Novim sporazumom države i Crkve kanonsko pravo postaje važnije od zakona - Monitor.hr
14.02. (20:00)

Amen

Novim sporazumom države i Crkve kanonsko pravo postaje važnije od zakona

Krajem prošle godine, Vlada i Hrvatska biskupska konferencija (HBK) sklopile su sporazum kojim se Katoličkoj crkvi omogućava da traži povrat imovine u ime povijesnih crkvenih društva i vjerničkih udruženja koja već odavno ne postoje, a za koje Kaptol tvrdi da je njihov pravni sljednik. Kao dokaz, bit će dovoljno da se nadležne crkvene vlasti pozovu na kanonsko pravo, pri čemu se državna tijela obavezuju prihvaćati takve potvrde izdane od mjerodavnih crkvenih vlasti. Potpisanim dokumentom Katoličkoj crkvi se daje isključivo pravo da ona određuje čiji je pravni sljednik, a važeći državni propisi se ne spominju. Do sada se pitanje povrata imovine Crkvi vezivalo isključivo za onu imovinu koja je oduzeta Katoličkoj crkvi za vrijeme SFRJ, od 1945. godine nadalje. Ovaj Sporazum između Vlade i HBK ide puno šire.

Teoretski, neka župa ili (nad)biskupija mogle bi polagati pravo na imovinu čak i iz XII stoljeća, kada su nastajala prva bratstva i pobožne udruge u Hrvatskoj, samo je potrebno da nadležna crkvena vlast izda potvrdu da je neka (nad)biskupija ili župa pravni sljednik. Faktograf


Slične vijesti

09.01. (16:00)

Je li moguć korak naprijed?

Kako zaustaviti tajne veze svećenika? Jednostavno – ukinuti celibat

Nadbiskup Charles Scicluna s Malte, savjetnik pape Franje, iznosi kontroverzni prijedlog o ukidanju celibata za svećenike, što naziva “ozbiljnim razmišljanjem”. Ističe da je “Crkva izgubila mnoge velike svećenike jer su odabrali brak. Celibatu je bilo mjesta, ali Crkva je također morala uzeti u obzir da se svećenici ponekad zaljube i da su prisiljeni birati između toga i svog poziva. Neki svećenici s tim se nose upuštajući se u sentimentalne veze potajno“.  Unatoč mogućim oznakama hereze, Scicluna naglašava da Crkva mora preispitati pravilo celibata kako bi očuvala svećeničke redove. Ovo nije prvi put da se otvara rasprava o celibatu unutar Katoličke crkve, a Papa Franjo je ranije dao različite signale o tom pitanju. Oženjeno svećenstvo već postoji u nekim kršćanskim denominacijama, a zagovornici promjena tvrde da bi to moglo ublažiti krizu zvanja i druge probleme u Crkvi. (Index)

07.12.2023. (14:00)

Stadion za hramove

Premijer predstavio dogovor s Crkvom za Dinamov stadion, Crkva dobiva lokacije u deset zagrebačkih kvartova

Na temelju Zakona o povratu imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, Nadbiskupija, koja je podnijela zahtjev za povrat zemljišta u Maksimiru, bit će obeštećena kroz 10 lokacija u gradu Zagrebu za izgradnju crkava i drugih vjerskih objekata. Riječ je o pet lokacija u vlasništvu Grada, četiri u vlasništvu privatnih osoba, a jedna u mješovitom. Sve će te lokacije preuzeti država. One koje su u gradskom vlasništvu zamijenit će državnima, a privatne će čestice otkupiti i sve na kraju prenijeti Nadbiskupiji u zamjenu za zemljište u Maksimiru, nad kojim se ne može provesti restitucija jer je odavno u drugoj funkciji. Grad je suglasan da se na tim česticama grade vjerski objekti, što je moguće i po Generalnom urbanističkom planu. Nacional Crkva će dobiti lokacije u kvartovima Botinec, Sveta Klara, Jakuševec, Blato, Jelkovec, Sesvetska Sela, Sesvetski Kraljevec, Kajzerica, Špansko i Trnjanska Savica. Index

26.11.2023. (14:00)

Pomolimo se

Porobija: Kršćanstvo na Zapadu je u slobodnom padu. Tim putem ide i Hrvatska

Kršćanstvo je svjetski najbrojnija i najraširenija religija na svijetu s otprilike 2.4 milijarde sljedbenika. Statistika zvuči i dalje vrlo povoljno za kršćanstvo, ali na Zapadu – upravo na onom teritoriju gdje je bilo ideološki i financijski najjače – ono se strmoglavo približava danu kad će postati beznačajna manjina. Situacija za kršćanstvo postaje još dramatičnija kad brojkama ne pristupamo čisto statički nego dinamički i promotrimo trendove. Istočni dio Europe i dalje se čvrsto drži svoje religioznosti, poput Poljske gdje je i dalje 88 posto stanovništva kršćansko, no do sredine ovog stoljeća taj će broj, prognozira se, biti gotovo upola manji. Kod nas se slijede trendovi Zapada: sve će više ljudi odlaziti, što u neke necrkvene oblike duhovnosti, što u ateizam i agnosticizam (koji su već narasli u Hrvatskoj). To samo jasno govori da uvođenje vjeronauka u škole i puno veća javno-politička prisutnost Crkve nije dovela do učvršćivanja tradicionalne religije u Hrvata. Željko Porobija za Index.

