• 30.11.2018. (13:30)

    Ekonomski lab: Pogled na 2019-2020 – vreba li neka opasnost iza ugla (2. dio)?

    Za sada se ne doima da bi američka fiskalna ekspanzija, protekcionizam ili rast kamatnih stopa mogli ugušiti globalni rast onako ili slično kao 2008./09. Ipak, mogući crni labud u narednim godinama je Kina. U Italiji politički avanturizam vladajućih nailazi na granice koje postavlja javno mnijenje. Hrvatska će, kao i uvijek kroz povijest, nastaviti uvoziti ideje, tehnologije i velike društvene promjene. Istom logikom, uvest će i poslovni ciklus – mi usko zavisimo o svemu što se događa u Europi – piše Velimir Šonje za Ekonomski lab.



  • Slične vijesti

    Prekjučer (12:30)

    Euro sa šlagom

    Velimir Šonje: Pojedini javni dužnosnici živi su dokaz da o svemu može odlučivati svatko. Zašto onda konobari ne bi odlučivali o euru?

    Velimir Šonje napisao je knjigu i o tome objavio dojmljiv tekst: “Prošli tjedan našao sam se na kavi s kolegicom Ivanov. Naumio sam joj pokloniti knjigu i pozvati ju na panel povodom predstavljanja knjige. Sjedili smo u kafiću, a knjiga je stajala na stolu. Konobar nam je prišao, ali prije standardnog pitanja „Što ćete popiti?“, zastao je, i kao podboden, upro je prstom u knjigu i uzviknuo: „Ja sam protiv!“ (Naslov knjige je Euro u Hrvatskoj: za i protiv). Njegova nas je uvjerljivost zatekla. Uz smijeh, promrmljali smo nešto tipa „Dobro za vas kad već znate.“, te nastavili s naručivanjem espressa. No, tu priči nije bio kraj. Nekoliko minuta kasnije, na moje pitanje „Koliko sam dužan za dvije kave?“ uslijedio je šeretski odgovor: „18 kuna, ali za vas, zbog eura, 30!“ Ostatak pročitajte na blogu Arhivanalitika

    14.05. (14:30)

    Rezanje grane na kojoj sjediš

    SAD i Kina uvele dodatne carine – ozbiljna eskalacija trgovačkog rata

    Neuspjela runda pregovora s Kinezima, Trumpovo uvođenje carina po stopi od 25% na oko 2.500 kineskih proizvoda i kineski odgovor s uvođenjem carina na oko 60 milijardi USD izvoza SAD-a u Kinu, samo su početak novog kruga eskalacije trgovačkog rata. Trump važe i mogućnost povećanog carinjenja izvoza europskih automobila u SAD. Taj potez, o kojem će Trump odlučiti narednih dana, ozbiljno bi udario europske proizvođače i gospodarstvo, te bi bez sumnje vodio u eskalaciju trgovačkog rata između EU i SAD-a, i to u najgorem trenutku kada europska ekonomija usporava – analizira Ekonomski lab igre velikih ekonomskih snaga, sve u sjeni prijeteće recesije.

    12.05. (23:30)

    Rođeni dvijetisućeineke...

    Velimir Šonje: Posljednja nada – klinci koji će se formirati u Hrvatskoj kao članici EU

    Ne samo da rastu izvoz i uvoz, plaće i potrošnja, nego naša djeca slobodno putuju Europom, biraju gdje će se školovati, a neki novi klinci, par stotina njih koji su jedva postali punoljetni, aktiviralo se oko EU izbora – žele znati više, žele shvatiti prilike, oblikovati svoje živote u europskom okviru. I to je zadnja nada ove zemlje – prva generacija koja će se formirati, zaposliti i živjeti u Hrvatskoj kao članici Europske unije – Velimir Šonje za Ekonomski lab.

    05.05. (15:30)

    Matematika trećeg osnovne

    Velimir Šonje: Hrvatska je oduvijek imala strategiju – očuvati status quo i pržiti kapital, bez obzira na cijenu

    Priča je pomalo dosadna, jer model je uvijek isti. Neko poduzeće ima kapital 100. Onda ono napravi gubitak 200. Onda netko doda barem 100. Sada više nema kapitala 100… A kako se nakon krpanja rupe suštinski ništa nije promijenilo, onda se opet napravi gubitak barem 200. Tako se odigra par krugova kroz nekoliko godina ili desetljeća. Onda netko kaže: ne ide više ovako. Drugovi, moramo nešto mijenjati! Recimo da na kraju ostane rupa od 250. Onda se ona napuni s 251 i školjka se nekom uvali za 1, jer nitko pametan ne bi dao više. Onda krene moralna panika, uzbuna: kako su lopovi mogli prodati nacionalno blago za 1! A ako onaj koji je to kupio nedajbože s time nešto i napravi, pa počne zarađivati, tek tada ga dočekaju, mrskog lopinu, jer kako je kupio za 1 a zaradio 2?! Takvih profita ima samo u oružju i drogi: opljačkani smo, to je naše! – odličan članak Velimira Šonje za Ekonomski lab.

