Globalna energetska šahovska ploča: nafta, sukobi i geopolitičke akrobacije - Monitor.hr
Nedjelja (21:00)

Kad cijena barela diktira međunarodne odnose

Globalna energetska šahovska ploča: nafta, sukobi i geopolitičke akrobacije

Helen Thompson u knjizi Poremećaj – Teška vremena u 21. stoljeću analizira globalnu nestabilnost kroz geopolitičke, ekonomske i demokratske procese. Fokus je na energiji: od poslijeratne dominacije SAD-a, Sueske i Jomkipurske krize, iranskih i iračkih konflikata, do suvremenih izazova poput klimatskih promjena i zelene tranzicije. Thompson pokazuje kako energetska ovisnost, geopolitički interesi i monetarna politika oblikuju sukobe, saveze i međunarodnu nestabilnost, istovremeno otvarajući prostor za nove konkurencije i globalne prijetnje. Nataša Babić za Ideje


Slične vijesti

21.12.2025. (08:00)

Svijet se probudio - ali na krivoj strani povijesti

2025. – godina velikih promjena i kraja iluzija o svjetskom poretku

Prema analizi Darka Polšeka za Ideje, 2025. godina označila je prijelomni trenutak u kojem se raspao dosadašnji liberalni svjetski poredak i obnovio „stari“ model moći utemeljen na sili, cinizmu i interesima velikih sila. Povratak Donalda Trumpa simbolizirao je slom međunarodnih institucija, slabljenje Europe i normalizaciju autoritarnih obrazaca ponašanja. Ratovi, posebno u Ukrajini i na Bliskom istoku, razotkrili su nemoć međunarodnog prava. Europa se našla između ovisnosti i gubitka suverenosti, a globalni optimizam zamijenili su strah, pesimizam i moralna dezorijentacija.

25.09.2025. (14:00)

Apokalipsa? Ma kakvi, važnije je tko će popuniti Excel tablicu

Manjak radnika i birokracija opasniji su od geopolitičkih rizika i rata

Na 17. Liderovom Danu velikih planova poduzetnici su istaknuli da su manjak radne snage i sporost administracije veći izazovi od globalnih kriza. Katija Klepo (AD Plastik) upozorila je na problem pronalaska radnika i rasta plaća, Mirko Habijanec (Radnik) na potresnu ranjivost i nelojalnu konkurenciju, a Branko Roglić (Orbico) na tromost birokracije. Boris Žgomba (Uniline) naglasio je da turizam ovisi o miru, dok su primjeri poput Sofascorea i Orqe pokazali da prilike ipak postoje – uz vlastiti kadar i inovacije. Lider

24.06.2025. (17:00)

Geopolitika kao reality show: sve gori kaos, a na burzi jedu kokice

Prateći vijesti iz svijeta stječe se dojam da je na pomolu Treći svjetski rat, dok se u pozadini valja – rast trgovine

Unatoč dojmu svakodnevne prijetnje Trećeg svjetskog rata, financijska tržišta i dalje mirno rastu. Indeks geopolitičkog rizika (GPR) pokazuje visoke vrijednosti, ali tržišta to ignoriraju, osim cijene zlata. Povijesno gledano, ratovi i krize rijetko su ozbiljno uzdrmali ekonomiju, no s mogućim povratkom Trumpa i rastućim globalnim tenzijama, možda više ne možemo računati da će prošlost biti dobar vodič za budućnost. Lider

14.05.2025. (00:00)

Ledeno, ali zapaljivo: gdje i pingvini nose pancirku

Uz iznimku Tajvana, Arktik je vjerojatno najopasnije mjesto na planetu, na kojem bi moglo doći do direktnog sudara velesila

Globalno zatopljenje izaziva očekivanje otapanja leda, koje donosi prilike poput otvaranja novih pomorskih puteva, te pristup naftnim i mineralnim resursima trenutačno ispod ledenog pokrova. Strateški interesi zemalja arktičkog kruga u izravnom su sukobu, u tijeku je novi proces militarizacije, a područje je dodatno interesantno i zbog sadašnjih i potencijalnih ruta komunikacijskih kabela. Rusija želi konkurirati Sueskom kanalu koristeći Sjeverno-morsku rutu. Eksploatacija nafte i minerala je skupa i tehnički zahtjevna. Kanada, Danska i Rusija polažu pravo na podmorje ispod Sjevernog pola, dok SAD, Rusija i Kina ulažu u energetsku dominaciju.

