Erdogan: 'Ako narod želi smrtnu kaznu, parlament će je usvojiti' - Monitor.hr
07.08.2016. (20:03)

Sve za narod

Erdogan: ‘Ako narod želi smrtnu kaznu, parlament će je usvojiti’

Na skupu pristaša režima Recepa Tayyipa Erdogana, turski je predsjednik poručio da će Turska usvojiti smrtnu kaznu ako je izglasa parlament, podsjetivši okupljene da ovu vrstu kazne imaju Amerikance, Japance i Kinezi. “Ako narod želi smrtnu kaznu, stranke će slijediti njegovu volju”, rekao je Erdogan. Ovaj je skup, organiziran od strane vlasti nakon propalog puča, okupio gotovo sve političke čelnike vlasti i oporbe. Index


Slične vijesti

15.07. (07:00)

Geopolitika s minaretom

Izgradnjom džamija, Turska nastoji ojačati svoj utjecaj na zapadnom Balkanu i promovirati konzervativni islam

Danas je Turska vodeći financijer izgradnje džamija na zapadnom Balkanu. To nije bio slučaj u prvim godinama nakon raspada bivše Jugoslavije. Tijekom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine, oko 600 džamija je potpuno uništeno, a stotine drugih oštećene. Tek nakon napada 11. rujna 2001. i dolaska Erdoğana na vlast 2002. godine, Turska je postupno preuzela vodeću ulogu. Turska sebe vidi kao nasljednicu Osmanskog Carstva na zapadnom Balkanu i naglašava svoj status regionalne sile. Tu se ne radi samo o vjerskoj politici Erdoğanove Stranke pravde i razvoja (AKP). Izgradnja džamija samo je jedan dio turske infrastrukturne politike – ne samo na zapadnom Balkanu, već i na Kavkazu, u srednjoj Aziji, sjevernoj Africi i podsaharskoj Africi. Izgradnju džamija treba promatrati u širem geopolitičkom kontekstu. DW

31.03. (21:00)

Novi sultan

Starešina: Za unutarnjopolitički obračun Erdoğan je iskoristio interese Zapada

Uhićenja političkih protivnika izazvala su prosvjede u turskim gradovima, navodno najmasovnije u posljednjih desetak godina. No zapadni svijet, koji bi još prije samo godinu dana to nedvosmisleno osudio i prijetio sankcijama, ovoga puta odgovorio je – masovnom šutnjom. Ili, u najboljem slučaju, konstatacijom da to baš nije lijepo i demokratski. Geopolitički interesi s kojima je računao Erdoğan pokazali su se ovoga puta mnogo jačom kartom od demokratskih standarda na koje je igrao İmamoğlu. Erdoğan je još jednom prepoznao trenutak, potvrdivši na otvorenoj političkoj sceni svoju moć i važnost Turske u procesu stvaranju nove geopolitičke arhitekture Europe i Bliskog istoka koji otvara prostor za obnovu starih imperija u novim oblicima. Idealno za provedbu Erdoğanove doktrine neoosmanizma, pa i za ostvarenje njegova neoosmanskog sna: obnove utjecaja nekadašnjega Osmanskog Carstva. Višnja Starešina za Lider.

29.03. (13:00)

Nije da ga se žele riješiti, ali već je dugo tamo

Prosvjedi protiv Erdogana ne popuštaju: Imamoglu je samo jedan od mogućih više desetaka tisuća političkih zatvorenika

Nitko ozbiljan u Turskoj ne vjeruje u Erdoganove službene razloge zašto je dao uhititi svog najozbiljnijeg političkog protivnika Ekrema İmamoglua. Jer, turski predsjednik pod svaku cijenu hoće ostati na vlasti. Gradonačelnik Istanbula uhićen je ubrzo nakon što je izabran kao kandidat najveće oporbene stranke za predsjednika na izborima, koji se održavaju tek za tri godine. Politolozi smatraju da se Erdogan boji kako ga ne može pobijediti. Službeno ga optužuje za podmićivanje, prevaru i organizirani kriminal, no javnost mu baš i ne vjeruje (DW). Nijedna druga od 46 država članica Vijeća Europe nema toliko ljudi u zatvoru kao Turska – spominje se broj od 350 tisuća zatvorenika (DW). Boško Picula: NATO je u svojim redovima dobio surov autokratski režim, a stisak Erdoğana nad Turskom i dalje je čvrst, uhićenje je očajnički pokušaj da se ne izgube izbori za tri godine. tportal

