EU licemjerje: Rusiji za naftu, plin i ugljen Unija je dala barem tri puta više od pomoći koju je poslala Ukrajini - Monitor.hr
08.11.2022. (21:00)

Mnogo toga što je EU obećala Ukrajini stiže s velikim kašnjenjem

EU licemjerje: Rusiji za naftu, plin i ugljen Unija je dala barem tri puta više od pomoći koju je poslala Ukrajini

Iduće godine EU daje Ukrajini dodatnih 18 milijardi eura

Nakon ruske invazije na Ukrajinu mediji su često upozoravali da je politika Europske unije u najmanju ruku dvosmislena, pa čak i licemjerna jer, dok je EU na riječima podržavala Ukrajinu, Bruxelles je Rusiji zapravo pomagao financijski tako što je uvelike kupovao ruske energente. Sada je to dokazano – najnoviji izračuni pokazuju da je od kraja veljače EU platila Ruskoj Federaciji za naftu, plin i ugljen barem tri puta više od financijske pomoći koju je uputila Ukrajini. Iz podataka koje je ažurirao Institut za svjetsku ekonomiju iz Kiela u Njemačkoj proizlazi da su od veljače do kolovoza ove godine zemlje članice kupile od Rusije naftu, plin i ugljen koje su platile 103,6 milijardi eura, a do početka listopada države i institucije EU izdvojile su ukupno 29,2 milijarde eura za vojnu, gospodarsku i humanitarnu pomoć Ukrajini. Jutarnji


Slične vijesti

Jučer (20:00)

Dugoročne posljedice

Gotovo pola stoljeća Rusija je gradila svoje energetsko tržište u Europi. Putin je to uništio u manje od godinu dana

Kako je Rusija postala najveći izvoznik plina na svijetu - Russia Beyond Croatia

Rusija je provela skoro 50 godina u izgradnji svog energetskog tržišta u Europi. Predsjednik Vladimir Putin je to uništio u manje od 50 tjedana. Pronaći zamjenu će biti gotovo nemoguće, piše Bloomberg. Iako je Rusija pronašla alternativna tržišta za svoju sirovu naftu i to većinom u Indiji, za pronalaženje kupaca visokorafiniranih proizvoda, a pogotovo prirodnog plina bit će potrebne godine i to će ih izrazito koštati. I to ako uopće budu mogli pronaći tržište s obzirom na to da se svijet okreće od fosilnih goriva. I dok bi Rusija mogla zadržati neki oblik energetskog odnosa s Europom nakon završetka rata – što će se nedvojbeno dogoditi – nije vjerojatno da će države članice EU ikad više sebi dopustiti da budu onoliko ovisne o ruskom plinu kao što su to bile agresije.Jutarnji

Subota (17:00)

Mladost ludost, a ni starost nije daleko

Jesu li električni romobili najopasnije prijevozno sredstvo?

Koje su najčešće ozljede vozača električnih romobila? - Fitness.com.hr

Romobili su vrlo praktična no i prilično nesigurna prometna sredstva. Prvenstveno je tako zbog njihovih malih kotača zbog kojih su manje stabilni preko neravnina, u zavojima ili prilikom naglog kočenja. Istraživanje je pokazalo da je voziti električni romobil gotovo dvostruko opasnije nego voziti motocikl i 13 puta opasnije od vožnje bicikla. Diljem Europe sudionici u prometu, a posebno pješaci, vrlo su ljuti na vozače romobila jer ignoriraju prometna pravila i često ugrožavaju sebe i druge u prometu. Autostart  Tako je prije nekoliko dana jedan 81-godišnjak zbog prebrze vožnje pao s električnog romobila u pješačkoj zoni Trga bana Josipa Jelačića. Teško je ozlijeđen i zadržan u Traumatološkoj bolnici. Nacional

 

 

22.01. (21:00)

Budućnost Europe nije baš svijetla

Tvrtko Jakovina: “Rat u Ukrajini predstavlja završetak faze svjetskog blagostanja”

Na pitanje koja nas to onda iduća vrsta povijesti čeka povjesničar Tvrtko Jakovina je rekao: “Jedan hrvatski povjesničar iz Kanade je ovo vrijeme prije 24. veljače 2022. nazvao završetkom svjetskog blagostanja u koje smo ušli završetkom hladnog rata. Ako se bude moralo više ulagati u energiju, u izgradnju industrijskih kapaciteta, radnu snagu i obranu, to znači drukčiji europski kontinent i niži standard. To je naša budućnost.” Index