28.06.2023. (12:00)

Umjesto amen, kaže se fajrunt

Prazne crkve u Europi pretvaraju u hotele i kafiće

Ispovjedaonice u kojima su generacije Belgijanaca priznavale svoje grijehe stojeći u kutu onoga što je nekada bila crkva Presvetog srca Isusova, dokaz su da su katoličke bogomolje nadživjele svoju svrhu, piše AP. To je fenomen koji se može vidjeti u velikom dijelu europskog kršćanskog središta od Njemačke do Italije i mnogih zemalja između. U prosjeku, svaki od 300 gradova u belgijskoj Flandriji ima oko šest crkava i često nema dovoljno vjernika da popune jednu jedinu. Neki postaju trn u oku u gradskim središtima, a njihovo održavanje stalno troši financije. Novi život

02.02.2023. (14:00)

Amen

Pilsel: Braćo pederi, sestre lezbe: Bog vas voli! I ja isto

Prošli tjedan u televizijskom intervju za Associated Press (AP), Franjo je postao prvi Papa koji je pozvao na dekriminalizaciju homoseksualnosti. Povijesni je to korak, i poziv Katoličke Crkve da se svi, ali ama baš svi zauzmemo za ranjive LGBTQ osobe u cijelome svijetu. Iz konteksta intervjua za AP moglo se zaključiti da je Papa govorio o homoseksualnosti misleći u tom slučaju na ”homoseksualne čine”, a ne na sâmo homoseksualno stanje. Možemo li očekivati da će Crkva raskinuti svoj povijesni pakt s vladajućim snagama i stvarno se solidarizirati sa svima koji su lišeni svojih prava? Imajmo i mi, kao Martin Luther King, jedan veliki san: san da ćemo jednog dana biti zaista jednaki pred zakonima. Drago Pilsel za Autograf.

27.10.2021. (01:00)

Nadbiskupski prioriteti

Drago Pilsel: Poruka iz sela koji odumire i pamti mojega brata heroja

Stojim tako na groblju u selu Doli, promatram praznu, trajno zatvorenu osnovnu školu, Zadružnu kuću braće Mihanović, selo koje nestaje pred našim očima, poput mnogih drugih mjesta Domovine, i kažem si: tko će ovdje biti kada nas više ne bude? I zbog čega su se borili ovi zanesenjaci koji su u leutu, manjem čamcu sa sporim motorom, na izuzetno hrabar ali istodobno jako glup način jurišali na patrolni čamac naoružan Boforsom od 40mm? Jesu li život dali za praznu, opljačkanu, prevarenu, nepravednu, siromašnu i od HDZ-ovskih i drugih termita zglodanu zemlju iz koji nam mladi bježe dok se hrvatski (nad)biskupi kao pura dreku čude i tri puta krste? Piše Drago Pilsel za Autograf

23.08.2021. (18:00)

Je li Bog ipak mrtav u SAD?

Najbrže rastuća vjerska skupina u Americi – ljudi koji ne vjeruju “u ništa posebno”

Prema nedavnom istraživanju analitičke i savjetodavne kompanije Gallup, prvi put u povijesti većina Amerikanaca ne pripada nikakvoj crkvi. Dok se broj kršćana u Americi smanjuje, skupina ljudi koja ne vjeruje “u ništa posebno” (nothing in particular) raste zapanjujućom brzinom i to nisu ateisti i agnostici. Od 2008., kada su ih počeli pratiti stručnjaci, njihov se broj povećao za 60%. Većina onih koji ne vjeruju u ništa posebno, vjeruje u Boga, a trećina njih povremeno ide u crkvu(?). Ipak, odbacuju odanost bilo kojoj vjerskoj skupini i skeptični su prema institucionalnim autoritetima. Oprez prema cjepivu protiv korone je primjer te tendencije. Članak na Economistu je preveo Index. (U članku se spominje naslovnica Timea iz 1966.)

05.10.2020. (10:00)

Odustaju li Hrvati od Crkve?

Polovica ih ne sklapa crkvene brakove, tek 38 % ih vjeruje Crkvi, sve manje učenika na vjeronauku

Hrvati više ne vjeruju Crkvi, kao ni ostalim institucijama, pa se to može tumačiti kao pad povjerenja u institucije uopće. Iako je povjerenje u padu, sve jemanje crkvenih brakova i učenika na vjeronauk, stručnjaci za duhovnost i sociolozi smatraju da nije riječ o padu religioznosti i duhovnosti, nego prakticiranja vjere unutar Crkve. Siniša Zrinščak, profesor Pravnog fakulteta koji se 30 godina bavi sociologijom religije, smatra da novi popis stanovništva neće draatično promijeniti sliku i da će se pokazati mali pad. Neka istraživanja upućuju na to da je riječ samo padu institucionale religioznosti dok osobna čak raste. S obzirom na nedavno istraživanje u populaciji vjeronaučne djece koje je pokazalo disjunkcije s praktičnim vjerovanjem, ostaje vidjeti kako će se na popisu izjašnjavati Hrvati. Jutarnji list