    02.05. (23:30)

    Lažna uzbuna

    Ekonomski lab – nestala priča o recesiji

    Na fundamentalnoj razini, ona priča o krizi zbog kojeg smo i pokrenuli rubriku “Miran san” malo prkoseći ideji ipak je otišla u fade-out – Ekonomski lab (čini se) zaključuje svoju rubriku o nadolazećoj recesiji, navodeći ekonomske podatke iz SAD-a, EU i Hrvatske.

    29.04. (14:30)

    Riješiti se štaka što prije

    Velimir Šonje: Zašto treba nestrpljivo čekati dan kada će EU fondovi biti ukinuti

    Neto financijeri odriču se nečega, da bismo mi imali onih 10,7 milijardi eura alokacije iz EU fondova u proračunskom razdoblju 2014-2020, što se može “povući” do 2023. Velik je to novac… Kad Hrvatska dostigne takav stupanj razvitka u odnosu na prosjek EU, za fondovima neće više biti potrebe. U sljedećem ciklusu to će se dogoditi Češkoj, Sloveniji i Estoniji, koje su već pristojno razvijene europske zemlje – još uvijek ispod prosjeka EU, ali ne daleko od njega (80-90% od prosjeka). U svakom slučaju, cilj bi trebao biti da ova sveprisutna priča o EU fondovima što prije nestane – nudi Velimir Šonje zdraviju paradigmu vezanu za EU fondove na Ekonomskom labu.

    24.04. (16:30)

    Ekonomski lab o Nacionalnom programu reformi (2/2), zaključak

    Nacionalni program reformi je korektan dokument, bolji od primjerice švedskog koji smo imali prilike proučiti. Brojke su, naravno, neusporedive: Šveđani ciljaju stopu zaposlenosti od 83% u dobi do 65, a već mjere stopu zaposlenosti za dobnu kohortu 15-74 i u njoj imaju veću zaposlenost (68%) od nas u skupini 20-64 (66%). Švedska se već transformira u društvo starih radnika, koje u svijet rada nastoji uključiti doslovce svakoga tko još hoda. No, to je Švedska: izvedba je mnogo bolja od papira. Piše Ekonomski lab, ovdje je prvi dio analize.

    15.04. (19:30)

    Život u mitologiji

    Velimir Šonje: Uloga stranaca u relativnom zaostajanju Hrvatske – nije ih bilo dovoljno

    Najnovija objava na Eurostatu upućuje na jedan drugi mit – onaj o strancima koji su navodno pokupili sve što vrijedi. Od razvijenih najotvoreniji strancima je očekivano Luksemburg koji je specijalan slučaj, pa na vrhu zapravo treba brojati Češku, Irsku, Estoniju i Poljsku. Kada znamo koliko su ove države u ovom stoljeću uspješnije od Hrvatske, možemo samo ironično ponoviti hvala bogu da smo se obranili od stranih zlikovaca i da nismo postali kao oni – piše Velimir Šonje za Ekonomski lab.

  • Slične vijesti

    Prekjučer (12:30)

    Euro sa šlagom

    Velimir Šonje: Pojedini javni dužnosnici živi su dokaz da o svemu može odlučivati svatko. Zašto onda konobari ne bi odlučivali o euru?

    Velimir Šonje napisao je knjigu i o tome objavio dojmljiv tekst: “Prošli tjedan našao sam se na kavi s kolegicom Ivanov. Naumio sam joj pokloniti knjigu i pozvati ju na panel povodom predstavljanja knjige. Sjedili smo u kafiću, a knjiga je stajala na stolu. Konobar nam je prišao, ali prije standardnog pitanja „Što ćete popiti?“, zastao je, i kao podboden, upro je prstom u knjigu i uzviknuo: „Ja sam protiv!“ (Naslov knjige je Euro u Hrvatskoj: za i protiv). Njegova nas je uvjerljivost zatekla. Uz smijeh, promrmljali smo nešto tipa „Dobro za vas kad već znate.“, te nastavili s naručivanjem espressa. No, tu priči nije bio kraj. Nekoliko minuta kasnije, na moje pitanje „Koliko sam dužan za dvije kave?“ uslijedio je šeretski odgovor: „18 kuna, ali za vas, zbog eura, 30!“ Ostatak pročitajte na blogu Arhivanalitika

    14.05. (14:30)

    Rezanje grane na kojoj sjediš

    SAD i Kina uvele dodatne carine – ozbiljna eskalacija trgovačkog rata

    Neuspjela runda pregovora s Kinezima, Trumpovo uvođenje carina po stopi od 25% na oko 2.500 kineskih proizvoda i kineski odgovor s uvođenjem carina na oko 60 milijardi USD izvoza SAD-a u Kinu, samo su početak novog kruga eskalacije trgovačkog rata. Trump važe i mogućnost povećanog carinjenja izvoza europskih automobila u SAD. Taj potez, o kojem će Trump odlučiti narednih dana, ozbiljno bi udario europske proizvođače i gospodarstvo, te bi bez sumnje vodio u eskalaciju trgovačkog rata između EU i SAD-a, i to u najgorem trenutku kada europska ekonomija usporava – analizira Ekonomski lab igre velikih ekonomskih snaga, sve u sjeni prijeteće recesije.

