Epidemija imovinske bolesti i «srpanjska rupa» - Monitor.hr
07.07.2019. (19:30)

Epidemija imovinske bolesti i «srpanjska rupa»

“U društvu u kojem se život vrti oko nekretnina, regulatorne promjene koje utječu na njihovu vrijednost postat će centar politike. Promjene propisa, legalizacije, prenamjene zemljišta, dodjele dozvola, zemljišne knjige i katastri, pristupne prometnice i komunalni doprinosi, postat će teme nad temama koje nadilaze sve druge ideološke i ine razlike. Razvoj će se svesti na materijalna pitanja koja su ljudima izravno vidljiva i shvatljiva kroz ono što se događa s nekretninama, dok će sve drugo postati nevažno ili manje važno” – Velimir Šonje, Ekonomski lab.


Slične vijesti

Petak (10:30)

Prost je i skroman, ali je moj, tu sam slobodan i gazda svoj

Zagrijavanje tržišta nekretnina počelo se pretvarati u rizik za financijsku stabilnost

Dok će manjina onih koji realiziraju subvencionirani kredit napraviti dobar posao, implikacije APN-ovih subvencija u širem smislu donose upitne efekte za društvo pa se već duže vremena upozorava da treba mijenjati postojeći model. Stručnjaci ističu da je on jedan od bitnih faktora koji gura cijene prema gore, a visokima ih održavaju upravo očekivanja nekog idućeg kruga subvencija. Tako postavljen model direktno na ruku ide građevinarima, a mjerodavni zanemaruju kako stambeno pitanje (ne) rješavaju ostali koji ne ulaze u gabarite propisane programom. Više cijene moraju platiti i oni koji bi nekretninu kupili bez kredita, kao i oni koji ne mogu do zajma jer su za banke kreditno nesposobni. Poslovni

13.07. (21:00)

Prodajem kuću, može zamjena za selo

Drastične razlike u cijeni nekretnina: za prodanu kuću u Splitu može se kupiti cijelo selo od 80 kuća u Podravini

Nedavno objavljeni podaci iz godišnje publikacije o tržištu nekretnina koje priređuju Ministarstvo graditeljstva i Ekonomski institut pokazuju kako su razlike po županijama ogromne i u velikoj mjeri pokazuju financijsku snagu stanovništva te atraktivnost zemljopisnog položaja. Najviša medijalna cijena kvadrata kuće tako se nalazi u splitskom području (4123 kn), slijedi je Zagreb (3500 kn) dok je najniža u Podravini i Prigorju (51 kn). Pritom valja uzeti u obzir kako u području s najnižom cijenom kvadrata nekretnina dolazi s puno većom površinom, koja uključuje gospodarske građevine i okućnice. Po cijeni kvadrata u stanovima prednjači pak područje oko Dubrovnika. Zatim slijede Split i Zagreb, dok su na začelju ponovno Podravina, ali i Vukovar. Danica

12.01. (09:25)

Tresla se brda, rodila se serklaža

Kvadrat stana u Zagrebu 2.000 eura, kupci najviše pitaju za beton i armaturu

U centru Zagreba gotovo da i nema prodaje nekretnina u starijim zgradama, jer mnogo klijenata iz centra Zagreba ide prema drugim dijelovima, a oni koji kupuju najviše gledaju godinu gradnje, kvalitetu zgrade i konstrukcije, odnosno pitaju za količinu armiranog betona i kvalitetu gradnje. Cijene variraju – od 1.750 za novogradnju u Španskom, na Trešnjevci nema stanova u novim zgradama ispod 3.000 eura, dok se u jednoj zgradi na Britancu kvadrat prodaje i za 5.500 eura. Prošle godine država je odobrila 4.000 subvencija za kupnju stana ili gradnju kuće, a novi krug subvencija očekuje se idućih tjedana. Večernji

28.10.2020. (14:30)

Krov i dug nad glavom

85 posto kućanstava u Hrvatskoj u posjedu ima kuću ili stan

Prosječna vrijednost neto imovine kućanstava u Hrvatskoj iznosi 107 tisuća eura, a 85 posto kućanstava ima u vlasništvu kuću ili stan u kojima žive, što je znatno više nego u drugim članicama EU. No u Hrvatskoj je 47 posto domaćinstava zaduženo, a građani su i siromašniji od prosjeka EU-a. HRT

24.10.2020. (20:30)

Moja kućica, moja vlasnica

85% kućanstava u Hrvatskoj ima u vlasništvu kuću ili stan u kojoj žive

Velika većina ljudi u Hrvatskoj, dakle, posjeduje kuću ili stan u kojoj živi, čime smo u samom vrhu EU, skupa s još nekoliko država istoka Europe – Rumunskom, Estonijom, Litvom i Mađarskom (Statista.com ima podatke za 2019.). Vrijednost tih nekretnina je međutim ispod prosjeka EU – medijalna vrijednost glavne stambene jedinice u Hrvatskoj iznosi 66 tisuća eura, u EU iznosi 165 tisuća eura. Dodatnu nekretninu u Hrvatskoj posjeduje 23%, čija medijalna vrijednost iznosi 20 tisuća eura. Tportal

14.10.2020. (00:30)

Kvadrat-19

Cijene nekretnina porasle i za korone, čak i u Zagrebu

Nekretnine su u drugom tromjesečju ove godine u Hrvatskoj bile za 8,3 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije – u Zagrebu za 8,7 posto, na Jadranu 5,9 posto, na ostalim područjima 13,4 posto. U drugom tromjesečju 2020. – dakle usred korone i nakon zagrebačkog potresa – nekretnine su u odnosu na prvi kvartal iste godine u prosjeku su u Gradu Zagrebu bile više za 1,2 posto, na Jadranu 0,7 posto, a na ostalim područjima za 6 posto. Poslovni

20.06.2020. (11:30)

Kvadratura milijarde

Lani u Hrvatskoj prodano nekretnina u vrijednosti 40 milijardi kuna

Ostvarene se sve skupa 111.673 transakcije, od čega se najveći broj odnosi na poljoprivredno zemljište, 34,3% transakcija. Drugi najveći dio su kupoprodaje stanova i apartmana, s 23,7%, zatim slijede građevinska zemljišta (17,1 tisuću, 15%) te obiteljske kuće (14 tisuća, 12,5%). Ukupna vrijednost transakcija bila je 39,8 milijardi kuna, što je 10% BDP-a i 23,7% više nego 2018. godine. Novi list

12.03.2019. (14:30)

Tisuću zašto

Kvadrat stana u godinu dana poskupio 8,4 posto

Prosječna cijena četvornog metra novoga stana u Hrvatskoj u drugom polugodištu 2018. godine iznosila je 11.986 kuna, što je 8,4% više nego u istom razdoblju 2017. Zagreb je u ovom razdoblju oblažio rast prosječne cijene – kvadrat je u Zagrebu bio poskupio 4,6% na 12.964 kune. Kad se Zagreb izuzme iz Hrvatske, rast cijene bio je 10,4% na 10.863 kune (SEEbiz). Ono što je najviše raslo su apetiti prodavača – razlika između traženih i prodajnih cijena stanova u Zagrebu ide do čak tisuću eura (Večernji).