Eksperiment iz Talina: Što se događa kad je gradski prijevoz besplatan? - Monitor.hr
11.10.2016. (21:21)

Jel može zamjena gradonačelnika?!

Eksperiment iz Talina: Što se događa kad je gradski prijevoz besplatan?

Glavni grad Estonije 2013. je uveo besplatni javni prijevoz za sve svoje stanovnike (samo plaćaju 2 eura za “zelenu iskaznicu”), s namjerom da smanje promet u gradu i uštede stanovnicima novac. U Talinu tvrde da od uvođenja ovog modela gradski prijevoz zarađuje 20 milijuna eura godišnje (program se financira iz poreza na dohodak), a dogodilo se da ljudi sve više prijavljuju boravak u glavnom gradu (10.000 Estonaca godišnje, prije ovog programa 6.000) pa drugim gradovima ostaje manje novca, zaista je povećan broj Talinaca koji koriste javni prijevoz, za 8%, no u isto vrijeme na cestama je više, ne manje automobila, kako se očekivalo. Broj ljudi koji koriste bicikle je ostao vrlo mali – 1%… Guardian


Slične vijesti

14.05. (22:00)

Zaboravi gas – sad se voziš džabe i s klimom

Problem gužvi: Kako gradovi nagovaraju građane da ostave auto doma

Gradovi diljem svijeta, od Jakarte do Tallinna, pokušavaju riješiti prometne gužve i zagađenje tako što potiču građane na javni prijevoz – ponekad i potpuno besplatno. No rezultati su mješoviti: neki putnici samo češće koriste autobus umjesto šetnje. Ključ je u udobnosti, točnosti i boljoj povezanosti – uz manje mjesta za parkiranje i više traka za autobuse. Pariz skida aute s ulica, a Jakarta gradi BRT mrežu i uvodi minibus povezanost – sve za čišći zrak i manje nervoze na cesti. tportal

19.12.2024. (13:00)

Beat this, Tomaševiću!

Gradonačelnik Beograda: Od Nove godine uvodimo besplatan prijevoz za sve

Beograda Aleksandar Šapić najavio je da će javni prijevoz u Beogradu od 1. siječnja 2025. godine biti besplatan za sve. “Od 1. siječnja 2025. godine sav javni prijevoz u Beogradu bit će besplatan. Znači, više nitko neće morati plaćati kartu. Nema više ni mjesečnih, ni godišnjih ni popusta. Beograd s ovom socijalnom mjerom postaje jedini grad u Europi s više od pola milijuna ljudi koji ima besplatan prijevoz”, rekao je Šapić na konferenciji za novinare. Index

19.11.2024. (15:00)

Može se, ali ima li se?

Metro imaju gotovo sve zemlje u Europi osim nas i susjeda, s trenutnim javnim prijevozom Zagreb je hendikepiran

Geolog Stanislav Frančišković-Bilinski kaže za RTL kako nema prepreka da Zagreb dobije metro. Puno ljudi sasvim nestručno i paušalno priča svakakve gluposti. Naprimjer, kažu da će grad plivati i da će se urušavati jer imamo trusno tlo i da je to nemoguće, međutim, to apsolutno ne stoji. Zagreb ima najsličnije tlo Beču. Kao što je kod nas dolina Save, tako je kod njih dolina Dunava, a Beč već odavno ima metro. Poanta je da su u gornjem sloju šljunak i pijesak, naplavine ovdje Save, tamo Dunava, a ispod toga je nivo podzemne vode, a ispod 20 metara dubine su debeli slojevi gline i kroz njih je vrlo jednostavno i zahvalno bušiti. Tehnički nema nikakvog problema za to napraviti. Cijena linije metroa po kilometru danas može iznositi oko 40 milijuna eura sa stanicama. Prije 10 godina to je bilo 20 milijuna eura u Beču. Kod nas je možda građenje skuplje, ali zna se iz kojih razloga. Index

04.11.2024. (14:00)

Ipak ništa od raja za bicikliste

Prometne navike građana u gradovima – izazovi, navike i potencijali za budućnost

Većina građana Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka preferira automobil kao prijevozno sredstvo, no sve je veća svjesnost o izazovima koje uzrokuje promet u gradovima, poput gužvi i nedostatka parkirnih mjesta. Građani smatraju da bi unapređenje infrastrukture, poput gradnje dodatnih cesta, parkirališta i kružnih tokova, moglo poboljšati stanje. Biciklizam je popularan, osobito u Osijeku, ali postoje problemi s biciklističkim stazama i sigurnošću. Iako većina podržava češće korištenje bicikala i romobila u budućnosti, malo tko planira promijeniti svoje navike. Revija HAK

24.08.2023. (21:00)

Hoće si tko tetovirat ZET ii HŽ da se besplatno vozika?

