Država iz bruto plaće od 9458 kuna uzme 3800 kuna - Monitor.hr
17.04.2015. (22:41)

Skupo

Država iz bruto plaće od 9458 kuna uzme 3800 kuna

Kad se ubroje svi porezi, prirezi i doprinosi, građanin plati gotovo polovicu primanja državi. Na prosječnu plaću koja je u siječnju iznosila 5656 kuna prikupe se 3802 kune nameta. Dalje, prosječni građanin platit će još 1217,5 kuna PDV-a svaki mjesec te oko 300 kuna trošarina na proizvode i usluge koje kupuju. Kad se zbroje ukupna davanja, prosječni će građanin tijekom godine državu financirati sa 63.732 kune. Večernji


Slične vijesti

25.02. (23:00)

Hrvatski paradoks: Skandinavski porezi, balkanska birokracija

Hrvatska: Između porezne oaze i administrativne utvrde

Hrvatska se s udjelom poreza u BDP-u od 38,5% nalazi u europskoj sredini, no stručnjaci upozoravaju da đavao leži u strukturi, a ne u postotku. Dok briljiramo niskim porezima na dobit i nekretnine (gdje smo u odnosu na ostatak EU gotovo “oaza”), koče nas visoko opterećenje rada, nestabilni propisi i kompliciran sustav PDV-a. Za razliku od Estonije koja vodi jednostavnošću ili Skandinavije koja visoke poreze vraća vrhunskim uslugama, Hrvatska pati od administrativne složenosti. Ključ konkurentnosti nije samo u tome koliko država uzima, već nudi li za taj novac digitaliziranu i efikasnu protuvrijednost. tportal

09.02. (21:45)

Slovenci ozbiljno zabrinuti: Hrvati imaju manje poreze, tvrtke nam bježe k njima!

01.09.2025. (21:00)

Kad Excel postane zakon, a PDF ode u mirovinu

Danas krenula ‘fiskalizacija 2.0’: svi na eRačune od 2026.

Od 1. siječnja 2026. svi obveznici PDV-a morat će izdavati i primati eRačune – strukturirane XML dokumente koje računovodstveni programi automatski obrađuju. Reforma, nazvana Fiskalizacija 2.0, obuhvaća i B2B i B2G transakcije te Poreznoj upravi daje uvid u poslovanje u realnom vremenu. Poduzetnicima donosi manje papirologije i bržu obradu, dok računovođe upozoravaju na veće opterećenje. Do 2027. obveza će vrijediti za sve subjekte, a prijelazno testno razdoblje traje od rujna do kraja 2025. Država očekuje uštede od 120 milijuna eura godišnje. tportal

30.06.2025. (14:00)

Porezna magija: kako uzeti više, a da ne izgleda tako

Zagrebački proračun buja, a da nitko ne zna koliko plaća

Građani Zagreba plaćaju sve veći porez na dohodak, iako stope nisu rasle – zahvaljujući skromnom povećanju osobnog odbitka i rastu plaća. U sjeni inflacije i rasta bruto mase, grad je bez dizanja poreznih stopa došao do 74% većih prihoda, a da većina radnika ni ne zna koliki porez uopće plaća. To političarima omogućuje da hvale stabilne financije, dok se „skriveno“ više uzima iz plaća. Viktor Viljevac za Ideje.

19.06.2025. (23:00)

Kripto je cool – dok ti ne zakuca poreznik na wallet

Zbog Porezne se mora čuvati evidencija stjecanja kripto imovine

Zarada na kriptovalutama u Hrvatskoj podliježe porezu na kapitalnu dobit, a porezni obveznici dužni su sami obračunati i prijaviti porez do kraja veljače za prethodnu godinu. Ključno je čuvati dokaze o ulaganju i vođenje detaljne evidencije svih transakcija, uključujući staking, rudarenje i airdropove. Bez vjerodostojnih dokaza o podrijetlu sredstava Porezna uprava može smatrati zaradu neprijavljenim dohotkom. Plaćanja kripto karticama, poput Binance kartice, također su oporeziva. Stručnjaci upozoravaju: bez uredne dokumentacije – dolazi porezni nered. Lider

07.06.2025. (20:00)

Zaviri pod haubu države – tko sve toči iz tvojeg spremnika?

