Ekstremne oluje postaju novo normalno: Stručnjaci pozivaju na hitnu prilagodbu - Monitor.hr
Danas (14:00)

Kišobran više nije dovoljan, od sad sa sobom uvijek treba nositi i kabanicu

Ekstremne oluje postaju novo normalno: Stručnjaci pozivaju na hitnu prilagodbu

Razorna nevremena u regiji više nisu pojave koje se događaju „jednom u stoljeću“, već realna prijetnja svakih deset godina. Znanstvenici Branko Grisogono i Lučka Kajfež Bogataj upozoravaju da su klimatske promjene i zagrijavanje mora stvorili uvjete za ekstremne udare vjetra i rezonanciju atmosfere. Ključni problemi su zastarjeli građevinski standardi i nedostatak sustavnog planiranja. Rješenje leži u klimatski sigurnoj gradnji, osnivanju nacionalnog klimatskog centra te kontinuiranoj edukaciji građana. Vrijeme se mijenja brže od društva, stoga prilagodba infrastrukture i politike više nije izbor, već nužnost za preživljavanje u novoj klimatskoj eri. HRT


Slične vijesti

23.02. (12:00)

Kao u Veneciji

Ekstremne plime i oluje pogađaju Dalmaciju, stručnjaci upozoravaju na klimatske promjene

Dalmaciju je nedavno pogodila ciklona s orkanskim jugom, grmljavinskim nevremenom i “ciklonalnim plimnim valom”, poplavivši Šibenik, Trogir i Kaštela. Prof. Branko Grisogono pojašnjava da su plimni valovi danas češći i intenzivniji zbog globalnih i regionalnih klimatskih promjena, toplijeg mora i pojačanih ciklona. Prognozira rast srednje razine Jadrana do 50-90 cm do kraja stoljeća. Naglašava potrebu novih inženjerskih i arhitektonskih mjera zaštite niskih obala te prilagodbu modela iz drugih zemalja kako bi se ublažile posljedice. HRT

01.09.2025. (10:00)

Crveni alarm i mokre gaće

Klimatske promjene donose sve češće oluje i poplave u Hrvatskoj, nismo spremni za sve što dolazi

Nagla promjena vremena u Hrvatskoj donijela je snažne pljuskove i poplave, a razlog je sudar toplog, vlažnog zraka s hladnom frontom. More od 25 °C dodatno je pojačalo oluje. Stručnjaci Pelajić i Grisogono upozoravaju da su takvi ekstremi sve češći zbog zagrijavanja klime, iako pojedini događaj nije moguće direktno pripisati klimatskim promjenama. Hrvatska se, kažu, slabo prilagođava: nedostaje klimatski centar, ulaganja u agronomiju, promet i obrazovanje. Ako nastavimo samo “ispunjavati forme” prema EU, čekaju nas sve jače oluje i sve plići podvožnjaci. HRT

19.04.2025. (01:00)

Razmisliti o kupnji amfibijskog vozila

Oluje i poplave su u Europi odnijele najmanje 335 života i utjecale najmanje na 413.000 ljudi

U 2024. zabilježen je snažan klimatski kontrast – ekstremno suhi i rekordno topli uvjeti na istoku i topli, ali vlažni uvjeti na zapadu. To je bila najtoplija godina za Europu, ali i u globalu za cijelu zemaljsku kuglu. Dvije stvari su se poklopile. Jedno je kontinuirano antropogeno unošenje plinova staklenika, znači ljudski efekt, koji se nadodao na efekt tzv. El Niña, što je kvazi periodička klimatska varijacija. Znači ona doda nekoliko desetinki stupnjeva Celzijusa i onda još čovjek doda jedan, preko jedan i te dvije stvari, grubo rečeno, se zbroje. Računi su naravno kompliciraniji, rekao je za HTV dr.sc. Branko Grisogono, atmosferski fizičar. Najvjerojatnije nećemo postići ono iz Pariškog sporazuma da se globalna prizemna temperatura ne poveća više od 1,5 Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba nego idemo prema 1,7- 1,8. To su spekulacije. Ne znamo koliko ćemo još suludo ratovati i kako će se ponašati najveći igrači, kaže.

19.09.2024. (15:00)

Beskonačno tržište, konačan planet: Kad ekonomija prestigne fiziku

Grisogono: Sa zapadnjačkom potrošačkom perspektivom nećemo moći dalje

Klimatolog Branko Grisogono o klimatskim promjenama je za Lider razgovarao iz ekonomske perspektive: Zemlja je konačna, ljudi je sve više i ne možemo imati beskonačna tržišta. Ne možemo se više držati političke ekonomije Johna Lockea, koji je tržišnu ekonomiju temeljio na Newtonovoj fizici i beskonačnoj dugoj kosini. Fundamentalna je pogreška u tome što kosina nije beskonačna. U njegovo su vrijeme imanja bila cirkularna, sve se ondje recikliralo, no ako svijet današnjice nastavi s današnjim tipom liberalizma i sebičnošću, za koje stoljeće suočit ćemo se s krajem priče.

17.09.2024. (15:00)

Vrijeme ekstrema je novo normalno

Grisogono: Znanost o klimatskom sustavu nije dovoljno razvijena

Jako se teško sada braniti i to će biti sve teže. Čovječanstvo mora ići u povlačenje na različite načine. Prilagodba je sad sve kompliciranija. Odgoj i obrazovanje nam kasni. Tu liberalizam ne pomaže puno, ali to nije moja disciplina, i nedostaje daljnje istraživanje. Znanost o klimatskom sustavu nije dovoljno razvijena. Veliki igrači na engleskom kažu blame game, tko je kriv, to jednostavno ne funkcionira. U Hrvatskoj nemamo ni jedan klimatološki institut. Mi nemamo ozbiljnu politiku prema tome. S globalne skale treba isto gledati regionalno, rekao je Branko Grisogono, klimatolog i profesor na PMF-u u Zagrebu. Apsolutno se moramo drugačije predstaviti pred životom, jer nikad čovječanstvo, što se zna iz povijesti, nije bilo pred ovakvim izazovom. HRT

01.09.2024. (10:00)

Ne želim vas plašiti, ali...