Nudili ljudima da se tetoviraju u zamjenu za godišnju kartu javnog prijevoza

Austrija nudi besplatan javni prijevoz godinu dana osobama koje su voljne tetovirati natpis “Klimaticket”, što je ime nacionalnog sustava javnog prijevoza. Leonore Gewesseler, zastupnica Zelenih i austrijska ministrica za klimu, promovirala je tu ponudu na Frequency Festivalu u gradu St. Pölten prošlog tjedna. Pri tome je i sama imala (privremenu) tetovažu s natpisom “Gewessler preuzima vodstvo”. Pop-up salon za tetoviranje s natpisom “Aktion geht unter die Haut” (“Akcija koja prodire pod kožu”), na kojem je bila ministrica, pojavio se na nekoliko događaja ovog ljeta. Prvih troje posjetitelja festivala koji su se odlučili za “Klimaticket” tetovažu zauzvrat su dobili putovanje vlakom diljem Austrije godinu dana. Inače, “Klimaticket” karta košta oko tisuću eura i vrijedi godinu dana za gotovo sav javni prijevoz u Austriji. Green

16.06.2023. (18:00)

Tog se ni Možemo ne bi sjetio

Posadili biljke u javnom prijevozu

U belgijskom gradu Antwerpenu vozila javnog prijevoza transforimirali su u pokretne vrtove. Biljke koje vise sa stropova i zidova između prozora dio je inicijative “Susjedstvo u cvatu” općinskog vijeća, čiji je cilj potaknuti stanovnike da se okušaju u vrtlarstvu i sudjeluju u tome da svoje okruženje učine što zelenijim i zdravijim. Osim što su zazelenili tramvaje, svatko tko je zainteresiran može zatražiti besplatne fasadne vrtove, zelene vijence i dijelove drveća. Green

01.05.2023. (14:00)

Deutschlandticket

Od danas u Njemačkoj: Za 49 eura mjesečno građanima je dostupan javni prijevoz u cijeloj zemlji

D-Ticket na mobitelu

Karta “Deutschlandticket” vrijedi u javnom gradskom i prigradskom prijevozu u čitavoj Njemačkoj, za željeznicu, gradsku željeznicu, tramvaje, autobuse gradskog prijevoza i u slučaju Hamburga i Berlina, na određenim gradskim brodskim linijama. Ona ne vrijedi za brze međugradske željezničke linije (IC i ICE), turističke autobuse i autobuse na duge pruge privatnih tvrtki. Deutsche Welle

18.04.2023. (22:00)

ZET ima ljutu konkurenciju

Europski gradovi s najboljim javnim prijevozom

Na samom vrhu gradova s najboljim javnim gradskim prijevozom našao se Berlin. Istraživanje je to koje je proveo portal Timeout ne bi li svima koji ga koriste prilikom putovanja dali jasan uvid mjesta na svijetu gdje se najjednostavnije kretati javnim prijevozom. Čak 97 posto Berlinaca oduševljeno je prometnom mrežom svog grada. Drugo mjesto zauzela je češka prijestolnica Prag, s 96 posto građana koji su rekli da je njihov grad lak za kretanje javnim prijevozom. Na listi od 19 gradova devet ih je iz Europe: pokraj spomenutih, našli su se i Kopenhagen, Stockholm, Amsterdam, London, Madrid, Edinburgh i Pariz. Green

24.03.2023. (18:00)

Kontrolori bez posla

Luksemburg uveo besplatan javni prijevoz za sve

Danas, tri godine nakon odluke, stanovnici su puni hvala. Kažu da im je tom politikom sustav omogućio da “lako putuju”, kao i da je “vrlo pozitivan za okoliš”, kažu neki. Riječ je o politici koja je uvedena kako bi se suzbio problem automobila u zemlji. Naime, prije tri godine Luksemburg je imao najveću gustoću prometa na području Europske unije: 696 automobila na tisuću ljudi u usporedbi s prosjekom koji iznosi 560. Novi tramvajski sustav je redovit i pouzdan, nesmetan u prometu. Zemlja je izvršila rekordna ulaganja u poboljšanje svoje željezničke mreže. Kako navodi Euronews, stanovnici kažu da ih besplatan prijevoz potiče da automobile ostave kod kuće. Green

01.09.2022. (19:00)

Kupit će tebi tata vlak

Autobusi i vlakovi troše puno goriva, no i dalje manje od osobnih vozila

Većina ljudi u Hrvatskoj ne simpatizira javni gradski prijevoz te ga koristi samo ako su prinuđeni na to. Na primjer, od ukupne udaljenosti koju Nijemci naprave sa svojim automobilima 27 posto se odnosi na putovanje do posla. U Hrvatskoj je prosjek 47 posto. Kolika je isplativost vožnje javnim prijevozom te koliki je utjecaj na okoliš u odnosu na vožnju osobnim automobilom otkrili smo usporedbom podataka autobusa javnog gradskog prijevoza i vlakova u Hrvatskoj. Dakle, 43,87 litara dizela na 100 prijeđenih kilometara prosječna je potrošnja autobusa javnog prijevoza u Osijeku, Splitu i Zagrebu. Ovaj podatak na prvi pogled djeluje zastrašujuće, ali usporedi li se s potrošnjom osobnih automobila (koja troše 10 ili 20 posto potrošnje jednog autobusa) treba uzeti u obzir i koliko se putnika vozi u jednom autobusu. Računica je vrlo jasna: potrošnja autobusa je mnogo manja nego kada 55 ljudi koristi automobile. Revija HAK