Da bi ostvarili komunikaciju s vanzemaljcima, možda nije loše vježbati - s kitovima - Monitor.hr
18.12.2023. (22:00)

It's trying to communicate

Da bi ostvarili komunikaciju s vanzemaljcima, možda nije loše vježbati – s kitovima

Ako baš želite ostvariti komunikaciju s izvanzemaljskom inteligencijom, ali niste naišli ni na njezin trag, što vam preostaje nego komunicirati s onim što je na Zemlji toj inteligenciji najbliže, recimo – s kitom. Grbavi kitovi su iznimno inteligentni. Imaju složene društvene odnose i sustave, organizirano surađuju u aktivnostima, pa čak i izrađuju alate, a poznato je da komuniciraju – pjesmama i društvenim frazama. Razgovarati s kitovima pokušao je tim istraživača, no o poslanim porukama možemo samo nagađati. Unatoč realnom riziku da je razgovor naposljetku bio samo oblik totalnog fijaska u pokušaju komunikacije između dvaju životinjskih vrsta, istraživači su ipak uzbuđeni postignutim rezultatima. Bug


Slične vijesti

Srijeda (07:00)

Treba ga radije izgladniti

Kako šećerom i junk foodom nahraniti karcinom

Spoj koji nastaje tijekom metaboličkih procesa razgradnje šećera u našim stanicama, ima sposobnost privremenog blokiranja aktivnosti gena BRCA2, gena koji je odgovoran za sintezu istoimenog BRCA2 proteina, a koji pak u našem organizmu ima jednu od ključnih uloga u obrambenim mehanizmima kojima se naše tijelo bori protiv nastanka i rasta tumora.

Značaj ovoga otkrića je što izravno dokazuje kako prehrambene navike mogu utjecati na rizik od razvoja raka – ne samo u negativnom smislu, već i u pozitivnom: kvalitetnim odabirom hrane rizik je moguće značajno umanjiti ili posve preokrenuti u svoju korist. Smanjivanjem unosa jednostavnih, rafiniranih šećera smanjuje rizik od nastanka raka. Svaki zalogaj hrane koji uzmete zapravo je informacija koja će uključiti vaše gene dugovječnosti ili će uključiti vaše ubojite gene. Rak je najvećim dijelom samoizazvan našim životnim stilom, a ponajviše prehranom- prenosi Igor Berecki za Bug.

07.07. (16:00)

Jer voditi si planer nije dovoljno

Sjećanje na prošlost nije jedini oblik pamćenja kojega poznajemo: prospektivna memorija („pamćenje budućnosti“) je sposobnost da zapamtite nešto što se tek treba dogoditi

Sposobnost da zapamtite nešto što se tek treba dogoditi ili što trebate učiniti u budućnosti – na primjer skrenuti do trgovine po mlijeko na putu kući s posla (štoviše, otići do vrtića po vlastito dijete) ili nazvati majku na njezin rođendan ili se sjetiti na vrijeme izvaditi tepsiju s kolačem iz pećnice. Gubitak prospektivne memorije većinom za posljedice ima poneku zabavnu anegdotu i smiješnu situaciju… ali greške u pamćenju budućih događaja nekada mogu dovesti do istinski tragičnih posljedica: ne jednom smo u crnoj kronici čitali o ljudima koji su svoje dijete zaboravili u sjedalici u zaključanom automobilu po vrućem danu. Kako zadnjih godina raste količina saznanja o mehanizmima nastanka, kontrole i poremećaja prospektivne memorije, tako je u porastu i broj istraživanja koja su usmjerena na otkrivanje i definiranje načina i tehnika koje bi mogle pomoći u poboljšanju funkcioniranja te vrste pamćenja – Igor Berecki za Bug.

30.06. (18:00)

Napad obrnutom psihologijom

Berecki: 10 zapovjedi kako sabotirati svoj život

Ako vam je dosadila ta idilična sreća i blagostanje i baš želite životnim čekićem umjesto po čavlima udarati po vlastitim prstima, pa vas zanima što biste trebali činiti kako biste svoj život unesrećili i učinili ga mizernim i depresivnim, evo što vam je činiti:

  1. Spavajte premalo! Ne, još manje od toga!
  2. Što duže buljite u TV/ laptop/ mobitel!
  3. Jedite sranja!
  4. Nemojte naći vremena za tjelesnu aktivnost!
  5. Održavajte kuću besprijekorno čistom i urednom!
  6. Po pitanju seksa – ne seksajte se!
  7. Neprestano se bavite svojom djecom i stalno brinite o njima!
  8. Očekujte da vam supružnik / partner / prijatelji čitaju misli i pogađaju vaše želje!
  9. Dopuštajte da vam toksični ljudi sjeb… pokvare dan / odmor / cijeli život!
  10. Uporno se trudite biti drukčiji i posebni!