21.06.2023. (22:00)

Puše vjetar s istoka

Višeslav Raos: Širenje turskog utjecaja – što stoji iza Erdoğanova vršljanja po Hrvatskoj

Turska je provela značajne investicije u hrvatskom bankarskom sektoru, turizmu i transportnoj infrastrukturi, među ostalim područjima. Turska agencija za suradnju i koordinaciju ima ured u Zagrebu, a turska tvrtka dobila je javni natječaj, vrijedan 321 milijun eura, za obnovu ključne željezničke pruge koja povezuje sjevernu Hrvatsku s Mađarskom (a tamo će graditi i geotermalnu elektranu). Erdoğanov posjet Zagrebu 2022. godine i otvaranje Islamskog centra koji nosi njegovo ime u Sisku ukazuju na sve veći utjecaj Turske u Hrvatskoj. Pokušaji turske vlade da ostvari svoj utjecaj u Hrvatskoj trebali bi služiti kao upozoravajući znak za EU. Turske ekspanzionističke politike, kako u svojem neposrednom susjedstvu, tako i izvan njega, prijete naporima EU-a da promiče stabilnost, demokraciju i vladavinu prava u jugoistočnoj Europi. Višeslav Raos za Tportal

16.05.2023. (10:00)

Ne da se taj tako lako

Starešina: Erdoğan bi izbore mogao izgubiti samo iz zapadne perspektive

Turska prolazi duboku ekonomsku i socijalnu krizu, katastrofalan potres u veljači ove godine razotkrio je dodatno disfunkcionalnost i korumpiranost Erdoğanove uprave pa su mnogi zapadni analitičari predviđali da je to njegov kraj. Ali ta kalkulacija ne uzima u obzir da je u Turskoj Erdoğan taj koji kreira i tumači stvarnost. Drugo je pitanje je li oporbeni savez šest stranaka okupljenih oko Kemala Kılıçdaroğlua (lijevi centar na turski način) ta alternativa koja može pobijediti Erdoğana. Iz zapadne perspektive odgovor je – da. Ali Erdoğan može, ako zatreba, strpati Kılıçdaroğlua u zatvor pod optužbom za povezanost s Kurdskom radničkom partijom (PKK), koju je proglasio terorističkom organizacijom. Treće je pitanje tko uopće želi da u ovome geopolitički neizvjesnom trenutku ode predvidivi neosultan Erdoğan i ustupi mjesto neizvjesnoj prodemokratskoj koaliciji. Na Zapadu nema nekog interesa, Višnja Starešina za Lider.

19.03.2023. (21:00)

Promjena je pred vratima

Može li “turski Gandhi” pobijediti Recepa Tayyipa Erdogana na izborima 14. svibnja?

Srozavanje ekonomije, uzrokovano posljedicama pandemije i globalnom krizom dovelo je do pada Erdoganove popularnosti u zemlji, a dodatno bi joj mogle naštetiti posljedice razornih potresa iz veljače, ponajprije zbog spore reakcije vlasti i neprovođenja strogih građevinskih propisa zbog čega su se deseci tisuća zgrada srušili kao kule od karata. I to baš u regijama koje su tradicionalno lojalne Erdoganu i njegovoj Partiji pravde i razvoja (AKP). Kemal Kilicdaroglu zvan “turski Gandhi“, kandidat je ujedinjene opozicije i predsjednik Republikanske narodne partije (CHP), stranke koju je osnovao utemeljitelj Turske Mustafa Kemal Ataturk. Izabran je da u svibnju “uđe u ring” s Erdoganom, s ambicijom da postane 13. predsjednik Turske. Podržava ga više od 55% anketiranih. Kilicdaroglu nije korumpirana osoba, ne krade, ima ugled moralnog birokrata i dugogodišnjeg borca protiv korupcije. Kritičari mu predbacuju da mu nedostaje Erdoganova moć pred masama i sposobnost da privuče pozornost. Aljazeera