Arktik se ubrzano militarizira, osobito s ruske strane koja gradi baze, modernizira flotu i koristi infrastrukturu s dvostrukom – vojnom i gospodarskom – namjenom. Nestanak leda olakšava pristup resursima, ali i smanjuje prirodnu zaštitu. NATO pojačava prisutnost, a Sjedinjene Države ponovno usmjeravaju pozornost na regiju. Grenland i Svalbard postaju strateške točke napetosti. Grenland je ključan za američku obranu, dok je Svalbard, formalno norveški, međunarodno otvoren i dom brojnim istraživačima i špijunima. Unatoč slobodama, život na Arktiku ostaje surov i neprivlačan za većinu. Regija postaje sve kompleksniji prostor geopolitičkih igara i rizika. Nataša Babić za Ideje

10.02.2025. (09:00)

Europa traži svoje mjesto pod suncem

Starešina: Europski čelnici prisiljeni su početi brzo (geo)politički misliti i reagirati

Bilo bi potpuno pogrešno da europski lideri izvuku zaključak da su Trumpove prijetnje Europi zaštitnim carinama samo taktički blef od kojega će odustati jer bi carinski rat opasno pogodio ne samo europsko gospodarstvo već i američko. Valja to iskoristiti kao iznuđenu priliku da realno slabi ili nikakvi lideri koji trenutačno vode Europu u kratkom roku usuglase temeljne geostrateške interese Staroga kontinenta i u skladu s njima redefiniraju europske odnose s SAD-om i Rusijom i Kinom s druge strane. Trumpove su temeljne pozicije pritom jasne: vidi Europu kao zapadnu saveznicu u konfrontaciji s Kinom i Rusijom, u perspektivi obrambeno samodostatnu pod kišobranom NATO-a, uz gospodarsku suradnju na racionalnim osnovama. Europa pak mora odlučiti želi li ostati dio zapadnog svijeta ili će se postupno utopiti u kinesko-rusku Euroaziju. Višnja Starešina za Lider

06.10.2024. (09:00)

Više od karte i sukoba

Poduzetnici i geopolitika: Nova stvarnost poslovnih rizika

Geopolitika označava utjecaj geografskih, političkih i ekonomskih čimbenika na globalne odnose, a danas je ključna za poslovne odluke. Pad Berlinskog zida donio je optimizam, no svijet je sada u stanju “vulkanskog” nemira. Zveckanje oružjem, trgovinski ratovi (poput SAD-Kina-EU) te energetska transformacija EU-a uz kineske resurse samo su neki izazovi. Globalna fragmentacija, trgovinske barijere i političke tenzije snažno utječu na poduzetničke bilance, zbog čega je razumijevanje geopolitike postalo presudno za poslovni uspjeh. Lider

09.09.2023. (19:00)

Njemu je svijet videoigrica

Zašto Muskov razvoj predstavlja zabrinjavajući presedan?

Elon Musk je sabotirao napad Ukrajine na Krim zbog straha da Rusi ne bace nuklearnu bombu!' | 24sata

Elon Musk je “živahan” i neodgovoran. Njegove izjave na društvenim mrežama ponekad su impulzivne i nepromišljene. Čini se da je to uloga koju je izabrao za sebe, s dalekosežnim posljedicama. Je li američka vlada trebala obuzdati Muska kako bi postavila primjer drugim tajkunima koji sebe smatraju samozvanim čuvarima svjetskog poretka? Intrigantno je da je Musk navodno bio u kontaktu s Bijelom kućom i Pentagonom, ali njihov odgovor nije jasan. Bidenova administracija mora objasniti više o svojoj ulozi u svemu tome. Ovaj razvoj događaja postavlja zabrinjavajući presedan. Bez sumnje će biti više megabogatih pojedinaca s istom kombinacijom bogatstva, moći i ega koji će se htjeti okušati u geopolitici. Postoje razlozi zašto su diplomacija i međunarodni odnosi prepušteni izabranim vladama na Zapadu, s mnoštvom vanjskopolitičkih savjetnika, a ne u ruke jednog čovjeka, piše SkyNews. Nacional