Detaljnije objašnjava Igor Berecki za Bug.

17.06. (18:00)

Dio svačije kućne apoteke

Aspirin: mala tableta za velike boljke – mehanizmi farmakološkog djelovanja

Lijek koji se počeo proizvoditi od kore vrbe (pod Bayerom): Nakon što je prvih pedesetak godina svoje široke primjene u medicinskoj praksi dominantno služio kao jeftin, učinkovit i dobro podnošljiv analgoantipiretik (lijek kojim se otklanjaju bolovi i smiruje vrućica), tijekom 1940-ih i 1950-ih su se pojavila i prva klinička zapažanja o djelotvornosti aspirina u kardiovaskularnoj zaštiti. U malim dozama (od 75 do 100 miligrama dnevno), aspirin može smanjiti rizik od srčanog udara smanjenjem stvaranja krvnih ugrušaka u bolesnim arterijama, a zadnjih se dvadeset godina spominje kao zaštitno sredstvo protiv raka debelog crijeva. Igor Berecki za Bug.

24.05. (23:00)

Geni mogu biti kameni, ali stanice čine živu zajednicu

Alternativa Dawkinsovom “sebičnom genu” – altruistične stanice koje surađuju

Kao jedan od uvjerljivih dokaza i primjera koji podupiru njegovu teoriju da su živući organizmi – a time i identitet svake osobe – definirani uzajamnom staničnom suradnjom, dakle nisu puki biološki programirani spremnici za DNK i gene, biolog Martínez Arias iznosi ljudski kimerizam. On vrdi da sekvenca DNK nije priručnik s uputama ili fiksni plan konstrukcije za živuću jedinku, već svojevrsni univerzalni toolbox, kutija alata i materijala za istinskog arhitekta života: za stanicu.

Arias tvrdi da u molekuli DNK ne postoji ništa čime se može objasniti zašto je ljudsko srce smješteno vrhom usmjerenim prema lijevoj strani, zašto imamo po pet prstiju na šakama i stopalima ili zašto braća blizanci imaju različite otiske prstiju. „Ono što ima kontrolu nad vremenom i prostorom u organizmu nisu geni, nego stanice“, kaže on. „Stanice su one koje znaju gdje je desno a gdje lijevo i gdje na tijelu točno treba izrasti oko, rogovlje, noga ili surla.“ Bug

04.03. (15:00)

Jedno je zabava, drugo je ok

Testovi osobnosti – pseudoznanost ili korisna alatka za procjenu karaktera

Od analitičkih alatki koje suvremeni human-resources timovi koriste za analizu kvalitete kandidata za posao pri ocjenjivanju i regrutiranju novih uposlenika, daleko najpopularniji test osobnosti je takozvani Myers-Briggsov indikator tipa (MBTI), kojega trenutno koristi 89 kompanija s popisa Fortune 100. MBTI tipologija bazira se na Jungovim “Psihološkim tipovima”, uz naznaku  da je u stvarnom životnim situacijama „…svaki pojedinac iznimka od pravila“, iako se upravo ta njegova teorija uzela zdravo za gotovo i razvila u današnju uobičajenu metodu, iako nije znanstveno osnovana. Iako to sve djeluje prvoloptaški razumno i logično, MBTI nema statistički vjerodostojnu pouzdanost uspješnosti u predviđanju kako će se ljudi zaista ponašati u pojedinim zanimanjima.

Pokraj MBTI testa, tu je FFM test koji se bazira na tzv. “Big Five” elementima: ekstrovertnost, savjesnost, susretljivost, otvorenost prema novim iskustvima i neuroticizam. Testovi osobnosti temeljeni na ovom modelu otkrivaju stupanj („postotak“) u kojem pojedina osoba posjeduje svaku od ovih pet karakteristika. Iako vam neće sugerirati koji su poslovi za vas, pruža značajan uvid u razne aspekte vašeg karaktera. I k tome znanstveni dokazi koji sugeriraju da je tih istih pet osobina u jednakoj mjeri relevantno u različitim kulturama i nacionalnostima. Igor Berecki za Bug.