21.01. (14:00)

Situacija s manjkom mladih radnika još će se pogoršati

Njemačka oborila europski rekord po broju starijih radnika: Iz mirovine se “čupa” tko god može

Za veće plaće bori se štrajkovima, a ne zabranom rada umirovljenika' - Večernji.hr

Kako bi se nedostatak kvalificiranih radnika stavio pod kontrolu, potražnja za starijim osobama na tržištu rada raste u cijeloj Europi. Već deset godina povećava se broj umirovljenika i starijih radnika koji rade sve dulje, a Njemačka je u tome premašila europski prosjek. U Njemačkoj se stopa zaposlenosti u dobi od 55 do 64 godine povećala u roku od deset godina za deset postotnih bodova, na 72 posto u 2021. godini, objavio je Savezni statistički ured u Wiesbadenu. U EU u cjelini stopa zaposlenosti starijih u istom razdoblju još je oštrije porasla, za 13 posto, ali je i dalje ispod razine Njemačke: prosječna stopa zaposlenosti u EU u dobi od 55 do 64 godine iznosila je 60 posto u 2021. Samo Švedska (77 posto) i Danska (72 posto) imaju veće stope od Njemačke. Tportal

21.01. (12:00)

Analiza Intercapitala

Tri četvrtine ekonomista očekuje recesiju u SAD-u u sljedeća 24 mjeseca

Burze

Očekuje se da će 2023. biti godina izazova za svjetsko gospodarstvo. Najveći upravitelji imovinom, vodeće investicijske banke i nekoliko drugih financijskih institucija predviđaju veliku vjerojatnost globalnog pada s malim odstupanjima u očekivanom utjecaju na financijska tržišta i realno gospodarstvo. Također, postoje blaga recesijska očekivanja u europodručju i blaža u SAD-u. Istraživanje Bloomberg Newsa provedeno krajem 2022. pokazalo je da tri četvrtine ekonomista očekuje recesiju u SAD-u u sljedeća 24 mjeseca. Na pandemiju je već pala sjena te ona više nije glavna tema za globalne strategije ulaganja, a ishod kineskog visokorizičnog nastojanja da brzo ponovno otvori svoje gospodarstvo mogao bi imati duboke posljedice za svjetski ciklus ulaganja i potrošnje. Nadalje, očekuje se desinkronizirano usporavanje gospodarstva te povišena inflacija. Tportal

18.01. (14:00)

Rezultati bi bili drukčiji da su uključene baltičke i nordijske zemlje

Anketa u devet članica EU: “Treba li rat u Ukrajini završiti i pod cijenu teritorijalnih ustupaka Rusiji?”

Rat u Ukrajini | Politika | DW | 07.03.2022

Istraživanje je provedeno potkraj prosinca u devet članica EU: Portugalu, Austriji, Nizozemskoj, Poljskoj, Španjolskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Grčkoj. Nešto više od polovice ispitanika u Španjolskoj smatra da bi rat trebao završiti što prije, pa i pod cijenu teritorijalnih ustupaka Rusiji. Rezultat ne treba čuditi jer je Španjolska fizički daleko od rata u Ukrajini, nije ovisila o ruskim energentima jer ima razvijen sustav LNG terminala, povijesno nije imala sporova s Rusijom, a pogođena je rastom cijene energenata. Većina Španjolaca (61 %) ipak smatra da je potrebno nastaviti vojnu podršku Kijevu. Prema zaključcima studije, anketirani u svim državama, osim Poljske (28 %) i Nizozemske (27 %), gotovo natpolovičnom većinom zauzimaju se za završetak rata pa i pod cijenu teritorijalnih ustupaka Rusiji. Jutarnji

18.01. (08:00)

Nerealizirana očekivanja i bolno otrežnjenje

Ankete pokazuju: Velika Britanija mogla bi se vratiti u EU i prije nego što bi to itko mogao očekivati

