EU: Sedam država blokiralo Schengen - Monitor.hr
18.01.2016. (16:55)

Protiv vlastitih pravila

EU: Sedam država blokiralo Schengen

Europska komisija priopćila je da je Austrija odlučila da “zbog situacije s imigrantima koja je izmakla kontroli” do veljače produži od rujna uvedeni nadzor unutrašnjih schengenskih granica. Time je ukupno sedam država Europske unije uvelo takav privremeni granični nadzor unutar schengeskog prostora. Strože kontrole najavljuje i Slovenija. N1, Sputnik news


Slične vijesti

30.07.2024. (08:00)

Malo zatvore, malo otvore

Šengenski sporazum se sve češće stavlja van snage, upitna njegova svrha

Tijekom posebnih događaja kao što su sportski događaji i samiti, zemlje EU-a su u proteklim godinama često pribjegavale graničnim kontrolama. Ovo je izričito predviđeno zakonima EU-a. Međutim, kontrole na unutarnjim granicama zemlje članice mogu se uvesti samo u izuzetnim slučajevima i samo „privremeno”, kao posljednje sredstvo. Prvih godina, članice su prijavljivale takve kontrole na nekoliko dana ili tjedana. Ali s vremenom su sve više koristile ovu mogućnost za sve dulje periode. Kakav je stvaran učinak tih kontrola nitko ne zna. Savezna policija do sada nema razvrstane podatke po susjednim zemljama na osnovu kojih bi se mogla utvrditi djelotvornost kontrola na određenim granicama. Po mišljenju Saveznog ministarstva unutarnjih poslova, za kontrole na zapadnim granicama i na sjeveru prema Danskoj – nema opravdanja. DW

08.12.2022. (23:00)

Slobodni, ali ne skroz

Što je ustvari Schengen i po kome je dobio ime

Šengenski sporazum potpisan je 1985. u mjestašcu Schengenu na rijeci Moselle u Luksemburgu, nedaleko od granice Njemačke i Francuske. Hrvatska je danas postala 27. članica šengenskog prostora, zamišljenog kao područje europskog slobodnog kretanja, kojemu pripadaju i četiri zemlje koje nisu članice Europske unije, a to su Švicarska, Lihtenštajn, Norveška i Island. Međutim, i dalje ima kontrola na granici (zbog korone i migranata), a one su na snazi u Austriji, Slovačkoj i Češkoj, a Slovenija je najavila da će nastaviti kontrolirati granicu s nama. Državljani trećih zemalja u šengenskom prostoru mogu boraviti do 90 dana, a za duži boravak moraju ishoditi odgovarajuću vizu. Tportal

28.11.2022. (11:00)

Sjedenje na dvije stolice

Starešina: Zbog dubine svojih ruskih veza Austrija danas ima baš ozbiljan problem

Pokušaj austrijskog ministra unutarnjih poslova Gerharda Karnera da zaustavi – ili barem da na razini EU problematizira – širenje šengenskog prostora (i) na Hrvatsku trajao je jedva pet dana. Tehnička priprema Hrvatske za Schengen u uvjetima sve veće migrantske krize bila je toliko dugotrajan i kompleksan projekt, ne samo hrvatski već i europski, da je austrijski ministar unutarnjih poslova s njime morao biti upoznat mnogo prije završnice. Razlog bi mogli biti problemi s kojima se Austrija danas suočava zbog svoje duboke uključenosti u ruske poslove u Europi. Klupko se, barem u javnom prostoru, počelo odmotavati nakon što je ljetos otkriveno da obavještajac austrijske unutarnje obavještajne agencije Egisto Ott nije samo špijunirao za Ruse, već je zajedno sa suradnicima planirao reformirati obavještajnu službu austrijskog ministarstva vanjskih poslova. Višnja Starešina za Lider.

