EU–Mercosur i poljoprivreda: tko dobiva, a tko se samo živcira - Monitor.hr
05.02. (20:00)

Krave dolaze, živci odlaze

EU–Mercosur i poljoprivreda: tko dobiva, a tko se samo živcira

Sporazum EU–Mercosur donosi koristi EU industriji i selektivno EU poljoprivredi kroz niže carine, zaštitu oznaka podrijetla i izvozne prilike za vino, mliječne proizvode, maslinovo ulje i žesticu. Istodobno izaziva snažan otpor poljoprivrednika zbog straha od jeftinog uvoza mesa, šećera i etanola te nepovjerenja prema regulatornim jamstvima. Za Hrvatsku će učinak biti minimalan: malo simboličnog izvoza, bez stvarnog pomaka u samodostatnosti. Više politike i emocija nego realne promjene na terenu, kaže Ivan Malić za Agroklub


Slične vijesti

30.11.2025. (11:00)

Ako je ima zimi, možda preživimo ljeti

Navodnjavanje ili propadanje: hrvatska poljoprivreda na klimatskoj prekretnici

Ivan Malić za Agroklub ukazuje na važnost vode u poljoprivredi u jeku klimatskih promjena, koje  uzrokuju više od 100 milijuna eura šteta u hrvatskoj poljoprivredi, (a 2024. čak 200 milijuna). Bez brzog širenja sustava navodnjavanja proizvodnja će se urušiti. Država sporo gradi infrastrukturu, a dio poljoprivrednika je skeptičan. Kao brza mjera predlaže se korištenje zimskih viškova iz vodovoda za punjenje akumulacija po nižoj cijeni, što bi voćarima i povrćarima donijelo znatan rast prinosa. Ratarstvo može podnijeti samo znatno nižu cijenu vode. Investicije u navodnjavanje nisu nerazumne i dugoročno se isplate.

24.08.2024. (20:00)

Nismo se snašli

Ivan Malić: Ključni problem hrvatske poljoprivrede je produktivnost, europski okvir je rješenje

Već tri desetljeća slušamo o problemima u poljoprivredi, ali pomaci su izostali. Hrvatska godišnje proizvodi oko 4 milijarde eura u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, na milijun hektara, što je usporedivo s rezultatima iz 1990. godine. Istovremeno Nizozemska na 2 milijuna hektara izvozi 124 milijarde EUR – rekao je za N1 poljoprivredni konzultant Ivan Malić. Prehrambena industrija još uvijek nam se nalazi u 90-ima, a hrvatski seljak nastavlja proizvoditi pšenicu i kukuruz zbog navika, iako tržište za pšenicu nije dovoljno razvijeno. Imamo veliki potencijal, a posljednjih 11 godina i okvir koji omogućava dugoročno ulaganje, kaže. Unatoč uvriježenom mišljenju da je Hrvatska idealna zemlja za poljoprivredu, Malić ističe kako i mi imamo svoje klimatske i zemljišne limite. Agroklub

07.07.2024. (14:00)

Jer od zraka se ne može živjeti

Što bi se dogodilo da svi poljoprivrednici odjednom prestanu proizvoditi hranu? ‘Sve bi zalihe potrošili za pola godine’

Ivan Malić, IT stručnjak i jedan od osnivača Agrokluba pitao je AI koliko je svjetska godišnja proizvodnja poljoprivrednog proizvoda XY te koliko je prosječno stanje zaliha tog istog proizvoda. Prosječni građanin konzumira:

  • Pšenica. Godišnja proizvodnja je oko 800 milijuna tona. Zalihe oko 500 milijuna tona. Pšenice ima za oko 240 dana
  • Soja. Godišnja proizvodnje je oko 350 milijuna tona. Zalihe oko 120 milijuna tona. Soje ima za 125 dana.
  • Svinjsko meso. Godišnja proizvodnja je oko 130 milijuna tona. Zalihe oko 25 milijuna tona. Svinjskog mesa ima za 70 dana.
  • Mlijeko. Godišnja proizvodnja je oko 900 milijuna tona. Zalihe oko 45 milijuna tona. Mlijeka imamo za 18 dana.
  • Jaja. Godišnja proizvodnja je oko 1,4 milijarde tona. Zalihe oko 340 milijuna tona. Jaja ima za 89 dana.
  • Maslinovo ulje. Godišnja proizvodnja je oko 3,5 milijuna tona. Zalihe oko 1,5 milijuna tona. Maslinova ulja ima za 160 dana.

Poljoprivreda i hrana je gorivo svijeta, puno je važnija od struje, nafte, čelika ili novog mobitela. Kad ovih dana prođete pokraj kombajnera ili štanda sa domaćim voćem i povrćem, sjetite se gornjih brojki. Jer ako poljoprivrednik Slavko odluči ugasiti kombajn i postane influencer, svijet će biti gladan za 6 mjeseci. Agroklub

04.07.2024. (18:00)

Postat ćemo vegetarijanci

Malić: Biftek će postati hrana za superbogate, meso i riba za bogate, a sirotinja neka jede kolače

Ovo su činjenice: Poljoprivreda utječe oko 10 % na globalne emisije CO2. Jedna krava godišnje proizvede preko 100 kg metana, a na svijetu ima oko milijardu goveda. 100.000.000.000 kg metana godišnje. Kakav je to kolosalan prdac! Neki briselski ili zagrebački birokrat će kupovati još jedno četverogodišnje mazanje očiju i donijeti propis o porezu na pečenu janjetinu. Time će se spasiti klima, a ugasit će se stotine tvornica sreće na potezu od Hrašća do Boraje. Uvoznici rumunjske janjetine već lani počeli su se pripremati na uvoz humusa i vegeburgera. Danci su najavili od 2030. godine uvođenje poreza na krave u iznosu oko 100 EUR/kravi. Nema nikakve sumnje, ostali će u desetljeću koje slijedi pratiti hrabru i odgovornu dansku politiku, brže ili sporije ovisno o tome koliko im je sektor goveda bitan za nacionalnu ekonomiju. Što će biti s biftekom? Bit će sve skuplji, i sve više će dolaziti na stolove Europljana iz Južne Amerike, oni si zaštitu okoliša još ne mogu priuštiti. Ivan Malić za Agroklub.