Lawrie McFarlane: The real reason Brexit happened - Victoria Times Colonist

Projekt Brexita postao je poput neke luđakinje zatočene na tavanu, piše britanski Telegraph. Demoniziran, slomljenog duha, zanemaren, nadvija se nad Ujedinjenim Kraljevstvom. Brexit je pretvoren u nacionalnu psihodramu. Vlasti nemaju nikakvog plana za oslobađanje njegova potencijala – na čemu se gradilo kampanju izlaska iz Unije – male tvrtke se guše birokracijom, raspiruju se napetosti u Sjevernoj Irskoj, a izgleda da će biti sve gore. S obzirom na eurofilsko raspoloženje laburista Brexit je nekako oduvijek bio ograničen na vladavinu konzervativaca. Toj se vladavini nazire kraj, a gotovo ništa nije postignuto. Gotovo sedam godina nakon glasovanja na referendumu teška je stvarnost da čak ni oni koji su se zalagali za maksimalno iskorištvanje novih sloboda nikada nisu shvatili kako to točno učiniti. Jutarnji

Bit of a disappointment : r/BrexitMemes

17.01. (21:00)

Na Kosovu postoje najveće rezerve lignita na svijetu

Lignit – teški zagađivač diljem Europe

Deutschland Tagebau Garzweiler | Protest gegen Räumung von Lützerath | Blick in den Tagebau

Od 1990. Njemačka je na prvome mjestu u svijetu kada je riječ o eksploataciji lignita ili smeđeg ugljena. Prije ponovnog ujedinjenja prednjačila je Istočna Njemačka. Godišnja količina ugljena koju iskopa Njemačka konstantna je – između 160 i 180 milijuna tona godišnje. Na svjetskoj razini, za petama Njemačkoj je Kina: u posljednja dva desetljeća utrostručila je količinu iskopanog lignita. Budući da je Njemačka donijela odluku o potpunom prestanku eksploatacije ugljena 2038., sigurno će izgubiti vodeću poziciju. Dosad je širom Njemačke uništeno 300 sela i  preseljeno 100.000 ljudi radi eksploatacije lignita. Lignit se vadi diljem Europe, ponajprije radi dobivanja električne energije. Nakon Njemačke po proizvodnji slijede: Poljska, Češka pa Srbija, Bugarska, Rumunjska, Grčka, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija… Deutsche Welle

Deutschland | Greta Thunberg in Lützerath

 

17.01. (18:00)

Odnos cijene rada i produktivnosti pokazuje nepovoljan trend

Njemačka je sve manje atraktivna za ulaganja

Symbolbild Deutschland Wirtschaft Produktion Industrie

Njemačka je izgubila svoju privlačnost kao mjesto za ulaganje. Na ljestvici koju je jučer objavio Centar za europska ekonomska istraživanja (ZEW) iz Mannheima, Savezna Republika Njemačka pala je za četiri mjesta – na 18. mjesto od 21 zemlje. Posebno negativnim ocijenjene su: visoke cijene energije, nepovoljna regulativa za poduzeća te visoko porezno opterećenje. Sada je Njemačka odmah iza Francuske. Lošije su plasirane samo Mađarska, Španjolska i Italija. Najbolje uvjete imaju tvrtke u SAD-u, Kanadi, Švedskoj i Švicarskoj. SAD se ističe dobrim ocjenama za čimbenike jeftine energije i zakonskih regulacija koje su pogodne za poslovanje. Međutim, kao čimbenik rizika ZEW  ističe visoku inflaciju: pritisak na cijene i plaće posebno je velik u SAD-u, a negativnim momentima treba pridodati i jak dolar. Što se tiče bodova, čak više bodova od Njemačke izgubile su Austrija i Nizozemska koje imaju problema na području regulacije i energetike. Japan i Švedska zabilježili su najveće poboljšanje. Deutsche Welle

17.01. (15:00)

Preživljavanje na najjače

Strah od siromaštva u Hrvatskoj je iznad europskog prosjeka

Hrvatska peta po stopi siromaštva u Europi: "Velik problem slijedi i nakon završetka krize"

Zabrinutost zbog visokih troškova života dijele gotovo svi Europljani, a građani Hrvatske izdvajaju se strahom od siromaštva i isključenosti iz društva, pokazao je najnoviji Eurobarometar. Čak 93 posto ispitanika u EU izrazilo je zabrinutost zbog rasta troškova života, izvijestio je Europski parlament. Hrvatska je blizu prosjeka, s 91 posto zabrinutih ispitanika. Velik broj Europljana, njih 82 posto, strahuje od siromaštva i isključenosti iz društva. Hrvatska je znatno iznad europskog prosjeka, s čak 87 posto ispitanika koje muči taj strah. Gotovo 60 posto ispitanika u Hrvatskoj navodi i da primanjima nešto teže, odnosno teško pokriva troškove života. Na razini EU-a teškoće je navelo nešto manje od polovine ispitanika. Lider