Geotermalna revolucija: Vrela budućnost iz dubine Zemlje - Monitor.hr
Prekjučer (19:00)

Pakleno dobra energija

Geotermalna revolucija: Vrela budućnost iz dubine Zemlje

Nova generacija geotermalne energije koristi tehnologiju iz naftne industrije kako bi stvorila umjetne podzemne rezervoare topline. Tvrtka Fervo Energy buši do pet kilometara duboko i već opskrbljuje mrežu, uz planove za širenje u SAD-u i suradnju s Googleom. Tehnologija nudi stalan izvor čiste energije, ali izazovi uključuju visoke troškove, upravljanje vodom i rizik od potresa. Uz konkurenciju iz Kanade i SAD-a, geotermalna energija dobiva rijetku dvostranačku potporu i potencijalno ključnu ulogu u energetskoj tranziciji. tportal


Slične vijesti

05.04. (15:00)

Do tad lijepo i dalje uvozimo struju

Unatoč ogromnom potencijalu u Hrvatskoj do sada izgrađena tek jedna geotermalna elektrana

Dok je u Finskoj nedavno otkriven ogroman geotermalni rezervat za koji se kaže da može opskrbljivati energijom ovu nordijsku državu nevjerojatnih dvadeset milijuna godina, u Hrvatskoj su nedavno na otvorenju bušotine kod Đurđevca ustvrdili kako je i naš geotermalni potencijal neizmjeran, samo treba ulagati (Klikaj). Naša zemlja, a posebno sjeverozapadni dio, leži na velikom geotermalnom bazenu koji je gotovo neiscrpni potencijal za proizvodnju obnovljive energije, ali priču koče problemi vezani za izostanak natječaja za dodjelu premija i preskromna predviđena ukupna instalirana snaga budućih elektrana, kažu upućeni stručnjaci. Kod Đurđevca bi mogla niknuti elektrana snage 20 megavata, a istraživanja se vode i kod mjesta Legrad, gdje bi se uskoro mogla ishoditi dozvola za priključak na dalekovod. No, ono što brine investitore jesu premije i premale kvote, što povrat investicija ostavlja pod upitnikom. Poslovni

01.03. (19:00)

Još ćemo uvoziti i grijanje

Energetski stručnjak: Hrvatska bi mogla izgubiti ulaganja u vrijednosti od 2,3 milijarde eura

Imamo ogroman potencijal koji moramo pretvoriti u projekte. Agencija za ugljikovodike napravila je analizu ogromne količine podataka prikupljenih tijekom nekoliko desetljeća istraživanja nafte i plina u Hrvatskoj. Njihova zadnja konzervativna procjena je da imamo 1000 MW moguće snage geotermalnih elektrana. Usporedbe radi, hrvatska polovica Nuklearne elektrane Krško nešto je manja od 400 MW. Naš geotermalni potencijal i visoki gradijent počiva na tome da je kod nas, na prostoru Panonskog bazena, Zemljina kora tanka. Sredstva koja se ulažu u bušotine dolaze od samih investitora, ali za dobivanje bankovnog kredita potreban je ugovor s HROTE-om, koji u zadnje dvije godine nije raspisao natječaj za dodjelu tržišne premije geotermalnim elektranama. Bez tih parametara investitori teško mogu procijeniti isplativost svojih ulaganja te će se dogoditi da oni odu nekamo drugamo. Dragutin Domitrović za tportal.

04.09.2024. (17:00)

Potencijal je tu, samo ga treba znati iskoristiti

U Hrvatskoj je u zadnjih šest godina izdano 30 dozvola za istraživanje geotermalnih voda

Dobro je poznato da geotermalna energija, za razliku od energije sunca i vjetra koje su podložne vremenskim uvjetima, osigurava stabilnu, stalnu izlaznu snagu, a kako elektroenergetske mreže uključuju više varijabilnih obnovljivih izvora, ta vrsta energije može igrati ključnu ulogu u održavanju stabilnosti mreže. Uz to, geotermalna energija emitira vrlo niske razine stakleničkih plinova u usporedbi s fosilnim gorivima. Novi Nacionalni energetski i klimatski plan zacrtao je vrlo ambiciozan cilj prema kojem bi u Hrvatskoj do 2030. trebalo biti realizirano čak 318 MW instalirane snage u geotermalnim izvorima, a kako kaže stručnjak za geotermalnu energiju za Nacional, to je nešto što izbacuje iz zone komfora i tjera na korjenite promjene u načinu na koji radimo, budući da ne ovisi samo o investitorima, kojih ima.

