Europska središnja banka protiv inflacije bori se stagflacijom - Monitor.hr
26.04. (13:00)

Lako je tuđim prutićem gloginje mlatiti

Europska središnja banka protiv inflacije bori se stagflacijom

Kada se izdvoji šok oko ruske vojne invazije na Ukrajinu, vezan za rat i probleme, shvatimo da smo tamo kamo putujemo već godinu dana, a to je da europska ekonomija ide u stagflaciju – pad ekonomskog rasta s povećanom inflacijom – izjavio je za HRT financijski analitičar Neven Vidaković. Poslovni


Slične vijesti

Jučer (17:00)

„To još nije vrhunac“

Inflacija u EU veća od predviđanja

Inflacija u EU u travnju je bila 7,4 %, u svibnju 8,1 %, za lipanj su stručnjaci očekivali 8,4 %, ali prema prvim podacima Eurostata, inflacija je dosegnula 8,6 posto. Alexander Krüger, glavni ekonomist novčarske kuće Hauck Aufhäuser Lampe tvrdi: „Inflacija ide dalje, vrhunac još nije dostignut. Još će dugo potrajati dok se ne pokažu znakovi smirivanja. Ubrzo nam stižu nove cijene zbog viših cijena u nabavi.“ Deutsche Welle

Utorak (23:00)

„Nisam imao djetinjstvo, potratio sam ga na putu da spasim život"

Dokumentarni film o izbjeglicama “Igra sjenki” je figurativna pljuska licemjerju Europske unije

Tinejdžeri koji su pobjegli iz ratom razorenih zemalja i danas svakodnevno pokušavaju prijeći europske granice u potrazi za zaštitom i boljim životom. Putuju kroz svijet sjena: svijet minskih polja, divljih životinja, brzih rijeka, krijumčara i graničara. „Igra“ je gorki, ironičan izraz za prelazak granica koji je postao uobičajen među mladim izbjeglicama, mahom dječacima. Riskirajući život, kreću na putovanje koje često traje mjesecima ili  godinama. Putem nasilno odrastaju, preskačući djetinjstvo. (…) SK je nedavno održao govor u Europskom parlamentu: “Najvažnije mi je bilo da tamo kažem kako su donijeli odluku da zaštite djecu koja bježe iz Ukrajine, a ja sam isto bio dijete kada sam bježao iz svoje zemlje, no mene nisu zaštitili. I dalje vjerujem da im je moguće da zaštite djecu koja sada prolaze ono što sam ja prolazio, ali oni to ne čine. Bijelu djecu štite, ali ne i onu iz Afganistana, Sirije, ne štite Kurde, djecu iz Afrike. Djeci iz Europe je lako. EU ima moć da zaštiti svu djecu pa sam im rekao da to učine. Jer nisu samo Ukrajinci ljudi, nego smo i mi“. Lupiga

 

 

23.06. (16:00)

Sjeverna Makedonija ima status kandidata već 17 godina

Zanemarivanje Zapadnog Balkana povećava rizik za EU

I dok su članice EU složne oko toga da Ukrajina (i Moldavija) trebaju dobiti status kandidata, što se tiče statusa država Zapadnog Balkana koje žele u Uniju, postoje velike razlike u mišljenjima. Albanija i Sjeverna Makedonija su već kandidati, ali je početak pregovora blokiran. Sa Srbijom i Crnom Gorom pregovori su počeli, ali  miruju. Bosna i Hercegovina i Kosovo nisu ni blizu statusu kandidata. (…) “Ipak, rješenja mora biti”, kaže zastupnica liberala u Europskom parlamentu Sophie In‘t Veld, „Razumijem i dijelim frustraciju (balkanskih zemalja). U opasnosti smo da te ljude izgubimo. Već sada vidimo kako Rusija i Kina tamo stvaraju uporište i utječu na srca i raspoloženje.” Deutsche Welle

19.06. (15:00)

Mrkva na dugom štapu?

Bruxelleski donatori umjesto vojnih cijevi Ukrajini nude stijeg s državnom zastavom pred EU institucijama

Talijanski premijer Mario Draghi, francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz javno su podržali sva nastojanja Kijeva za hitno pridruživanje europskoj obitelji. Riječ je, međutim, o istom onom trojcu koji se jako koleba oko dostave potrebne vojne pomoći napadnutoj zemlji. Kuloari javljaju kako su EU lideri u Kijevu očekivano pokušavali privoljeti ukrajinsko vodstvo na što skorije primirje koje u sadašnjim uvjetima može biti samo ponižavajuće za napadnutu zemlju. …  Ursula von der Leyen već je naglasila da će, ako svi i prihvate ukrajinski status kandidata, država i dalje morati revno ispuniti niz kopenhaških kriterija prije pregovora o pristupanju, što znači da se sve može otegnuti i na desetak godina. Dotad Ukrajine može i nestati sa zemljopisne karte pa bi cinični poučak cijele priče glasio: zemlja ušla u EU, ali bez ljudi i teritorija. Slobodna

15.06. (13:00)

Opasna kratkovidnost

Unatoč snažnoj potpori Ukrajini, mnogi Europljani žele da rat završi što je prije moguće, pa i uz ustupak Rusiji