Klimatolog: Golfska struja slabi, zato što se u prosjeku smanjuju razlike temperatura između suptropskih i subpolarnih regija

Općenito, buduće klimatske promjene mogu se sažeti tako da se kaže tamo gdje je suho i vruće, bit će to još žešće. A tamo gdje je vlažno i jače su oborine, to će također biti u prosjeku žešće. S klimatskim promjenama došlo je do još jednog nehotičnog “obogaćivanja” svakodnevnog rječnika. Sve češće se susrećemo s izrazom i pojavom “superćelijskih oluja”. To su jedini olujni oblaci koji sami proizvode vlastitu rotaciju u početno nepostojećoj rotaciji u vertikalnom smjeru. Proizvode najveća zrna tuče, zauzimaju najveće horizontalne površine te se najdublje probijaju u donju stratosferu. Kad bi se sutra drastično smanjila emisija CO2 i drugih stakleničkih plinova, atmosferi bi za oporavak trebalo dvadesetak godina. No oceani imaju pamćenje dulje od tisuću godina i nastavili bi se zagrijavati… Nacional

27.08.2024. (16:00)

S vrha katedrale bacat ćemo banane - i to domaće

Tradicionalne kulture poput kukuruza postupno će nestajati, dok će suptropske biljke postati uobičajene

Promjene se već osjećaju, a očekuje se da će se nastaviti i pogoršavati, osobito u Dalmaciji, koja postaje sve sušnija i toplija. Profesor Branko Grisogono upozorava da su posljedice ovih promjena dalekosežne i da će utjecati na sve aspekte života. Nedostatak oborina, porast temperature i učestale oluje već dovode do deterioracije tla, smanjenja bioraznolikosti i dolaska invazivnih vrsta. Grisogono nije optimističan glede trenutnog odgovora na klimatske izazove u Hrvatskoj, ocjenjujući domaću politiku prema klimatskim promjenama s niskom ocjenom od 2,5. Naglašava da bez proaktivnog pristupa, implementacije postojećih zakona i suradnje između različitih sektora, Hrvatska će se suočiti s ozbiljnim izazovima u budućnosti. HRT

04.08.2024. (14:00)

Dobrodošli u novo normalno, snađite se kako znate

Klimatolog Grisogono: Dolaze nam paklena ljeta, društvo se treba reorganizirati

Branko Grisogono, klimatolog i profesor na zagrebačkom PMF-u, govorio je za HRT o sve češćim nestabilnim vremenskim prilikama i klimatskim promjenama. Istaknuo je kako idućih nekoliko desetljeća trebamo zaboraviti ljeta koja smo nekada imali. “Mi se moramo prilagođavati i pokušavati se bolje pripremiti da umanjimo takve efekte. To je neminovno. Svi detalji nisu bili prognozirani u klimatskim simulacijama, što je razumljivo. To su samo numerički modeli. A priroda je mnogo kompleksnija od bilo kojeg modela”. Primijetio je kako se sve više troši energije na hlađenje ljeti nego za grijanje zimi, sa zaključkom kako se ne možemo boriti protiv klimatskih promjena na stari način. Poslovni

04.07.2024. (23:00)

Ne želim vas plašiti, ali...

Grisogono: Golfska struja slabi zato što se u prosjeku smanjuju razlike temperatura između subtropskih i subpolarnih regija

Superćelijski kumulonimbusi su jedini olujni oblaci koji sami proizvode vlastitu rotaciju u početno nepostojećoj rotaciji u vertikalnom smjeru. Relativno sporo se razvijaju, po nekoliko sati, traju oko pola dana i imaju karakterističan radarski odraz kao naopako slovo S. Većina tornada dolazi od superćelijskih kumulonimbusa. Saharskog pijeska kod nas ima češće zato što jačaju pripadna područja anticiklona i toplih sektora ciklona koje onda nose zrak na takav način da nama dolazi više južnog strujanja nego sjevernog. I u tom pustinjskom zraku ima koječega, to nije samo saharski zrak. Tu se domiješaju i kojekakve čestice iz afričkih otvorenih rudnika, a još nema dovoljno studija koje bi pokazale koliko tu ima i radioaktivnosti… Branko Grisogono za Nacional.

06.06.2024. (09:00)

Uzgajati koprive u dvorištu i miran si od gromova

Češći su meteoalarmi, promjene vremena naglije su, a olujna nevremena intenzivnija, ali i puno više lokalizirana

Vrijeme brzo ide iz jednog stanja u drugo. Te promjene su vrlo brze i nagle, a ranije ih nismo imali tako često. Događa se i da nevrijeme snažno pogodi jedno mjesto, a obližnje zaobiđe. Izgleda da se fina struktura olujnog nevremena mijenja. Oštrije su granice između područja pogođenih tučom i poplavama. Olujni oblaci kreću se 50 posto brže, nego prije 30 godina kada su se kretali 25-30 na sat. Znanstvenog objašnjenja nema, a suptilnu ulogu na to mi moglo imati – veća količina betona i asfalta, koje doprinose zagrijavanju. El Niño polako popušta, ali da je nezahvalno prognozirati hoće li ovo ljeto biti kišnije i vlažnije od nekoliko prethodnih – rekao je za N1 atmosferski fizičar Branko Grisogono.