09.09.2023. (15:00)

Budimo realni, hrvatskoj su naciji dani odbrojani

Boris Buden: Novi fašizam nema više nijednog ozbiljnog neprijatelja

Boris Buden: Novi fašizam nema više nijednog ozbiljnog neprijatelja | Forum.tm

  • Ne postoji više ljevica kao takva. Mi ne znamo ni što bi to bilo kod nas u Hrvatskoj, a kamoli u Evropi i svijetu. Postoje ostatci ostataka nekadašnje ljevice odnosno rudimenti neke nove, ali to je nedovoljno za ozbiljni izazov postojećem režimu neoliberalnog globalnog kapitalizma. Novi fašizam, ili postfašizam ili kako god hoćete, ne samo da prijeti preuzeti vlast u Evropi, nego, da citiram Darka Suvina, nema više nijednog ozbiljnog neprijatelja. Ostaje nam samo još kontingencija povijesne prakse ili, drugim riječima, nepredvidivi ishod krize u koju srljamo. A ta kriza može sama proizvesti snage koje će se boriti s njenim posljedicama. Te snage, u mjeri u kojoj će biti lijeve, neće se generirati na nacionalnoj razini, dakle kroz političke institucije takozvane suverene nacionalne države. U neoliberalnom kapitalizmu ta država ne samo da nije više suverena, ona više nije u stanju zaštititi najvitalnije interese svojih građana. Nije njihov servis, recimo socijalni, nego stoji na usluzi kapitalu i njegovim političkim predstavnicima. U tom smislu nekakva nova ljevica koja bi mogla nešto učiniti za te ljude će ili biti transnacionalna ili je neće biti.
  • Što je jugoslavenska prošlost mračnija, to se njihovi epohalni promašaji čini podnošljivijim. Poruka je jednostavna: najgore je iza nas, odnosno, sve što se s nama događa danas, odnosno što će se dogodit sutra, kako god bilo grozno, još uvijek je bolje od one mračne prošlosti. A što ako je istina suprotna? Što ako je ono najbolje iza nas? Ako je, recimo, hrvatska nacija upravo u socijalističkoj, federativnoj Jugoslaviji, dosegla najviši stupanj svog društvenog, ekonomskog i kulturnog razvoja? Što ako je Hrvatska u toj prošlosti imala ono najvrjednije što jedna nacija može imati, a što danas više nema – budućnost? Budimo realni, hrvatskoj su naciji dani odbrojani. Buka
19.05.2023. (00:00)

Sukob dviju velesila je neizbježan

Henry Kissinger: Najveće prijetnje za svjetski mir su SAD i Kina

China's Xi Jinping Henry Kissinger Trump Transition

“Kina i Amerika su dvije sile čija je vojna konfrontacija, povijesno gledano, neizbježna, a takve okolnosti zahtijevaju odgovorne lidere kako bi se izbjegle fatalne posljedice za čovječanstvo”, smatra bivši američki državni sekretar Henry Kissinger (100). On je u intervjuu Economistu ocijenio da se ne radi o normalnim okolnostima zbog obostrano zajamčenog uništenja i razvoja umjetne inteligencije. “Mi smo na početku okolnosti u kojima bi strojevi mogli izazvati pandemije  smrtonosnih zaraznih bolesti te ne samo nuklearno već i ljudsko uništenje na bilo kom području. Te okolnosti zahtijevaju odgovorne lidere koji će pokušali izbjeći sukob”, naglasio je Kissinger koji smatra da i Japan ide k tome da za pet godina postane nuklearna sila. Pohvalno se izrazio o vanjskoj politici Indije jer “pokazuje ravnotežu”, a  ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog smatra „izvanrednim, mudrim liderom“. Što se tiče Ukrajine, smatra da joj je mjesto u NATO savezu. Aljazeera

15.05.2023. (01:00)

Zamislite da postoji mogućnost da Kina kupi Meksiko i dođe na granicu sa SAD-om. Što mislite, kakve bi bile posljedice?

