Gavranović: PR i njegova uloga - Monitor.hr
08.09. (17:00)

Svijet pozitivnih poruka

Gavranović: PR i njegova uloga

Uloga propagande jest da pomogne u prodaji ideje, proizvoda ili usluge. Uloga odnosa s javnošću svodi se na interne i eksterne informacije, prilagođivanje i integraciju na svim područjima javnoga života. U tom smislu su i nadležnosti propagande i odnosa s javnošću razgraničene. PR obuhvaća prikaz i integraciju sveukupne politike – personalne, socijalne, financijske, politike razvoja, ulaganja, istraživanja. Dok je propaganda makro orijentirana i obraća se na sve za nju zainteresirane skupine, PR je u svom djelovanju usmjeren na relevantne skupine javnosti. U propagandi je omogućena repeticija (recimo, višekratno ponavljanje oglasa). Nastojanja idu u pravcu iskorištavanja prednosti i, po mogućnosti, ispuštanja ili prikrivanja slabosti. U PR-u je repeticija nemoguća. Postoje samo pozitivni ili negativni aspekti djelovanja i nastojanje za uspostavom potrebne ravnoteže. Ante Gavranović za Epohu.


Slične vijesti

22.09. (11:00)

Facebook ako se obraćaš boomerima, Instagram i TikTok generaciji Z i milenijalcima

Gavranović: Zamke društvenih mreža

Kod izbora društvene mreže za oglašavanje vašeg poslovanja nemojte se voditi samo brojem trenutno aktivnih mjesečnih korisnika. Bitne su i njihova primarna svrha, karakteristike prosječnog korisnika određene društvene mreže, odgovara li vašem brendu ta platforma itd. Strast je gorivo društvenih medija. Nije važno tko ste ili što prodajete, značajke i prednosti vaših proizvoda nisu dovoljne da izazovu strasti. Kako će se vaša organizacija svidjeti srcu vaše publike, a ne glavi? Disney se ne bavi filmovima, već magijom. Apple ne radi o tehnologiji, već o inovacijama. Društveni mediji su ljudi, a ne logotipi. Društvena mehanika prisiljava tvrtke da se natječu za pozornost s prijateljima i članovima obitelji vaših kupaca. Stoga se vaša tvrtka mora (barem u određenoj mjeri) ponašati kao osoba, a ne entitet. Doajen Ante Gavranović za Epohu.

27.07. (18:00)

Euro neuro

Gavranović: Prijelaz na euro ogolio je sve mistifikacije

Ulazak Hrvatske u eurozonu donio je, po svim ekonomskim mjerilima, određene koristi ukupnom hrvatskom gospodarstvu. Donio je, međutim, sa sobom i veliki nepovoljan psihološki uteg: valja se tek prilagoditi novim odnosima vrijednosti robe i usluga. Psihološki je lakše „progutati“ činjenicu da velik broj ljudi životari od 140,66 kuna nego od 18,68 eura na dan. Zaštićenu najnižu mirovinu prima ukupno 280.393 korisnika, a ona prosječno iznosi 267,84 eura (8,93 eura). Teško da to omogućava iole pristojan život i svakako bitno utječe na dostojanstvo čovjeka. Na drugoj strani iste medalje vidimo svjetske uspješnice i brzo rastuće kompanije. U tom pravcu trebali bismo tražiti rješenja. Jedan od bitnih razloga zaostajanja u razvoju naše zemlje leži u pomanjkanju jasne vizije naše budućnosti, ali i sluha za promociju i otvaranje manevarskog prostora za kreativne snage odnosno temeljitije i osmišljenije korištenje intelektualnih i drugih potencijala. Od financija važniji su nam i kvalitetni kadrovi, pojašnjava Ante Gavranović za Epohu.

04.07. (16:00)

Svatko gleda samo na svoju rit

Gavranović: Raste uloga socijalnog dijaloga

Sve je više društvenih nesporazuma. Snažno raslojavanje društva s povećanim brojem osiromašenih ljudi, s plaćama i mirovinama koje nisu dovoljne za dostojanstven život, s gubitkom temeljnih prava na ravnopravan odnos u svim domenama svakodnevice upućuju na proširenu potrebu čvršćeg i osmišljenog društvenog dijaloga. Socijalni dijalog je, naime, i sredstvo za postizanje društvenog i gospodarskog napretka i cilj sam po sebi, dajući ljudima glas i mišljenje u njihovim društvima i na radnim mjestima. Zašto on, ipak, nije dovoljno prisutan? Razlozi su višestruki, ali se u suštini svodi na tri stvari: nepoštivanje, neuvažavanje i nerazumijevanje drugog. Izostanak kvalitetnog dijaloga u najvećem broju slučajeva rezultira donošenjem loših ili nedovoljno pripremljenih zakona. Toga , nažalost, imamo u obilju. Ante Gavranović za Epohu.