    12.05. (23:30)

    Rođeni dvijetisućeineke...

    Velimir Šonje: Posljednja nada – klinci koji će se formirati u Hrvatskoj kao članici EU

    Ne samo da rastu izvoz i uvoz, plaće i potrošnja, nego naša djeca slobodno putuju Europom, biraju gdje će se školovati, a neki novi klinci, par stotina njih koji su jedva postali punoljetni, aktiviralo se oko EU izbora – žele znati više, žele shvatiti prilike, oblikovati svoje živote u europskom okviru. I to je zadnja nada ove zemlje – prva generacija koja će se formirati, zaposliti i živjeti u Hrvatskoj kao članici Europske unije – Velimir Šonje za Ekonomski lab.

    05.05. (15:30)

    Matematika trećeg osnovne

    Velimir Šonje: Hrvatska je oduvijek imala strategiju – očuvati status quo i pržiti kapital, bez obzira na cijenu

    Priča je pomalo dosadna, jer model je uvijek isti. Neko poduzeće ima kapital 100. Onda ono napravi gubitak 200. Onda netko doda barem 100. Sada više nema kapitala 100… A kako se nakon krpanja rupe suštinski ništa nije promijenilo, onda se opet napravi gubitak barem 200. Tako se odigra par krugova kroz nekoliko godina ili desetljeća. Onda netko kaže: ne ide više ovako. Drugovi, moramo nešto mijenjati! Recimo da na kraju ostane rupa od 250. Onda se ona napuni s 251 i školjka se nekom uvali za 1, jer nitko pametan ne bi dao više. Onda krene moralna panika, uzbuna: kako su lopovi mogli prodati nacionalno blago za 1! A ako onaj koji je to kupio nedajbože s time nešto i napravi, pa počne zarađivati, tek tada ga dočekaju, mrskog lopinu, jer kako je kupio za 1 a zaradio 2?! Takvih profita ima samo u oružju i drogi: opljačkani smo, to je naše! – odličan članak Velimira Šonje za Ekonomski lab.

    02.05. (23:30)

    Lažna uzbuna

    Ekonomski lab – nestala priča o recesiji

    Na fundamentalnoj razini, ona priča o krizi zbog kojeg smo i pokrenuli rubriku “Miran san” malo prkoseći ideji ipak je otišla u fade-out – Ekonomski lab (čini se) zaključuje svoju rubriku o nadolazećoj recesiji, navodeći ekonomske podatke iz SAD-a, EU i Hrvatske.

    29.04. (14:30)

    Riješiti se štaka što prije

    Velimir Šonje: Zašto treba nestrpljivo čekati dan kada će EU fondovi biti ukinuti

    Neto financijeri odriču se nečega, da bismo mi imali onih 10,7 milijardi eura alokacije iz EU fondova u proračunskom razdoblju 2014-2020, što se može “povući” do 2023. Velik je to novac… Kad Hrvatska dostigne takav stupanj razvitka u odnosu na prosjek EU, za fondovima neće više biti potrebe. U sljedećem ciklusu to će se dogoditi Češkoj, Sloveniji i Estoniji, koje su već pristojno razvijene europske zemlje – još uvijek ispod prosjeka EU, ali ne daleko od njega (80-90% od prosjeka). U svakom slučaju, cilj bi trebao biti da ova sveprisutna priča o EU fondovima što prije nestane – nudi Velimir Šonje zdraviju paradigmu vezanu za EU fondove na Ekonomskom labu.

    24.04. (16:30)

    Ekonomski lab o Nacionalnom programu reformi (2/2), zaključak

    Nacionalni program reformi je korektan dokument, bolji od primjerice švedskog koji smo imali prilike proučiti. Brojke su, naravno, neusporedive: Šveđani ciljaju stopu zaposlenosti od 83% u dobi do 65, a već mjere stopu zaposlenosti za dobnu kohortu 15-74 i u njoj imaju veću zaposlenost (68%) od nas u skupini 20-64 (66%). Švedska se već transformira u društvo starih radnika, koje u svijet rada nastoji uključiti doslovce svakoga tko još hoda. No, to je Švedska: izvedba je mnogo bolja od papira. Piše Ekonomski lab, ovdje je prvi dio analize.

    15.04. (19:30)

    Život u mitologiji

    Velimir Šonje: Uloga stranaca u relativnom zaostajanju Hrvatske – nije ih bilo dovoljno

    Najnovija objava na Eurostatu upućuje na jedan drugi mit – onaj o strancima koji su navodno pokupili sve što vrijedi. Od razvijenih najotvoreniji strancima je očekivano Luksemburg koji je specijalan slučaj, pa na vrhu zapravo treba brojati Češku, Irsku, Estoniju i Poljsku. Kada znamo koliko su ove države u ovom stoljeću uspješnije od Hrvatske, možemo samo ironično ponoviti hvala bogu da smo se obranili od stranih zlikovaca i da nismo postali kao oni – piše Velimir Šonje za Ekonomski lab.