Drago Pilsel: Poruka iz sela koji odumire i pamti mojega brata heroja - Monitor.hr
26.10.2021. (23:00)

Nadbiskupski prioriteti

Drago Pilsel: Poruka iz sela koji odumire i pamti mojega brata heroja

Stojim tako na groblju u selu Doli, promatram praznu, trajno zatvorenu osnovnu školu, Zadružnu kuću braće Mihanović, selo koje nestaje pred našim očima, poput mnogih drugih mjesta Domovine, i kažem si: tko će ovdje biti kada nas više ne bude? I zbog čega su se borili ovi zanesenjaci koji su u leutu, manjem čamcu sa sporim motorom, na izuzetno hrabar ali istodobno jako glup način jurišali na patrolni čamac naoružan Boforsom od 40mm? Jesu li život dali za praznu, opljačkanu, prevarenu, nepravednu, siromašnu i od HDZ-ovskih i drugih termita zglodanu zemlju iz koji nam mladi bježe dok se hrvatski (nad)biskupi kao pura dreku čude i tri puta krste? Piše Drago Pilsel za Autograf


Slične vijesti

02.02. (13:00)

Amen

Pilsel: Braćo pederi, sestre lezbe: Bog vas voli! I ja isto

Prošli tjedan u televizijskom intervju za Associated Press (AP), Franjo je postao prvi Papa koji je pozvao na dekriminalizaciju homoseksualnosti. Povijesni je to korak, i poziv Katoličke Crkve da se svi, ali ama baš svi zauzmemo za ranjive LGBTQ osobe u cijelome svijetu. Iz konteksta intervjua za AP moglo se zaključiti da je Papa govorio o homoseksualnosti misleći u tom slučaju na ”homoseksualne čine”, a ne na sâmo homoseksualno stanje. Možemo li očekivati da će Crkva raskinuti svoj povijesni pakt s vladajućim snagama i stvarno se solidarizirati sa svima koji su lišeni svojih prava? Imajmo i mi, kao Martin Luther King, jedan veliki san: san da ćemo jednog dana biti zaista jednaki pred zakonima. Drago Pilsel za Autograf.

23.08.2021. (18:00)

Je li Bog ipak mrtav u SAD?

Najbrže rastuća vjerska skupina u Americi – ljudi koji ne vjeruju “u ništa posebno”

Prema nedavnom istraživanju analitičke i savjetodavne kompanije Gallup, prvi put u povijesti većina Amerikanaca ne pripada nikakvoj crkvi. Dok se broj kršćana u Americi smanjuje, skupina ljudi koja ne vjeruje “u ništa posebno” (nothing in particular) raste zapanjujućom brzinom i to nisu ateisti i agnostici. Od 2008., kada su ih počeli pratiti stručnjaci, njihov se broj povećao za 60%. Većina onih koji ne vjeruju u ništa posebno, vjeruje u Boga, a trećina njih povremeno ide u crkvu(?). Ipak, odbacuju odanost bilo kojoj vjerskoj skupini i skeptični su prema institucionalnim autoritetima. Oprez prema cjepivu protiv korone je primjer te tendencije. Članak na Economistu je preveo Index. (U članku se spominje naslovnica Timea iz 1966.)

05.10.2020. (10:00)

Odustaju li Hrvati od Crkve?

Polovica ih ne sklapa crkvene brakove, tek 38 % ih vjeruje Crkvi, sve manje učenika na vjeronauku

Hrvati više ne vjeruju Crkvi, kao ni ostalim institucijama, pa se to može tumačiti kao pad povjerenja u institucije uopće. Iako je povjerenje u padu, sve jemanje crkvenih brakova i učenika na vjeronauk, stručnjaci za duhovnost i sociolozi smatraju da nije riječ o padu religioznosti i duhovnosti, nego prakticiranja vjere unutar Crkve. Siniša Zrinščak, profesor Pravnog fakulteta koji se 30 godina bavi sociologijom religije, smatra da novi popis stanovništva neće draatično promijeniti sliku i da će se pokazati mali pad. Neka istraživanja upućuju na to da je riječ samo padu institucionale religioznosti dok osobna čak raste. S obzirom na nedavno istraživanje u populaciji vjeronaučne djece koje je pokazalo disjunkcije s praktičnim vjerovanjem, ostaje vidjeti kako će se na popisu izjašnjavati Hrvati. Jutarnji list

25.09.2020. (13:30)

Mit i djelo

Slučaj Stepinac najbolje dokazuje da bi se Crkva najradije odvojila od Vatikana

Nikako se drugačije, doli nacionalističkom motivacijom ne može objasniti to stalno inzistiranje na pojmovima ‘crkva u Hrvata’ ili ‘Stepinčeva crkva’, što je tim tragičnije imamo li u vidu činjenicu da je katolicizam sam po sebi univerzalan i strano mu je svako ekskluzivno vezivanje uz određenu naciju. Što je dakle krajnji cilj svih navedenih nastojanja? Kad bi se Stepinac uzdignuo u status sveca, time bi, na Kaptolu računaju, bilo zaustavljeno svako propitivanje uloge Katoličke crkve za vrijeme NDH, posredno bi se barem donekle rehabilitirala ustaška država i u konačnici bi se naglasio antikomunizam kao neodvojivi dio nacionalnog identiteta, piše Dragan Markovina.

01.09.2020. (23:30)

Ono je bilo okej, jel ima još?

Od 58 milijuna kuna za lokalnu zajednicu, čak 53 otišlo za crkve!

U četiri godine Programa ulaganja u zajednicu, država je za taj program izdvojila 58 milijuna proračunskih kuna. Trebalo se ulagati u popravak, obnovu, dogradnju i modernizaciju obrazovnih, zdravstvenih, predškolskih, kulturnih i vjerskih institucija. Od tih 58 milijuna čak 53,2 je otišlo je crkvama, pretežno katoličkim župama, a samo 4,8 milijuna kuna svima ostalima. Kaže Anka Mrak Taritaš da ovaj program cinično nazivaju “crkveni fond”. Zastupnik Damir Bakić poslao je ministrici regionalnog razvoja Nataši Tramišak konkretna pitanja o kriterijima za dodjelu novca na natječaju za razvoj lokalnih zajednica.

12.12.2019. (11:30)

Sam svoj teolog

Dežulović: Stalo mi je da Hrvatima suzim vjeru na veličinu tuš-kabine

“Dovoljno da budu čisti sami sa sobom, i da nema mjesta za Boga” – rekao je Boris Dežulović na predstavljanju svoje knjige ‘Summa atheologiae: nekoliko heretičkih rasprava o nemogućnosti Svemogućeg’ gdje je na na 600 stranica objedinio ironične i satirične tekstove o crkvi. Rekao Viktor Ivančić da je ovo “najprodornija, najpronicljivija, najotrovnija, vjerojatno i najbolje napisana i najzabavnija kritika Katoličke crkve koja je objavljena u Hrvatskoj”. Novi list…

08.12.2019. (23:32)

Jedna Riječanka se već godinu i pol pokušava ispisati iz Crkve

27.10.2019. (14:30)

Košić&Co

Jurica Pavičić: Kako su pastiri rastjerali stado

U proteklih 20 godina hrvatskoj je Crkvi uspjelo prepoloviti broj praktičnih vjernika, otjerati od sebe umjerene i centriste te udaljiti znatan dio ljudi koji imaju sklonost i potrebu za duhovnošću. Uz Crkvu je kao praktično-vjernička zajednica ostala manjina građana, ali je ta manjina politički rigidnija i ideološki homogenija nego ikad, pokazalo je istraživanje, koje komentira Jurica Pavičić.