EU zabranjuje mikroplastiku u brojnim proizvodima - Monitor.hr
17.10.2023. (07:00)

E, pa sretno s tim

EU zabranjuje mikroplastiku u brojnim proizvodima

Mikroplastika se može širiti zrakom, vodom ili tlom i ne može se ukloniti nakon što dođe u okoliš. Budući da se ne razgrađuje prirodno, može stoljećima predstavljati prijetnju životinjama i biljkama te ući u prehrambeni lanac. Procjenjuje se da trenutačno svake godine u Europskoj uniji u okoliš dospije oko 42.000 tona mikroplastike koja se dodaje proizvodima. Još uvijek nije dovoljno istraženo kakve to točno posljedice može imati na naše zdravlje. Europska komisija sada je usvojila mjere u skladu s propisima REACH o štetnim kemikalijama. Novom zabranom mikroplastika je definirana kao “čestice sintetskog polimera manje od pet milimetara koje su organske, netopljive i nerazgradive”. One se nalaze u brojnim proizvodima, uključujući šminku, kozmetiku, proizvode za čišćenje, svjetlucave proizvode, pesticide, gnojiva, igračke, lijekove… DW


Slične vijesti

17.02. (11:00)

Sad smo puno sigurniji

Od danas se na sve internetske platforme u EU počinje primjenjivati Akt o digitalnim uslugama

Korisnici, države članice i platforme sada se mogu koristiti alatima iz Akta o digitalnim uslugama kako bi oblikovali sigurniji i transparentniji internet.  Platforme koje nisu određene kao vrlo velike internetske platforme ili vrlo velike internetske tražilice bit će pod nadzorom, na razini država članica, neovisnog regulatornog tijela koje djeluje kao nacionalni koordinator za digitalne usluge (DSC). Nacionalni koordinatori bit će odgovorni da te platforme djeluju u skladu s pravilima. Korisnici internetskih platformi će morati dobiti jasne informacije, primjerice, o tome zašto su im preporučeni određeni sadržaji, moći će ukinuti preporuke sadržaja na temelju podataka s profila, a imat će i pristup jasno razumljivom sažetku uvjeta poslovanja svake od platformi, na svojem jeziku. Od sad vrijede i nova pravila za oglase, maloljetnici dobivaju još više zaštite, a od platformi se očekuje da će više poraditi na moderaturi kako bi suzbili dezinformacije. Lider

13.02. (18:00)

Nije sve tako sivo, nešto je i zeleno

Prošle godine neviđeni pad generiranja energije iz ugljena i plina, što je rezultiralo smanjenjem emisija CO2 za 19%

U prošloj je godini generiranje energije iz ugljena palo za 26%, a iz plina za 15%, što je ukupno smanjilo štetne emisije energetskog sektora za 19%. Istodobno je te tradicionalno zagađivačke izvore energije u velikoj mjeri Europa zamijenila obnovljivim izvorima, koji su u prošloj godini bili zaslužni za 44% udjela u proizvodnji električne energije. Obnovljivi izvori energije, poput sunca i vjetra, dominirali su s rekordnim udjelom od 27% u proizvodnji električne energije. Osim toga, dobra vijest je da su, prvi puta ikad, vjetroelektrane proizvele više energije od termoelektrana na plin. Zabilježen je i ponovni snažni povratak hidroelektrana, pa su, kada se pribroje i nuklearne elektrane, takvi “čisti” izvori proizveli više od dvije trećine električne energije u EU. (Bug)

11.02. (12:00)

Ipak nije bilo samo mračno

Zeleni pojas: dio netaknute prirode u Europi, prolazi i kroz Hrvatsku

Na mjestu Željezne zavjese danas se nalazi Pojas koji se proteže od Norveške pa sve do Grčke, a riječ je o kontinuiranom dijelu netaknute prirode koji se proteže na više od 12 tisuća kilometara te prolazi kroz 24 zemlje, uključujući i Hrvatsku. Pojas povezuje nacije, ali prirodna staništa brojnih vrsta dok nosi i simbolički teret te danas postoji kao gotovo nevidljiv, ali trajan podsjetnik na podjele iz prošlosti. Kod nas se odnosi na rijeku Dravu, odnosno granicu s Mađarskom. Index

11.02. (10:00)