Europsko jedinstvo oko rata u Ukrajini narušeno je jer se pozornost javnosti sve više prebacuje s razaranja gradova i umiranja ljudi na brige o povećanim troškovima života, pokazuju ankete provedene u 10 europskih zemalja, uz produbljivanje podjela između birača koji žele brzi završetak sukoba i onih koji žele vidjeti Rusiju kažnjenu. Istraživanje u Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Španjolskoj i Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu pokazalo je da je podrška Ukrajini i dalje visoka, ali da su se preokupacije premjestile na šire posljedice sukoba. Nijemce, Talijane i Francuze najviše brinu troškovi života, dok su Šveđani, Britanci i Poljaci najviše zabrinuti zbog prijetnje nuklearnim ratom. Jutarnji

14.06. (12:00)

If you're going through hell, keep going

Ukrajini treba pomoć, a razjedinjeni Zapad “nema novog Churchilla”

Je li bolje razgovarati s Putinom ili ga izolirati? Treba li Kijev učiniti ustupke da okonča rat ili bi to još više ohrabrilo Kremlj? Jesu li pojačane sankcije Rusiji vrijedne kolateralne štete za građane EU? (…) Viši savjetnik ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog Mihajlo Podoljak jednim tweetom izrazio je duboke frustracije Ukrajine dvoličnom politikom nekih zapadnih država: “Rusija ne smije pobijediti, ali nećemo Ukrajini davati teško oružje jer to može uvrijediti Rusiju. Putin mora izgubiti, ali nemojmo mu uvoditi nove sankcije. Milijuni će gladovati, ali mi nismo spremni vojno osigurati konvoje sa žitom”. Dodao je i vrlo znakovitu rečenicu: „Rast cijena nije ono najgore što čeka demokratski svijet s takvom politikom”. Drugi visoki ukrajinski dužnosnik izjavio je za Reuters : “Nemamo novog Churchilla u Europskoj uniji. Nemamo nikakvih iluzija o tome” misleći na britanskoga ratnog premijera, jednog od najzaslužnijih lidera za poraz fašizma u Europi u Drugom svjetskom ratu. Slobodna

12.06. (17:00)

Cijene su veće za oko 20 posto nakon ruske invazije na Ukrajinu

Mapa krijumčarenja ilegalnog oružja na Balkanu

Prema istraživanju Globalne inicijative za borbu protiv međunarodnog organiziranog kriminala (GI TOC), glavne rute krijumčarenog oružja su često glavne prometnice i granični prijelazi, dok neke sporedne rute iz Crne Gore vode preko Trebinja i Bileće na jugoistoku Bosne i Hercegovine, iz Srbije čamcima i splavima preko bijeljinske regije na sjeveroistoku BiH ili šumskim stazama oko Čapljine, Ljubuškog i Gruda na jugu BiH, odakle krijumčari ulaze u Hrvatsku i nastavljaju dalje prema Zapadnoj Europi. (…) Automatska puška AK-47 prije je na crnom tržištu u Bosni i Hercegovini koštala od 180 do 308 eura, a sada od 257 do 360 eura. Kada dospije u Zapadnu Europu, to oružje košta dva ili tri puta više. Al Jazeera

11.06. (21:00)

Razjedinjeni Zapad

Ivica Đikić: Ukrajinska dilema

Rusija kontrolira oko 20 % ukrajinskog teritorija, što je otprilike 13 % više nego prije 24. veljače i reducirala je ciljeve agresije na čvrsto zaposjedanje četiriju oblasti na istoku i jugu Ukrajine (Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporožje). Ukrajina pak i dalje nepokolebljivo inzistira na oružanom protjerivanju ruske armije barem na položaje na kojima je bila prije početka agresije. (…) Što se tiče odnosa Zapada prema ratu u Ukrajini, vidljive su dvije struje: 1) Rusiju treba poraziti, odnosno učiniti sve da Ukrajina ostvari nedvojbenu ratnu pobjedu ili – u blažoj varijanti – maksimalno ekonomski iscrpiti Rusiju i dugoročno je izolirati od što većeg komada svijeta; 2) treba što hitnije zaustaviti rat, pa makar to značilo i ukrajinske ustupke, uključujući i odricanje od dijela teritorija koji su dosad zauzeli Rusi jer će nastavak rata ovim intenzitetom proizvesti još veće političke i ekonomske probleme u Europi, a možda i u nekim drugim dijelovima svijeta. Ivica Đikić

11.06. (12:00)

Rupe u zakonu, mrlje na savjesti

Sabotiranje sankcija Rusiji nije nezakonito jer EU nije evropskim brodarima zabranila prijevoz nafte u treće zemlje

Ukupno su brodovi povezani s Grčkom, Maltom i Ciprom od veljače prevezli 178 milijuna barela, vrijednih 17,3 milijarde dolara (13,9 milijardi funti) po trenutnim cijenama ruske nafte. Na početku rata brodovi povezani s tim zemljama prevozili su nešto više od trećine izvoza nafte iz ruskih luka. Do svibnja je ta brojka skočila na nešto više od 50 posto.To sabotiranje sankcija nije nezakonito, jer Evropska unija – zahvaljujući nekim članicama – nije evropskim brodarima zabranila da prevoze naftu u treće zemlje, ponajviše Indiju i Kinu. Jutarnji