Mahatma Gandhi - Inspirational Quotes, Film, and Speech

 

 

20.02.2023. (12:00)

Ante portas

Starešina: Sposobnost despota Erdoğana za održavanje na vlasti ne treba podcijeniti

U trenucima kad se broj poginulih u tursko-sirijskom potresu bliži četrdeset tisuća, broj ozlijeđenih sto tisuća, možda se na prvu čini bešćutnim govoriti o mogućim političkim i sigurnosnim posljedicama. No one su neizostavan dio takvih katastrofa i kataklizmi i nije odgovorno previdjeti ih. Prvi je upitnik politička budućnost turskog predsjednika Erdoğana, kojeg je potres zatekao u jeku priprema za opće izbore koji bi se trebali održati u svibnju ove godine. Druga važna posljedica odnosi se na regionalnu stabilnost i porast sigurnosnih prijetnji povezanih s terorizmom. Treća je mogućnost novog vala izbjeglica u Europu. Erdogan je upravo migrantske valove koristio za ostvarenje svojih ciljeva: destabilizacije, sigurnosne ugroze i dugoročne islamizacije EU. Ono na čemu padaju politički lideri u demokracijama, despote može dodatno ojačati. Višnja Starešina za Lider.

21.09.2022. (17:00)

Kud svi Turci tu i ćoravi Mujo

Jergović: Sultanov smiješak ili kako je dovršena hrvatska povijest u Bosni

Ni mi, priznajemo, ne bismo imali ama baš nikakvih problema zbog Milanovićeva držanja pred sultanom, e da nam na pameti nije upravo način na koji je taj neuravnoteženi harambaša naokolo vrijeđao koga je stigao, a po Hercegovini svako malo dizao larmu i graju, praveći se, đoja, da se naglo presaldumio od vremena svojih ljevičarskih zabluda pa je, eto, krenuo da podržava bosanske Hrvate u njihovim nastojanjima da se živi održe na svojoj zemlji. Nije li Plenkovića i HDZ – ne hvaleći im vjere – optuživao za veleizdaju, jer da su ostavili na cjedilu i da su svojim djelovanjem dekonstituirali Hrvate u Bosni i Hercegovini, a sad je sam doveo Erdoğana na Pantovčak i u Predsjedničke dvore, da tu izgovori nešto što ni sam Erdoğanov kum i sarajevski vezir još nije rekao? Istina, nikoga Milanović nije u Hrvatsku doveo, nije on sultana pozvao, nego se sultan u Zagreb sam poziva, jer mu je to usput u njegovom predizbornom obilasku Sarajeva i one Bosne i Hercegovine, koju on obuhvaća svojim prvim licem množine… piše Miljenko jergović.

30.08.2022. (00:00)

Ma i on se došao slikat

Starešina: Iznimna političko-povijesna simbolika mjesta i datuma Erdoganova posjeta Hrvatskoj

Što je to simbolično u datumu 8. rujna? Od 5. kolovoza do 7. rujna 1566. turska vojska predvođena sultanom Sulejmanom I. Veličanstvenim u svome je pohodu na Beč opsjedala utvrdu Siget čijom je posadom, sastavljenom većinom od hrvatskih vojnika, zapovijedao hrvatski plemić i ban Nikola (Šubić) Zrinski. U trenutku kad je obrana već bila na izmaku snaga, Zrinski je odbio tursku ponudu za predaju i 7. rujna, nakon prisege na vjernost i odanost obrani do kraja, poveo je preostale vojnike u posljednji juriš časti protiv turske vojske, u kojem su poginuli i Nikola Zrinski i većina njegovih vojnika. U očima nekoga tko međunarodne odnose mjeri današnjim racionalnim političko-trgovačkim mjerilima te povijesne paralele ne znače ništa. U očima nekoga tko samo gleda s kime se fotografirati i kako složiti protokol znače još manje. Ali u očima nekoga tko poput Erdoğana sanja obnovu utjecaja Osmanskog Carstva i predano radi na ostvarenju svojeg sna te povijesne paralele znače čistu političku pobjedu. Povijesno-politička Višnja Starešina za Lider.