Špijuni u službi profita: gdje prestaje TikTok, a počinje obavještajna mreža
Domaća obavještajna služba itekako radi na zaštiti domaćih gospodarskih interesa
TikTok, Temu i Huawei nisu samo komercijalne aplikacije i platforme – često su u fokusu sumnji da djeluju i kao alati kineske obavještajne mreže. Zapadne zemlje ih sve češće tretiraju kao sigurnosne prijetnje, što potvrđuju i crne liste te zabrane u institucijama. Europska izvješća i konkretni slučajevi (npr. napad na nizozemsku vojnu mrežu) upozoravaju na kinesku kibernetičku špijunažu. No, slično čine i druge sile – SAD, Izrael, Rusija – jer je ulog prevelik: prevlast u novom ekonomskom poretku. SOA također štiti nacionalne ekonomske interese.
Stručnjaci poput Vlatka Cvrtile i Bona Marjanovića navode primjere – od spašavanja Podravke od krivotvorene Vegete do savjetovanja privatnih firmi da se ne upuste u sumnjiva partnerstva. Krađa baza podataka, hakiranje, lažne tvrtke, slanje stručnjaka pod krinkom studenata – sve su to metode gospodarske špijunaže koje koriste (i trpe) mnoge države. Neki obavještajci čak i doslovno “osnivaju” tvrtke. Multinacionalke poput Shell-a, Toyote ili Motorole imaju svoje obavještajne odjele, često oblikovane prema uzoru na državne agencije. Prikupljaju tržišne, tehnološke i konkurentske informacije, a neke – poput CIA-e – investiraju u startupe kako bi bile u toku s tehnološkim razvojem. Lider