06.12.2023. (15:00)

Ma idi k IARC-u

Berecki: Aspartam (ipak) ne uzrokuje rak

Ako niste dugogodišnji svakodnevni konzument par desetaka litara dijetalnih gaziranih pića, nemate razloga za brigu… a vjerojatno ni tada. Aspartam je umjetni zaslađivač koji se široko koristi u niskokalorijskim, dijetalnim gaziranim pićima, a nedavno je klasificiran kao „moguće kancerogen za ljude“. Među ostalim tvarima i spojevima kojima je uz aspartam dodijeljena ta klasifikacijska oznaka našli su se benzin, dizelsko gorivo, ispušni plinovi motora s unutrašnjim sagorijevanjem, kloroform, DDT i olovo. Službena priopćenja koje IARC (Međunarodna agencija za istraživanje raka, ogranak WHO-a) objavljuje o svojim revizijama klasifikacija kancerogenosti su – sve od svojih začetaka pa do danas – omiljena ciljna domena senzacionalistički nastrojenih medija, posebice u „sezoni kiselih krastavaca“. Razlog je vrlo jednostavan: IARC-ova priopćenja u pravilu spadaju među najveće promašaje u domeni znanstvene komunikacije s medijima i javnošću. Igor Berecki za Bug.

27.11.2023. (18:00)

Za bolju i kvalitetniju krv

Google, Nobel i GMO u udruženom poduhvatu protiv anemije

Nedavno odobrena CRISPR terapija mogla bi iz korijena promijeniti pristup liječenju nasljednih anemija: beta-talasemije i anemije srpastih stanica… ali tehnologija je složena i skupa. Još je 2019. Googleova matična korporacija Alphabet Inc. pokrenula investicijski fond Google Venture i udružila se s još tri fonda u joint-venture projekt nazvan Verve Therapeutics, bilo je najavljeno kako je tim udruživanjem formiran impresivan temeljni fond za pokretanje start-up projekta razvoja genske terapije usmjerenog na liječenje kardiovaskularnih bolesti, vodećeg uzroka smrti u razvijenim zemljama svijeta. Tako je prošlog mjeseca u Velikoj Britaniji odobrena za kliničku primjenu terapiju koja koristi CRISPR za liječenje genske bolesti. Ta terapija, nazvana Casgevy, liječi će krvna oboljenja — anemiju srpastih stanica i β-talasemiju. Ovo službeno odobrenje za početak kliničke primjene je značajno jer u zakonskom smislu po prvi puta otvara vrata daljnjoj primjeni CRISPR terapije izvan laboratorija, u bolničkoj praksi, i to za potencijalno liječenje mnogih drugih genetskih bolesti. Bug

14.12.2021. (18:00)

I to se događa, da!

Berecki: Neuobičajene komplikacije preboljenja COVID-19 – sindrom nemirnog – da prostite – š***a

Do sada se nije obraćalo previše pozornosti na mogućnost uzajamne povezanosti COVID-19 i sindroma nemirnih nogu (i anusa), pa su takva stanja bila vjerojatno manje i rjeđe dijagnosticirana nego što se zaista pojavljuju. Stoga bismo trebali obratiti veću pozornost na slične slučajeve kako bismo detaljnije razjasnili uzajamni odnos između COVID-19 i nemira u anusu”, zaključuju autori ovog znanstvenog teksta. Dakle, ukoliko ste preboljeli COVID-19, a sada osjećate stalni neugodni nemir… kako da kažem… tamo dolje, jel’te…, možete volontirati za znanost: javite se na adresu Tokyo Medical University Hospital, Department of Infection Prevention and Control, 671 Nishishinjuku, Tokyo, 160-0023, Japan. Tamo će vam dr. Itaru Nakamura rado napraviti kolonoskopiju i u cilju napretka znanosti detaljno proučavati vaš nemirni anus. Piše Igor Berecki za Bug

30.11.2021. (18:00)

Pizzerija duhova

Berecki: Mirko, pazi, pizza Pazzi!

O robotskom restoranu autor piše: Riječ je o restoranu-pizzeriji Pazzi – Robots e Gusto. U njoj gladni posjetitelj treba samo odabrati željenu pizzu na touchscreen displeju i cijeli robotski sustav se pokreće kako bi u što kraćem roku isporučio narudžbu. Kapacitet pizzerije je 80 pizza na sat, dakle jedna savršeno pripravljena pizza svakih 45 sekundi. Prema „izlaznim anketama“, kupci su vrlo zadovoljni i rado se vraćaju u Pazzi. Ključ za to je razumna cijena za visoku kvalitetu, raznovrsnost izbora na jelovniku i atraktivnost robotike koju je u pizzeriji moguće gledati „na djelu“, u svim fazama priprave pizze. Posebnost koncepta zrcali se i u igri riječi sadržanoj u imenu pizzerije: anagramirana “pizza” je “pazzi” – što na talijanskom znači “luckast, blesav”. Piše Igor Berecki za Bug