Noam Chomsky: SAD i EU spremni su žrtvovati Ukrajinu samo da bi oslabili Rusiju

Noam Chomsky: Nema opravdanja za agresiju, ali ni za provokacije što su vodile prema njoj

  • Na raspolaganju nam je nekoliko desetljeća, ne više od toga, da nešto odlučno poduzmemo u pogledu uništavanja okoliša što će uskoro doći do točke s koje nema povratka, kada ćemo se suočiti s uništavanjem organiziranoga ljudskog društva i brojnim tragedijama na tome putu. To je prvo. Potom, raste opasnost izbijanja nuklearnog rata kako u Evropi, tako i u Aziji. Onda dolazi buduća pandemija koja će biti znatno teža i opasnija od ove posljednje. Industrija izbacuje lijekove što potiču otpornost organizma prema antibioticima, lijekove koji napadaju naš obrambeni sistem, a nije ih moguće nadzirati. Sve su to posljedice kapitalizma kao takvoga, per se.
  • Uzmite, na primjer, veliku korporaciju poput Applea koja spada među najveće svjetske korporacije; pogledajte njezin profit. Najveći dio dolazi, kako bi ekonomisti rekli, iz rente, ne iz proizvodnje. Dolazi od patenata, oblikovanja, neujednačenih međunarodnih vlasničkih prava čime se radikalno krše načela slobodnoga tržišta. To je onaj dio sustava, što počiva na pravilima i interesima američkoga kapitala. I to je vrlo krhak sustav. Korporativni je svijet izmjestio proizvodnju onamo, gdje lako iskorištava radnu snagu, ili je ona jeftinija, onamo gdje se ne poštuju ljudska prava, niti postoji briga za zaštitu okoliša. Sjedinjene se Države na vlastitom terenu postupno deindustrijaliziraju.
  • NATO je uvijek bio agresivna organizacija. Pogledajte njegovo djelovanje posljednjih godina: bombardiranje Srbije, invaziju Iraka, invaziju Afganistana, pogledajte uništavanje Libije nasuprot rezoluciji Vijeća sigurnosti UN što su je agresori sami predložili…
  • Gotovo svi oni 30 godina vode bezobzirnu i provokativnu politiku širenja Atlantskoga pakta, što je suprotno čvrstim obećanjima danima Gorbačovu. Gotovo 30 godina jasno je kako su Ukrajina i Gruzija crvena crta. Nijedan ruski čelnik, od Jeljcina i Gorbačova pa do danas, nije prihvatio mogućnost da Ukrajina i Gruzija postanu članice neprijateljskog vojnog saveza. To je bilo potpuno jasno. Što ne opravdava (rusku) agresiju, ništa ne može opravdati agresiju, ali to je bio glavni čimbenik koji je vodio do nje.
  • Sjedinjene Države preferiraju nastavak rata jer time misle oslabiti Rusiju. To je mnogo puta ponovljeno, nije to bila nikakva tajna. A opravdavalo se time da bi nastavljanje rata Ukrajini omogućilo bolju pregovaračku poziciju. A tko će to biti u boljoj poziciji? Ukrajina je uništena. Nema nikakvih naznaka da bi bila u boljoj poziciji za pregovore. Mislim da znate kako su u ožujku i travnju održani ukrajinsko-ruski pregovori pod pokroviteljstvom Turske. No, britanski premijer Johnson je došao u Kijev i priopćio vladi Zelenskoga da Velika Britanija i SAD nisu skloni pregovorima. Nakon njega došao je ministar obrane, Llyod Austin, ponavljajući svoju uobičajenu izjavu kako rat mora biti nastavljen ne bi li se Rusiju što više oslabilo. I to je ono, što znamo. Sve ostalo su pretpostavke. I to je razlog zašto su se protivili primirju. Tačno