22.06. (01:00)

Podsjetnik svim moćnicima

Gavranović: Zadaća medija trebala bi biti kontrola političke moći

Političari pokušavaju informacije dozirati prema svojim potrebama i interesima. Mediji nastoje razbiti tu blokadu. Naime, ako pristup informacijama ne postoji ili ne funkcionira, organizacije demokratske vlasti neće djelovati kako treba. Glavno sredstvo kojim se informacije prenose javnosti upravo su nezavisni i slobodni mediji.Često su međusobno suprotstavljeni, ali su i međusobno ovisni, poput spojenih posuda. Recimo, zajednička im je borba protiv korupcije, pri čemu i političari priznaju da mnoge koruptivne priče uopće ne bi nikad izašle u javnost bez aktivne uloge medija. Novinari su i važni u ulozi moderatora društvenih odnosa pa su učestali napadi na novinare (verbalni i tvorni) vid ozbiljnog nasilja nad demokratskim odnosima i glasu javnosti. Pored nezavisnog sudstva, upravo slobodni mediji predstavljaju stoga jednu od dvije ‘vlasti’ koje ne bi smjele biti pod kontrolom politike. Ante Gavranović za Epohu.

08.06. (12:00)

Sve počinje od ideja, kojih nemamo

Gavranović: Kreatori hrvatske ekonomske politike i strategije polaze od brzih rješenja

Kao kriterij za ocjenu gospodarskih odnosa s inozemstvom uzima se pretežito omjer vrijednosti izvoza odnosno uvoza prema ostvarenom BDP-u. Podaci pokazuju da RH u tom pogledu ozbiljno kaska: u zemljama EU, čak i onim tranzitnim, gdje je taj postatak dvostruko veći. Takva drastična razlika proizlazi iz trajno potpuno neadekvatne ekonomske politike, posebno prema izvoznicima. Raskorak izvoza i uvoza zapravo je trajna nepovoljna konstanta hrvatskoga gospodarstva. Presudan je upravo odnos prema industriji, koji je godinama stavljen na marginu. Kao da nam nedostaje jasna vizija kakvu industriju želimo i možemo izgraditi odnosno čime želimo izaći na svjetska izvozna tržišta. Ante Gavranović za Epohu.

24.02. (12:00)

Ostat ćemo povezani

Gavranović: Budućnost globalizacije

Ekonomske i političke turbulencije potaknule su nagađanja da se svijet već deglobalizira. Ali dokazi sugeriraju da će globalna integracija ostati, iako s nijansom. Naš je svijet međuovisan, povezan globalnim tokovima robe, usluga, kapitala, ljudi, podataka i ideja. Globalni lanci vrijednosti izgrađeni su na tim tokovima, stvarajući prosperitetniji svijet. Nova MGI analiza otkriva nijansiraniju stvarnost. Svijet je i dalje duboko povezan, a tokovi su se pokazali nevjerojatno otpornima tijekom najnovijih turbulencija. Nadalje, nijedna regija nije samodostatna. Izazov je stoga iskoristiti prednosti međusobnog povezivanja uz upravljanje rizicima i nedostacima ovisnosti—posebno tamo gdje su proizvodi koncentrirani u mjestima njihova podrijetla. Ante Gavranović za Epohu.

06.01. (23:00)

O novinarima i ljudima

Gavranović: Mediji kao psi-čuvari javnog interesa

Potreba za vijestima o gospodarstvu raste gotovo geometrijskom progresijom, bilo da je riječ o financijama, poslovanju ili ekonomskim pitanjima. Financijsko i ukupno poslovno novinarstvo slijedi te promjene. U tim promjenama, međutim, novinarstvo gubi ili napušta svoju središnju ulogu – zaštitu javnog interesa. Mnogi medijski analitičari čak tvrde, vjerojatno s razlogom, da su postali lakovjerniji i manje revni u svojim izvješćima i analizama. Izvješćivanje o poslovnim rezultatima prerasta u svojevrsnu tehniku. „Novo novinarstvo“ traži sve više ono što nazivamo ‘reporter opinion’, dakle vlastiti stav prema nekom određenom pitanju. Pokazalo se da je u najvećem broju slučajeva taj stav izgrađen na stavovima njihovih izvora informacija. U isto vrijeme, novinarstvo u SAD-u općenito prerasta u glamuroznost, s naglašenim osobama i celebrity pojavama. Otvoreno je pitanje je li ekspanzija poslovnih vijesti pridonijela boljem informiranju javnosti. Odgovor analitičara glasi: nije. Ante Gavranović za Epohu.