Sanjam zelenu Europu

Predvidjeli kako će izgledati život u 2040., kada bi zeleni plan EU uspio

Europljani će se voziti biciklima, jesti manje mesa i lakše disati, piše Politico. Klimatska neutralnost je 2040. nadohvat ruke jer je blok uspio smanjiti svoje zajedničke emisije stakleničkih plinova na desetinu razine iz 1990. Ruralna područja imaju manje krava na ispaši i više električnih kabela iznad glave. U EU više nije ostao nijedan rudnik ugljena, ali poslovi u zelenoj proizvodnji cvjetaju. Ukratko, smanjenje od 90 posto do 2040. zahtijeva da Europa preinači svoje gospodarstvo, promijeni svoje krajolike i stil života. Globalno zatopljenje u međuvremenu je također prouzročilo promjene. Južne zemlje EU ograničavaju rad na otvorenom ljeti.

Industrija skijaškog turizma u Alpama je u kolapsu. Iz klimatiziranog Berlaymonta, Europska komisija raspoređuje sve veću europsku vatrogasnu flotu u borbu protiv žestokih požara i posreduje između regija koje se svađaju oko prava na vodu. Ipak, nemoguće je reći hoće li se ova zamišljena budućnost ikada dogoditi jer diljem kontinenta klimatske politike nailaze na otpor. Europski poljoprivrednici bune se, a nadolazeći izbori mame zakonodavce da obećaju svojim biračima zelenu tranziciju bez napora. Index

13.01. (19:00)

Lijevo, desno, nigdje mog birača...

Analiza: usvajanje desničarskih politika o pitanjima kao što su imigracija i gospodarstvo ne pomaže strankama lijevog centra u osvajanju glasova

Suočene s padom udjela glasova, a istodobnim rastom potpore desnici, a ponekad i krajnjoj ljevici, socijaldemokratske stranke diljem Europe sve su više tražile spas u pomicanju prema političkom centru. Međutim, analiza pokazuje da stranke lijevog centra koje obećavaju da će biti oštre po pitanju imigracije ili neumoljive u javnoj potrošnji, vjerojatno neće privući potencijalne birače na desnici i riskiraju otuđenje postojećih birača. Društvene strukture potpuno su se transformirale od vremena vrhunca socijaldemokracije i zato pokušaj oponašanja desničarskih pozicija jednostavno nije uspješna strategija za ljevicu. I u Danskoj, gdje je vlada pod vodstvom socijaldemokrata uvela jedan od najstrožih antiimigracijskih režima u Europi, izborni podaci sugeriraju da ograničavanje prava imigranata nije popularno među značajnim brojem stranačkih glasača. (Guardian)

10.01. (18:00)

Razlika između političara i birokratskog činovnika

Starešina: Zašto se Delorsa i danas sjećamo, a zašto će von der Leyen biti brzo zaboravljena

Čak ni u svoje zlatno političko doba Delors nije bio političar prvoga europskog, a kamoli globalnog ešalona kojim su tada dominirali politički lideri koji su mijenjali Europu i svijet: Ronald Reagan, Mihail Gorbačov, Margaret Thatcher, François Mitterrand, Helmut Kohl… Delors je bio tek Mitterrandova produžena ruka u Europi, vrijedni operativac koji je uspio politički ujediniti (tada još samo zapadnu) Europu oko njezina čvršćeg ujedinjenja promičući europski model simbioze ekonomskog liberalizma, naddržavnog intervencionizma i socijalne države, u projektu u kojem će glavni integrativni faktor biti sveobuhvatna pravna regulacija. Jacques Delors u svoje je doba bio političar, i to političar koji stvara jedan projekt – EU. Ursula von der Leyen politička je etiketa na onome u što se taj projekt pretvorio – hiperbirokratizirani sustav otuđene moći. I uvijek se može zamijeniti drugom etiketom, Višnja Starešina za Lider.

09.01. (12:00)