31.10.2022. (15:00)

Jeftino prodaš, skupo kupiš

Od 1. srpnja 2023. stranci će moći kupovati poljoprivredna zemljišta u Hrvatskoj bez limita

Gorski kotar, Hlevci zemljište na prodaju

“Postoji interes stranaca, najviše većih korporacija jer našim ljudima nije isplativo imati malu količinu zemlje i obrađivati ju bez subvencija”, navodi stručnjak za nekretnine Sanjin Rastovac. Kaže kako će biti veliki interes za solarnu energiju, pogotovo u Zagori, te Slavoniju zbog agrikulture i poljoprivrede. Ističe da je Hrvatska i dalje najjeftinija u EU-u po cijeni zemljišta, oko 3400 eura po hektaru obradivog zemljšta, dok je, primjerice, u Sloveniji prosjek 20.000 eura, a najskuplja je Nizozemska sa 70.000 eura. “Možemo očekivati da će doći puno stranaca. Istra je područje od najvećeg interesa jer je zemlja najjeftinijja, ali i Primorsko-goranska županija”, navodi Rastovac. Slobodna

17.05.2022. (15:00)

Lovci u mutnom

Poruka iz Berlina: Milanović i Erdogan žele iskoristiti rat u Ukrajini

Predsjednica Odbora za obranu u Bundestagu Marie-Agnes Strack-Zimmermann (FDP) za DW govori o mogućoj blokadi ulaska Finske i Švedske u NATO. Kakav je stav njemačke vlade o proširenju Schengena i ulasku Hrvatske? – One zemlje koje žele postati dijelom Schengena moraju ispuniti određene uvjete. Sve je to na dnevnom redu. Ali ništa se neće dogoditi nepromišljeno ili preuranjeno. Jedna je stvar jasna: kada ste u krugu tih zemalja, morate biti pouzdan partner. Prihvatom novih članica se pomiču vanjske granice Schengena. I tu postoje visoke prepreke. Zato ne bismo sad trebali biti hektični, ne bismo trebali ni juriti u stilu: eto, sad je rat u Ukrajini pa hajde da ovo na brzinu riješimo. Ova je tema ipak previše kompleksna. Deutsche Welle

10.05.2022. (13:00)

U Schengen, u Schengen, u Schengen, noga već sama beži...

Hrvatsku treba što prije primiti u Schengen, smatra predsjednica Europskog parlamenta

Roberta Metsola je kazala da nijedna država članica ne bi trebala blokirati Hrvatsku. „Tu ću vam odgovoriti kao političarka. Umorna sam od razgovora sa zemljama koje su potrošile godine pokušavajući ispuniti kriterije i onda kad ih ispune, izostane politička odluka”, istaknula je predsjednica Europskog parlamenta. „Mislim da bi bilo sramotno da se ne poduzme taj idući korak već za aktualnog francuskog predsjedanja Unijom do 30. lipnja 2022. “, zaključila je Metsola. Jutarnji

13.12.2021. (00:00)

Migranti kao oružje

Starešina: Hrvatskoj neće biti jednostavno ući u šengensku tvrđavu

Herzlich willkommen politika koju je 2015. dijelu EU nametnula kancelarka Merkel pokazala se kao jedna od njezinih najvećih političkih pogrešaka, duboko destabilizirajuća za Njemačku i staru Europu, ali i visoko motivirajuća za sve one koji žele bespravno ući u EU ili je ciljano destabilizirati nekontroliranim masovnim migracijama. EU se danas postupno zatvara u tvrđavu, šengensku tvrđavu. Za Hrvatsku, koja je na njezinom vanjskom rubu, strateški je važno – ne ostati s druge strane europskog bedema. No jednostavnije je bilo ući u šengensku zonu dok su europske granice bile šupljikave kao ementaler nego u vrijeme kad postaju bedem. I zato ne bi trebalo hrvatski ulazak u šengensku zonu uzimati zdravo za gotovo unatoč ispunjavanju tehničkih uvjeta i nekim ohrabrujućim političkim obećanjima (Macron u Zagrebu). Jednostavne trgovine, npr. Rafalei za Schengen, često ostanu samo formule. Višnja Starešina za Lider.

10.11.2019. (11:30)

Imotski je stanje duha

Ante Tomić: Mijenjaju se države, a moji ih sve jednako varaju i lažu

“Naraštajima unatrag u mojoj obitelji netko je nešto kozjim stazama kroz krš, o ponoći, po mjesecu, nosio u torbi preko granice. A koji put i po danu, bijelom cestom, skriveno pod sijenom ili kukuruzom na zaprežnim kolima, ili iza kutija na kamionskoj prikolici, ispod obješenih goveđih trupala u hladnjačama. Iz Austrije u Tursku, iz Turske u Francusku, pa opet u Austriju, u Kraljevini Jugoslaviji, NDH, SFRJ i danas u samostalnoj Hrvatskoj…” – Ante Tomić u Jutarnjem.