27.10.2022. (18:00)

Medije pratim, vrijeme si kratim

Gavranović: Senzacionalizam i polarizacija medija

Nedavno je ispod radara prošlo istraživanje koje je pokušalo dati odgovor na pitanje zašto se gubi povjerenje u medije i zašto u najvećem broju medija prevladava senzacionalizam umjesto profesionalnosti. Sve više ljudi izbjegava političke teme, odnosno teme od javnog interesa, i to zato jer čitateljima “narušava raspoloženje”. Upravo zbog toga političari su u još gorem položaju pa moraju raditi “viralne” stvari – “vikati”, napadati i slično da bi dobili pažnju dok su konsenzus i deliberacija zaboravljeni pojmovi. Mediji biraju upravo viralne sadržaje za svoje čitatelje jer druge publika neće čitati, samim time i njima se smanjuje publika, ali i zarada. Zašto ljudi ne vjeruju medijima je kompleksno pitanje, koje ima svoje specifičnosti u različitim zemljama i vremenima. No, ono što je sigurno jest pojava interneta, zbog koje su se mediji još više ispolitizirali i polarizirali, što je polariziralo i publiku. Tako je nastao “neprijateljski medijski efekt” prema kojem ljudi s izraženim pozitivnim stavovima o nečemu doživljavaju medijske izvještaje o tome, čak i potpuno objektivne, kao negativne ili pristrane. Ante Gavranović za Epohu.

23.09.2022. (12:00)

Business edition

Gavranović: kako se što bolje i kvalitetnije koristiti društvenim mrežama

Društvene mreže mogu postati sadržajnije, posebno kada se radi o poslovnoj svrsi.  Tvrtke bi se trebale više fokusirati na to kako biti društvene, a manje na to kako raditi na društvenim medijima. Društveni utjecaj utječe na sve kutove tvrtke i trebao bi biti više poput zraka (svugdje) nego poput vode (morate otići po nju). Prvi je korak stvaranje “arke”, odnosno tima koji će pomoći u osmišljavanju i provedbi strategije. Zatim slušanje i uspoređivanje, klijenti i konkurencija dat će vam dobar vodič. Važno je odrediti svrhu bivanja na društvenim mrežama. Odabrati metriku uspjeha, ali i brendirati se (Disney ne radi filmove već magiju, a Apple inovacije, a ne tehnologiju). Važno je imati i ljudske osobine, a ne entiteta u virtualnom svijetu. A dobro je i napraviti plan kanala, budući da svaka društvena mreža funkcionira različito. Ante Gavranović za Epohu.

01.09.2022. (16:00)

A mi skačemo pod užarenim kamenjem

Gavranović: Da bi stajali na mjestu, sada treba – trčati

Poznata je, naime, formula kako treba trčati da bi se stajalo na istom mjestu, jer i drugi – trče. Ako nam je cilj da u 2030. budemo na zacrtanoj razini proizvodnje drugi će steći vrlo teško uhvatljivu prednost. Nerazvijenije države, s potencijalom u prirodnim resursima koji im omogućavaju postizanje konkurentne prednosti u pripadajućim područjima, moraju se odlučiti na ozbiljan i hrabar iskorak jer samo na taj način mogu srednjoročno doseći razinu razvoja bogatijih zemalja. Dva su razloga kočenju razvoja koja poslodavci posebno ističu. Prvo, hrvatsko gospodarstvo ne može na sadašnjoj razini razvijenosti podnijeti teret takvoga administrativnog ustroja države i ozbiljne porezne presije. Jasni su u zahtjevima da gospodarstvo treba manju, stručnu i učinkovitu javnu upravu. I drugo, Hrvatska se ne može uspješno razvijati u uvjetima u kojima je zaposleno manje od polovice radno sposobnog stanovništva i kad smo prvi u Europi po broju bolovanja po zaposleniku. Ante Gavranović za Epohu.