U usporedbi s onima koji spavaju sami, ispitanici koji dijele krevet s partnerom izvijestili su da su bili manje umorni, brže su padali u san i spavali su dulje. Ova grupa ispitanika također je pokazala nižu razinu depresije, anksioznosti i stresa nego ispitanici koji su spavali sami. N1 / Science alert
Dobro prospavana noć vrlo je važna za normalan rad mozga. Naime, tijekom sna, u mozgu se izmjenjuju čitave kaskade kemijskih reakcija, obnavljaju se veze među neuronima, a informacije koje smo primili tijekom dana traže svoje mjesto u memorijskom sklopu. To je razlog zbog kojeg kvalitetan san ima veliku važnost na naše sposobnosti pamćenja. Potvrdila su to brojna istraživanja koja su pomogla da se shvati zašto djeci treba više sati spavanja i zašto je spavanje važan dio oporavka nakon moždanog udara ili ozljede mozga. Većina mladih odraslih ljudi spava oko sedam i pol sati preko tjedna, odnosno osam i pol preko vikenda. Stručnjaci te podatke objašnjavaju činjenicom da je potreba za snom uvjetovana genetskim nasljeđem, higijenom spavanja, kvalitetom sna i dnevnim ritmom. Mixer
Danska ‘hygge’ metoda spavanja za bolji san: hladna soba, topla posteljina
Prije ćete zaspati ako spavate bez ičega na sebi, pa čak i zimi, tvrde pojedini medicinski stručnjaci. Ključnu ulogu u vremenu vašeg sna igra tjelesna temperatura, padanje u duboki san povezano je s hlađenjem vašeg tijela, pa vam dopuštanje tijelu da se ohladi spavanjem golo može signalizirati da je vrijeme da spavati – tvrdi jedna fizioterapeutkinja. Također, golo spavanje s partnerom, osobito u hladnijim mjesecima, može povećati fizičku i emocionalnu intimnost. Stručnjak tvrdi da kontakt kožom na kožu može osloboditi hormon povezan s vezom i povjerenjem. Ostala poboljšanja uključuju povećano samopouzdanje i bolji ten, prenosi Mirror. N1
Daleko od toga da istraživanje sugerira kako bismo svi trebali zamijeniti svoje uredske stolce udobnim naslonjačima, naprotiv, njime su istraživači željeli ukazati na to da čak i sasvim male svakodnevne promjene u tjelesnoj aktivnosti rezultiraju velikim poboljšanjem kad je posrijedi zdravlje našega srca i krvožilnog sustava. Pokazalo se da je cjelodnevno sjedenje najštetnije za zdravlje kardiovaskularnog sustava, za indeks tjelesne mase (BMI) i opseg struka, za razinu kolesterola i glikirani hemoglobin (GHB), koji je marker za dijabetes tipa 2. Index
Male razlike u navikama spavanja između radnih dana u tjednu i vikenda mogle bi dovesti do nezdravih promjena aktivnosti bakterija u našim crijevima, pokazuje studija. Poznato je da neujednačeno vrijeme spavanja, što je posebno karakteristično za rad u smjenama, ima negativan utjecaj na zdravlje. Dosljednost u vremenima spavanja i buđenja te uravnotežena prehrana mogu pomoći u smanjenju rizika od bolesti. Studija je pokazala kako su oni koji su samo 90 minuta ranije ili kasnije otišli na spavanje imali drugačije vrste bakterija u organizmu. BBC
Dnevno drijemanje dobro je za zdravlje mozga
Saznajte više o utjecaju sna na učenje, pamćenje, imunološki sustav, čak i nagenetski kod. Plus nekoliko korisnih savjeta za dobar san. “Muškarac koji spava samo 4-5 sati dnevno imati će razinu testosterona osobe koja je 10 godina starija, ali spava 7 ili više sati. Što nedostatak sna čini za mozak i tijelo. Vrlo zanimljivo predavanje, skoro 19 milijuna pregleda. TED
Ljudi u Srednjem vijeku spavali su po dva ciklusa u jednoj noći
Svi znaju da nam je potrebno od sedam do devet sati sna, ali mnogi od nas spavaju puno manje od toga. Stručnjakinja za spavanje Olivia Arezzolo kaže da postoji jaka veza između spavanja i zdravlja. San utječe na sve – od pamćenja, preko stresa i emocionalnog stanja, do zdravlja kože i cjelokupnog zdravlja. A svi koji noću spavaju samo šest sati, upozorila je Arezzolo, imaju četiri puta veću vjerojatnost – da će se prehladiti. Olivia pojašnjava da se naš mozak rješava neurotoksina dok spavamo, a oni su krivac za gubitak pamćenja pa i Alzheimerovu bolest. “Dugoročni učinak nedostatka sna još je gori. Nosi 45 posto veći rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i anksioznih poremećaja”, navodi Arezzolo. Index
Nova studija ukazuje na to da postoji optimalno vrijeme za večernji odlazak na počinak i ono je između 22 i 23 sata. “Tijelo ima 24-satni unutarnji sat koji pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja”, rekao je psiholog David Plans. Znanstvenici su zaključili da odlazak na spavanje prije 22 sata ili iza ponoći može za 25 posto povećati mogućnost rizika od razvoja kardiovaskularnih bolesti u usporedbi s odlaskom na spavanje između 22 i 23 sata. “Najrizičnije vrijeme za odlazak na spavanje je iza ponoći, potencijalno zato što se smanjuje vjerojatnost buđenja u jutarnjim satima, koje resetira unutarnji sat”, rekao je Plans. Bolesti srca i krvnih žila vodeći uzroci smrti u svijetu. Guardian / Jutarnji