikolaidis

 

11.04.2023. (09:00)

Povratak Balkana

Starešina: Na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori pobijedila je Srpska pravoslavna crkva

Milo Đukanović na ovim izborima nije doživio samo definitivan politički poraz, nego se s SPC-om u glavnoj ulozi u Crnoj Gori stvara politički odnos snaga koji može dovesti u pitanje i njegove najveće političke stečevine: zapadnu orijentaciju Crne Gore, članstvo u NATO-u i napose samu crnogorsku državnost.Uz to Đukanovićeva stranka, Demokratska partija socijalista, zasad nema uvjerljiva nasljednika i ne može ga dobiti preko noći, do sljedećih parlamentarnih izbora 11. lipnja. Na drugoj strani već se čuju pozivi tehničkom premijeru, iz Beograda upravljanom Dritanu Abazoviću, da uhiti Đukanovića i njegove ljude, zbog korupcije, dakako, prije parlamentarnih izbora. Možda će se Dritan odazvati pozivima, a možda je dovoljno širiti strah od uhićenja i etikete korumpiranosti. U svakom slučaju, ključevi crnogorske unutarnje stabilnosti sada se nalaze u Beogradu i SPC-u. Višnja Starešina za Lider.

04.04.2023. (21:00)

"Nije volio nezavisne medije, društveni aktivizam, surađivao je i štitio najveći crnogorski ološ"

Aleksandar Trifunović: “Đukanović nije volio demokraciju, ali se njome koristio da osvaja vlast”

CIJENA POBJEDE Novopečeni crnogorski predsjednik Milo Đukanović potrošio 300 tisuća eura na medije | Libero Portal

Tezu da je spasitelj, čak jedini spasitelj Crne Gore upravo je on uspješno plasirao cijeli svoj politički život, i ta ga je mantra održavala na prijestolju Crne Gore čak 34 godine. Istodobno, Đukanović je bio upravo suprotno; kao i svaki višedesetljetni vladar, boreći se za Crnu Goru, borio se za samog sebe korumpirajući crnogorsko društvo do maksimuma. Posljedica toga su i ovi izbori. Crna Gora je daleko od pomirene i jedinstvene države. Crna Gora je politički podijeljena i nepovjerenje među ljudima je ogromno. Nacionalizam je dominantni politički izraz. Crnogorsko društvo je korumpirano, a država je to u kojoj se organizirani kriminal i dalje osjeća sigurno i zaštićeno. Milo Đukanović imao je sve uvjete da za vrijeme svoje vladavine unaprijedi društvo, smanji podjele, poveća standard, osigura stabilnost društva. Zbog vlasti, kao i svaki autokrat, izabrao je suprotno. Na kraju, pobijedile su ga podjele kojima je i sam kumovao i poticao ih. Buka

03.04.2023. (08:00)

Mlada nada

Težak poraz Đukanovića. Jakov Milatović je novi predsjednik Crne Gore

Na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori osvojio je oko 60 posto glasova, dok je njegov protukandidat i dosadašnji predsjednik Milo Đukanović osvojio oko 40 posto. Izlaznost na izborima bila je 70 posto od ukupno upisanih oko 550 tisuća birača. Jakov Milatović je ekonomist, bivši ministar gospodarskog razvoja u prvoj vladi nastaloj nakon parlamentarnih izbora održanih u kolovozu 2020., na kojima je Đukanovićeva Demokratska partija socijalista (DPS) prvi puta nakon tri desetljeća izgubila većinu u parlamentu. Izbornu strategiju Milatović je temeljio na gospodarskoj retorici te odluci vlade u kojoj je bio ministar da minimalnu plaću u Crnoj Gori podigne sa 220 na 450 eura. Index

19.03.2023. (09:00)

"Onaj tko kaže da je jednako udaljen i od fašizma i od antifašizma, budite sigurni da je na strani fašizma"

Povjesničar Milivoj Bešlin: “Srpski nacionalizam je samo krak velikoruskog nacionalizma”

Pro-Russia Serbs protest in Belgrade to support Russia and against NATO - The Japan News

“Većinska Srbija fingira neutralnost u ovom brutalnom ratu protiv Ukrajine i njenog identiteta, kulture, jezika i povijesti. U takvim okolnostima nema prave neutralnosti, onaj tko kaže da je jednako udaljen i od fašizma i od antifašizma, budite sigurni da je na strani fašizma. Lažna neutralnost većinske Srbije zapravo je odsutnost hrabrosti da se javno kaže da su na strani agresora. Uzroci takve konstelacije su višestruki. Srpski nacionalizam kao vladajuća ideologija u posljednja dva desetljeća se postupno, ali temeljito rusificirao. On je danas samo jedan krak velikoruskog nacionalizma prema kojem ovaj mali balkanski ima podanički odnos. Svi režimi u Srbiji od 1990. do danas, osim u kratkom razdoblju Zorana Đinđića, radili su na tome da Srbija postane ono što je Tomislav Nikolić definirao kao „crnu rupu u europskom tepihu“, smatra srbijanski povjesničar i veliki kritičar velikosrpskog nacionalizma Milivoj Bešlin. Aljazeera