Danska uvodi porez na ugljikov dioksid i stakleničke plinove

Samo dobra klima

Danska uvodi porez na ugljikov dioksid i stakleničke plinove

Danska vlada složila se uvesti porez na zagađenje, prema kojem bi tvrtke trebale plaćati porez u iznosu koji će ovisiti o količini emitiranog ugljikovog dioksida. Cilj je do 2030. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 70 posto. Vlada će pregovarati o “zelenoj poreznoj reformi” kasnije ove godine. Index…

Danska staklenički plinovi ugljični dioksid

Ako nemaš dovoljno studentskih domova, isprintaj si ih

Danski studenti useljavaju u prvo 3D ispisano naselje Skovsporet

U danskom gradu Holstebrou izgrađeno je inovativno studentsko naselje Skovsporet, sastavljeno od 3D ispisanih zgrada ukupne površine 1.650 četvornih metara. Svaki stan (39–50 m²) ima kuhinju, kupaonicu, radni i dnevni prostor. Gradnja je trajala 12 mjeseci pomoću pisača COBOD BOD3 i ekološkog betona, dok su spremišta za bicikle izrađena od materijala bez cementa koji smanjuje emisiju $CO_2$ za 84%. Zgrade su smještene između stabala čime je sačuvano 90% zatečenog drveća, a stanovi s vidljivim slojevima betona i drvenim krovovima spremni su za useljenje u rujnu. Bug

3D kuće 3D naselje 3d print Danska naselje studenti

Hvali SAD, drž' se Kopenhagena

Grenland je svjesno ostao uz Dansku jer joj jamči sigurnost i globalni utjecaj

Grenland je kroz povijest bio dio dansko-norveške krune, a nakon 1814. godine Danska je zadržala kontrolu nad otokom, unatoč gubitku Norveške. Suverenitet Danske dodatno je potvrđen 1933. godine, kada je Stalni sud u Haagu odbio norveške zahtjeve za istočnim Grenlandom. Na održanom referendumu stanovnici su odabrali Dansku umjesto suverenitete – Danska pruža sigurnost i međunarodni status, dok Grenland osigurava Danskoj arktički utjecaj i pristup globalnim forumima. S Grenlandom, Danska sudjeluje u Arktičkom vijeću, u NATO sigurnosnim planovima i u globalnim raspravama o klimatskim promjenama. tportal

Danska Grenland

Bitke za ledeni otok

Danska između Grenlanda i Trumpa: brane teritorij koji želi otići

Danska se suočava s paradoksom: brani Grenland od američkih pretenzija, iako Grenlanđani sve otvorenije teže neovisnosti. Trumpove prijetnje dodatno su internacionalizirale problem i potaknule europsku solidarnost, ali i ogolile činjenicu da Kopenhagen troši politički i financijski kapital na teritorij koji bi mogao otići. Grenland je strateški ključan za SAD i NATO, ali financijski teret za Dansku je velik, a politička lojalnost Grenlanđana sve slabija. Ulog je danska geopolitička važnost – i kredibilitet međunarodnog poretka. Index

Danska Grenland

Pušu i na hladno (doslovno)

Trumpove ambicije prema Grenlandu uzdrmale NATO i Europu

Prema pisanju The Atlantica, danski dužnosnici ozbiljno razmatraju scenarij u kojem bi Donald Trump pokušao preuzeti Grenland, čak i jednostranim proglašenjem američkog “protektorata”. Nakon američke intervencije u Venezueli, takve prijetnje više se ne smatraju blefom. Europa strahuje da bi napad na danski teritorij paralizirao NATO i razorio savez. Iako manji dio Grenlanđana simpatizira Trumpa, većina ne podržava aneksiju. Danska upozorava da bi posljedice za transatlantske odnose bile dugoročne i teške. Index

Danska Donald Trump Grenland NATO SAD i Venecuela

Na Grenlandu je ipak malo zima

Danci kontra SAD-ove kupnje Grenlanda: ‘Nude’ kupnju Kalifornije

Obećavaju – “We’ll bring hygge to Hollywood“. Otvorili su peticiju ovdje. Naveli su pet razloga, žele privući barem 500 tisuća potpisnika. Ako još i donirate, možda dobijete doživotnu zalihu avokada.