Nije sve tako crno

EK: hrvatsko gospodarstvo pokazuje četvrti uzastopni porast optimizma

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u prosincu 2023. za 1,8 bodova u odnosu na studeni, dosegnuvši 109,7 bodova. Najveći optimizam iskazali su poslovni čelnici u uslužnom sektoru, uz znatno bolju ocjenu potražnje i poslovanja u protekla tri mjeseca, Predviđaju dobru potražnju i u prvim mjesecima 2024. godine, što se očitovalo u rastu ukupnog indeksa sektora za 4,1 bod. Industrija također bilježi poboljšanja, posebno u knjigama narudžbi. Indeks sektora porastao za 2,1 bod u odnosu na studeni. Unatoč općem optimizmu, građevinski sektor zabilježio je pesimizam i evidentiran pad indeksa za 0,7 bodova. Ipak, očekuje se povećanje zapošljavanja u narednim mjesecima. Uz to, istraživanje je pokazalo poboljšanje ekonomske klime i u eurozoni i EU. Među vodećim gospodarstvima EU-a najviše s poboljšalo raspoloženje u talijanskom gospodarstvu, prema rastu ESI-ja za 2,6 boda. Blizu su i Njemačka i Španjolska s rastom indeksa za 2,4 boda. U Francuskoj indeks je bio gotovo nepromijenjen u odnosu na studeni. Menadžeri u eurozoni planiraju zadržati postojeći tempo zapošljavanja, dok se neizvjesnost u poslovanju blago smanjila. (Index)

08.01. (08:00)

Oni bi kako njima paše

Kako Amazon milijunima eura i vojskom lobista obrađuje ključne igrače u Bruxellesu

U 2022. godini, Amazonov proračun za lobiranje u EU iznosio je 2,75 milijuna eura. Od toga je 77 posto ili 2,1 milijuna eura bilo namijenjeno vanjskim lobističkim tvrtkama. U toj godini surađivao je s 13 takvih tvrtki. Navedeni iznos stavlja ih na 14. mjesto najvećih lobista u EU, iza Apple-a, Google-a, Mete i drugih. Amazon se tijekom 2021. i 2022. godine opirao prekretnici u europskom digitalnom zakonodavstvu. To uključuje Zakon o digitalnim uslugama (DSA) i Zakon o digitalnim tržištima. Nisu se željeli svrstati u vrlo velike internetske platforme, jer im se tako dodjeljuju dodatne odgovornosti. Amazon također prigovara transparentnom oglašavanju i omogućavanju korisnicima da se odreknu profiliranja u marketinške svrhe. Isto tako, sudjelovali su na 13 rasprava o Europskom zelenom dogovoru. Naime, Amazon je jedan od najvećih korisnika plastike koju nije moguće reciklirati, a aktivisti im zamjeraju selektivno izvještavanje o ugljičnom otisku koji ostavljaju. Forbes

20.12.2023. (17:00)

Ili ih primi ili daj pare

EU postigla dogovor o migrantima, svaka članica će birati hoće li ih prihvatiti ili uplatiti sredstva u zajednički fond


Europski parlament i Vijeće postigli su politički dogovor o migraciji i azilu, objavila je povjerenica EU za unutarnje poslove. Preliminarni sporazum trebaju ratificirati oba tijela. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen naglasila je da će Pakt o migraciji i azilu osigurati učinkovit europski odgovor i zaštitu onih kojima je potrebna pomoć. S druge strane, skupina ljevice u Europskom parlamentu rekla je: “Mračan dan za EU. Upravo dogovoreni Pakt o migraciji i azilu označava smrt individualnog prava na azil u Europi. Ovo je najznačajniji napad na prava azila i migracija od osnutka EU.” Očekuje se daljnja rasprava i ratifikacija. (Index)

19.12.2023. (14:00)

I zato zaostajemo za SAD-om i Kinom

Varoufakis: Ekonomsko zaostajanje Europe

Europa se još nalazi u dugom periodu ekonomskog pada koji je počeo 2008, kada se Wall Street našao na granici kliničke smrti. Bilo je u međuvremenu i perioda uzleta (i nade), ali to su bile epizode kratkog vijeka. S obzirom na politike koje Europska unija sprovodi, to se moglo i očekivati. Te politike su odraz lošeg ustrojstva eurozone i praktično garantiraju kronično nizak nivo investiranja u trenutku kada su nam potrebne ogromne investicije da bi se zastarjela industrijska baza udaljila od prljave energije, kemijske industrije i motora s unutrašnjim sagorijevanjem i približila kapitalu u oblaku i zelenim tehnologijama. Danas nema opasnosti da će kreatori europskih politika nastaviti pojačavati mjere fiskalne štednje. Njihovo novo omiljeno oruđe kontrakcije je monetarna politika. Budući da su već napravili grešku odbacivši progresivnu monetarnu politiku koja je mogla spriječiti skorašnji rast inflacije, sada prave novu grešku pretjerano restriktivnim monetarnim politikama koje predugo traju. Yanis Varoufakis za Peščanik.