Primjer računa za gorivo iz Argentine: Milei pokazuje što sve plaćate kroz poreze


Primjer računa za gorivo u Argentini, u ovom slučaju za kupnju goriva, nakon što je Milei zatražio da se svi porezi posebno prikažu. Time birači mogu vidjeti koliko im uzimaju središnja država, pokrajina ili općina. Biste li i vi voljeli da vaša vlast uvede ovakav transparentan pristup? X

03.05.2025. (17:00)

Porez – europski sport s nacionalnim pravilima

Najveći porezi u Danskoj, najmanji u Poljskoj i Slovačkoj: pogled na europski dohodovni mozaik

Porezi na dohodak u Europi znatno variraju: Danska uvjerljivo prednjači s najvišim stopama (do 35,7 %), dok su Poljska i Slovačka među zemljama s najnižim opterećenjem (čak i negativnim za obitelji). Hrvatska spada u skupinu s umjerenim do niskim porezima – oko 10–12 % za samce, manje od 5 % za obitelji s djecom. Nordijske zemlje tradicionalno imaju visoke poreze, dok istočna Europa nudi fiskalno povoljnije uvjete. Većina zemalja provodi progresivno oporezivanje, s iznimkom Mađarske, gdje svi plaćaju isto – bez obzira na plaću ili obiteljsku situaciju. Lider

22.03.2025. (09:00)

Portugal dijeli bonuse, mi dijelimo isprike

Kako zadržati mlade? Možda poreznim olakšicama, a ne skupljim zdravstvom

Portugal je mladima do 35 godina ponudio deset godina poreznih olakšica kako bi ih zadržao u zemlji, dok Hrvatska skraćuje postojeće olakšice i time smanjuje atraktivnost domaćeg tržišta rada. Uz stopu zaposlenosti mladih od samo 43%, značajno ispod prosjeka EU, Hrvatska riskira daljnji odljev talenata. HUP predlaže povećanje olakšica, poticanje stalnog zaposlenja i reformu obrazovanja kako bi mladi imali bolje izglede na tržištu rada. U suprotnom, visokoobrazovani će se i dalje seliti u zemlje koje im nude bolje uvjete – i manje poreze. Lider

05.03.2025. (19:00)

Nije strašno, ali nema ni povratka iz snova

Prosjek poreza na plaće u EU je 17 %, a Hrvatska je ispod crte s 10,4 %

Prosječno porezno opterećenje plaća u EU iznosi 17,3%, dok je u Hrvatskoj 10,4%, što je ispod prosjeka. U većini kategorija Hrvatska je pri dnu ljestvice, s manjim porezima od zapadnih zemalja, ali i bez značajnih poreznih olakšica poput Slovačke ili Češke. Najveće poreze plaćaju Danci, gdje se samcu uzme čak 36% bruto plaće. U kategoriji obitelji s jednim zaposlenim i dvoje djece, Hrvatska nema ni povrat ni značajno opterećenje, što nas svrstava u neutralnu zonu – nismo najbolji, ali ni najštedljiviji prema građanima. tportal

07.02.2025. (15:00)

Porezna glad i birokratski cirkus – tko će prvi puknuti?

Hrvatska birokracija – veliki računi, mali učinak

Bojkot trgovina zbog visokih cijena otkrio je dublji problem – Hrvatska ima najviše poreze na potrošnju u EU, a ogroman birokratski aparat guta milijarde eura. Država je iz trgovine izvukla 2,6 milijardi eura, dok su vlasnici lanaca podijelili tek 200 milijuna. Uz 127 gradova (neki manji od sela) i tisuće uhljeba, sustav je neodrživ. Zamrzavanje cijena nije rješenje, već precizne reforme. No, s obzirom na brzinu promjena, moguće je da će se prije promijeniti geološke ploče nego hrvatski teritorijalni ustroj. Poslovni