Danska Grenland Kalifornija kupnja Grenlanda

Između dvije atlantske struje

Danski teritorij koji želi SAD: Dobar dio Grenlanđana zapravo želi neovisnost

Zlato. Litij. Uran, Plin. Nafta. Pod grenlandskim ledom se skriva pravo blago, to su između ostaloga i zalihe rijetkih metala koje su dovoljne za pokrivanje potreba cijelog svijeta u idućih 150 godina. To je blago koje bi Grenlanđanima moglo pomoći da ostvare jedan stari san. Zemlja je to s tek oko 56 tisuća stanovnika, a oko 4 tisuće njih radi u ribarskoj industriji. DW ekipa je razgovarala s nekima od nih, koji nisu nužno protiv Trumpa, ali bi voljeli da ne budu kao Danci. Oko 90 posto stanovništva čine Inuiti, dok su liječnici i učitelji u školama – uglavnom Danci, koji uglavnom rade na visokorangiranim administrativnim poslovima. Iako domaće stanovništvo tvrdi kako nije zadovoljno, Danska za Grenland izdvaja oko milijardu dolara godišnje u obliku raznih potpora, a kao članica NATO-a jamči za njegovu sigurnost.

Danska Grenland

I Sjeverno more grije

Danci se griju pomoću morske vode

Umjesto ugašene termoelektrane na ugljen sad je u jednom danskom gradiću u pogon puštena golema toplinska pumpa koja će temperaturu mora pretvoriti u 280 tisuća megavatsati energije dovoljne za grijanje 25 tisuća domaćinstava. Stanovnike južnijih mora to svakako može začuditi, ali Tobias Hirsch iz tvrtke MAN Energy Solutions objašnjava kako ta toplinska pumpa odlično funkcionira “i kod najnižih temperatura, kad Sjeverno more ima 4 stupnja ili čak i manje”. “I tad možemo još uvijek dobivati dovoljno energije iz morske vode i gradu i tamošnjem stanovništvu staviti na raspolaganje vodu zagrijanu na preko 90 stupnjeva”, kaže Hirsch. DW

Danska energija grijanje more

Da si skrate puteve

Gradi se mega-tunel: Spojit će Njemačku i Dansku, a imat će cestovne i željezničke trake/pruge

Fehmarnbelt će biti dug 18 km te će ići do 40 metara ispod Baltičkog mora i imat će ukupno pet galerija: dvije cestovne, dvije željezničke i jednu galeriju za hitne slučajeve. S proračunom od oko sedam milijardi eura Fehmarnbelt je dobio zeleno svjetlo 2022. godine, kada su započeli građevinski radovi. Što se ceste tiče, Fehmarnbelt će biti dio rute E47 koja povezuje Njemačku sa Švedskom, prolazeći kroz danski glavni grad Kopenhagen. Trenutno vožnja trajketom preko tjesnaca između otoka Fehmarn i Lolland traje oko 45 minuta, a u to nije uračunato vrijeme čekanja. S tunelom, kažu, ovo će putovanje biti skraćeno na 10 minuta. Putovanje vlakom trajat će sedam minuta jer će vlakovi prijeći tunel brzinom od 200 km/h. Revija HAK

Danska Njemačka tunel

Greenliving u praksi

Danski otok Samsø: Primjer kako se emisije ugljika u zajednici mogu smanjiti i do 140 posto

Prije tridesetak godina, danske vlasti postavile su zahtjevan cilj za svoje otoke: postati samodostatni u obnovljivoj energiji. Otok Samsø, koji donedavno nije bio ni na karti energetskih inovacija, postao je svjetski pionir u korištenju obnovljivih izvora energije. Za to je važno promijeniti način života u samoj zajednici, rekao je gost na Greencajt festivalu. Ljudi su uglavnom sjedili prekriženih ruku, čekali da se situacija smiri i da se mogu vratiti starom načinu života. Nitko se nije htio mijenjati jer nisu razumjeli zašto. Odlučili smo da nam to bude početna pozicija. Prvo sam zajednici trebao objasniti ‘zašto’, a tek onda ‘kako’. Green

Danska energetska učinkovitost nulte emisije

Jedan ubod i nemaš više brige

Danski čudotvorni lijek protiv debljine liječi i srce, demenciju i ovisnost

Rezultati iz kasne faze ispitivanja, koje je Novo Nordisk objavio prošlog mjeseca, pokazuju da njihova injekcija za mršavljenje Wegovy kod rizičnih pacijenata znatno smanjuje simptome zatajenja srca. Šef programa za klinička istraživanja ovisnosti na Sveučilištu North Carolina u Chapel Hillu, Christian Hendershot, izjavio je za CNBC da Wegovy ima i druge zdravstvene koristi osim kratkoročnih efekata kao pomoć u mršavljenju. Wegovy i lijek Mounjaro, proizvod korporacije Eli Lilly, imitiraju rad hormona koji regulira apetit što dovodi do gubitka kilograma. Ako se dokaže da je šira primjena ovih lijekova učinkovita, implikacije bi mogle biti ogromne, navodi Kyle Simmons, profesor farmakologije i fiziologije na Sveučilištu Oklahoma State, primijetivši rane naznake učinkovitosti Wegovyja u smanjenju želje za kokainom i amfetaminima. Tportal

Danska injekcija za mršavljenje Wegovy Novo Nordisk

Samo dobra klima