12.06.2024. (12:00)

Bumo išli u bele zagrebačke toplice

Zagreb će početi iskorištavati geotermalnu energiju: grijat će bazene, studentski dom, a niče i termalno kupalište

U Zagrebu je geotermalna energija otkrivena prije više od četiri desetljeća, a poznato je da grad leži na bogatim izvorima ove obnovljive energije. Ipak, samo mali dio kapaciteta se trenutno koristi. Bazeni Mladost, atletski stadion i Kineziološki fakultet već koriste geotermalnu energiju za grijanje, a planovi za proširenje sistema su ambiciozni. U rujnu će se na mrežu priključiti studentski dom Stjepan Radić, a buduća dječja bolnica u Blatu također će koristiti ovaj oblik energije. Grad Zagreb je već odvojio 370.000 kvadratnih metara zemljišta za termalno kupalište u blizini bolnice u Blatu, pored golf terena. Trenutno se rješavaju imovinsko-pravni odnosi. tportal

03.02.2024. (19:00)

Država tisuću toplica

Podzemni izvori energije temelj su za dobar biznis i u Hrvatskoj. No, treba osigurati tri temeljne stvari

Kvaliteta hrvatskih potencijala, uvjeravaju iz Agencije za ugljikovodike (AZU), među najboljima je u Europi. U panonskom bazenu, koji je zbog svojstava tla jedino moguće mjesto u našoj zemlji gdje postoje geotermalni resursi, kvaliteta im je 60 posto viša od europskog prosjeka. Intenziviranjem neiskorištenog prirodnog potencijala, kako količinom, tako i kvalitetom, mogle bi se ostvariti stotine MW nove čiste, obnovljive energije, što bi značajno pomoglo europskim niskougljičnim i energetskim ciljevima za sljedeća desetljeća. Investitorima treba osigurati stabilnost cijena, pripadajuće kvote i ugovore za otkup energije, što je vjerojatno uz lobiranje interesnih skupina iz drugih obnovljivih sektora, do sada izostajalo. Poslovni

31.01.2024. (15:00)

Bitno da nema erupcija

Island želi iskoristiti vulkan kao izvor energije

Island trenutno proizvodi veliki dio svoje primarne energije (65%) iz geotermalne energije. Do sada se u tu svrhu koristila vruća, uglavnom sumporna voda, koju zagrijavaju brojni aktivni vulkani. U sklopu projekta Krafla Magma Testbed (KMT), sada se provodi istraživanje može li se geotermalna energija koristiti još učinkovitije. Kako bi to saznali, znanstvenici će bušiti izravno u komoru s magmom. Voditelji projekta procjenjuju da je temperatura u komori magme oko 900 Celzijevih stupnjeva i da je, naravno, ogroman izvor energije. Ako su ove pretpostavke točne, bušotina bi mogla dati oko deset puta više energije od konvencionalne geotermalne bušotine. No, još uvijek nije poznato kakvi su rizici i je li magma uopće prikladna za to. Revija HAK

04.05.2022. (01:00)

Da se ne loži bezveze

Hrvatska ne koristi dovoljno svoje geotermalno bogatstvo

Geotermalna energija je toplina koja se stvara u unutrašnjosti Zemlje. Količina joj je gotovo neiscrpna pa se smatra obnovljivim izvorom. Koristi se u rehabilitacijske svrhe u toplicama, za grijanje prostora i za proizvodnju električne energije. Prednosti pred drugim energentima su u tome što je čista i ne zagađuje okoliš, zalihe su ogromne itd. Nedostatak je taj što ju prvo treba pronaći ispod zemlje, odnosno nema je na svim lokacijama, a ne može se niti prenositi na velike udaljenosti. No, Hrvatska je bogata geotermalnim ležištima i koristi se za grijanje 18 toplica. No, može se koristiti i za poljoprivredu, u čemu nas susjedi dobrano šišaju. Dodatni je problem što se odugovlači i s papirima i dozvolama da bi se bušotine uopće krenule istraživati… Agroklub

18.12.2021. (20:00)

Bolje da se grijemo odozdolje nego izvana

Hoće li Hrvatska iskoristiti potencijal geotermalnih voda?

Iako je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja relativno nedavno najavilo izradu Plana razvoja geotermalnog potencijala RH koji bi, između ostalog, odredio prostor na kojem će se taj potencijal eksploatirati, i unatoč tome što se razvoj geotermalnih projekata odvija sporo, istraživanja geotermalnih voda koja se provode u Hrvatskoj zapravo su u punom mahu. Na području Međimurja, Podravine, Pokuplja i Slavonije bušotine se nalaze na sedam eksploatacijskih polja, a istovremeno se na 14 lokacija provode istražni radovi u svrhu ispitivanja korištenja geotermalnih voda za proizvodnju električne energije i u toplinarske svrhe. Ako su prethodno desetljeće obilježila ulaganja u vjetroelektrane i solarne panele, ono nadolazeće svakako će obilježiti eksploatacija geotermalnih izvora. Ne samo u Hrvatskoj, nego na globalnoj razini. Primjer jedine geotermalne elektrane u Hrvatskoj, “Velika I”, koja operativno radi na eksploatacijskom polju Velika Ciglena kraj Bjelovara, pokazuje kako je riječ o unosnom poslu. Faktograf

15.12.2016. (23:47)

40.000 ispod cijene

Island će kopati kroz vulkan u potrazi za – jeftinim grijanjem

Geolozi na Islandu bušit će kroz vulkansko stijenje te napraviti najdublju bušotinu na svijetu u potrazi za vrelom parom čime bi, vjeruju, “otvorili vrata geotermalnoj industrjii”. Bušenje kreće vrlo skoro, bušit će se na jugozapadu države, plan je ići 5 kilometara ispod površine zemlje i završiti posao do kraja godine. Očekuju da bi temperatura na dnu bušotine bila 500 stupnjeva Celzija, što bi dalo 10 puta više energije od konvencionalnih geotermalnih izvora. iNews