Gospodarstvenici za reforme - "treba ljudima objasniti čemu odricanja" - Monitor.hr
29.04.2016. (12:48)

Malo bolje sutra

Gospodarstvenici za reforme – "treba ljudima objasniti čemu odricanja"

Hrvatska gospodarska komora pozdravlja jučer najavljene reforme – od smanjenja deficita i javnog duga do olakšavanja uvjeta poslovanja. Poručuje Komora Vladi da mora ljudima objasniti da će sada živjeti lošije kako bi poslije živjeli bolje. Sindikalisti i umirovljenici su protiv reforma, dok bivša SDP-ova ministrica Milanka Opačić kaže da to “nisu reforme, nego rezovi koji neće donijeti nikakve rezultate”. HRT


Slične vijesti

21.08.2023. (11:00)

Manje budućih akademskih građana, a više huligana

Krušelj: U Hrvatskoj su reforme nepoželjne i politički neprihvatljive, primjer – fakulteti bez studenata

Nije pretjerano ustvrditi da je reformizam na hrvatskim prostorima nemoguća misija, jer bi vladajući na izborima koji bi slijedili mogli izgubiti pokoji glas. Država može propadati, što se u praksi i događa, ali za HDZ je i minimalni gubitak biračke potpore neprihvatljiv. Doduše, ni SDP-ova se alternativa u Milanovićevom mandatu u tom smislu nije proslavila. Najslikovitiji se primjer hrvatskog bježanja od reformizma može uočiti u obrazovnom sustavu, pogotovo onom visokom. Tri javna sveučilišta imaju manje od 50 posto upisanih studenata u odnosu na raspisani broj, dok je jedno na samome rubu te brojke. Niz veleučilišta i učilišta daleko je ispod tog postotka, obično na 10-20 posto. Nije naprosto jasno kako uopće i mogu održavati nastavu. Činjenice o ogromnom raskoraku između upisnih rezultata, dakle stvarnih obrazovnih potreba, i stanja na terenu, gdje je normalno da dio nastavnog osoblja dobiva plaće bez da održava nastavu, nije Vladu naveo da krene u reforme. Željko Krušelj za lokalni medij.

11.08.2022. (20:00)

Kao da nam se može pisati dobro

Gavranović: Realni sektor traži hitno restrukturiranje

Vlada mora preuzeti više odgovornosti i s većom odlučnošću, bez stranačkih kalkulacija, ući u bitku za provođenje reformi koje bi ubrzale gospodarski rast, otvorile nova radna mjesta, stvorile mogućnost povećanog izvoza te – udahnule određenu realnu dozu optimizma u našu svakodnevicu. Upravo je pomanjkanje realnog optimizma trenutno najveća boljka cijeloga društva. Najveći problem je u tome što realni sektor nije u posljednjim desetljećima restrukturiran, pa razina njegove konkurentnosti i učinkovitosti ostaje niskom. Hrvatska ima dobre logističke i geografske pretpostavke kao investicijska destinacija, ali Vlada mora stvarati atraktivno poslovno okruženje, poduzetničku klimu i potrebnu infrastrukturu. Ključnom ostaje poruka kako su velika i mala ulaganja, strana ili domaća, državna ili privatna, najvažniji pokretač i kotač-zamašnjak u gospodarstvu. Uz njih se vezuje ili pada (realni) optimizam koji je Hrvatskoj u ovom trenutku jako potreban. Ante Gavranović za Epohu.

26.10.2021. (22:00)

Socijala bez glave i repa

Ukidanje pravne osobnosti centara za socijalnu skrb neće donijeti ništa dobro

Josip Alardović najavio je reformu sustava socijalne skrbi ukidanjem pravne osobnosti centara za socijalnu skrb, pri čemu se centri zamjenjuju središnjim zavodom za socijalnu skrb, 21 podružnicom zavoda i ispostavama, no stručnjaci s Pravnog fakulteta u Zagrebu kritički se osvrću na tu mogućnost te tvrde da je “dovedeno je u pitanje demokratsko načelo supsidijarnosti i pozicija centara kao ključnih institucija” te napominju kako o tome nisu pitali struku, nego su nametnuli odluku. Navode i kako je riječ o hipercentralizaciji koju treba izbjeći te da na taj način lokalne vlasti nemaju nikakava prava odlučivanja iako financijski odgovaraju. Dodaju kako će se tim potezom dodatno narušiti povjerenje građana u sustav. Novi list

16.12.2020. (20:30)

Plenky nema forme, a kamoli reforme

Ivanka Toma: Plašimo se korone? Možda se više trebamo plašiti onoga što dolazi nakon nje

O reformi državne uprave nema ni riječi. Vlada nije bila u stanju napraviti čak ni analizu koeficijenata svih službi koje se financiraju iz proračuna. O državnim poduzećima i odgovornosti Vlade za njihov rad uopće se ne govori. Nakon afere Janaf bilo je puno debati o tome po kome ključu treba imenovati čelnike državnih firmi, no sve je ostalo na galami iz koje se nije iznjedrilo ništa. Ovih dana čitamo i gledamo očajne i bijesne izjave korisnika usluga Hrvatske pošte koja je uložila 350 milijuna kuna u novi sortirni centar. Što premijer čeka? – pita Ivanka Toma.

09.08.2020. (22:00)

Svijetla budućnost eurozone

ECB objavio analizu povodom ulaska Hrvatske i Bugarske u ERM II te optimistično predviđa reformske korake

U analizi ECB-a ističe se i da reforme koje se provode unutar ERM II stvaraju preduvjete za efikasniju alokaciju kapitala u produktivne tvrtke umjesto u takozvane “rentne sektore”. Uz to, navode u HNB-u, u analizi se naglašava kako je je odnos cijena i dohodaka u Hrvatskoj trenutno u skladu s relativnim odnosima cijena i dohodaka u eurozoni te se zaključuje kako činjenica prema kojoj je prosječni dohodak u Hrvatskoj u odnosu na eurozonu relativno nizak, ne predstavlja zapreku uspješnom prelasku na euro. Novi list

22.07.2020. (00:30)

Obećavali ste - radite!

Maruška Vizek: Idealno je vrijeme za reforme

Politička stabilnost je tu, reformski potencijal je isto tako tu, a izgovora više nema – piše Maruška Vizek za Tportal o nužnim reformama da ne budemo država koja bi mogla biti bogata, a nikako da takva postane. Tri su modela: jedan je onaj koji su slijedile azijske zemlje poput Japana, Tajvana, Južne Koreje, Kine i Vijetnama, a koji možemo nazvati intervencionističkim pristupom; drugi je onaj koji su slijedile bivše komunističke zemlje srednje i istočne Europe te koji možemo zvati tržišnim pristupom zasnovanim na izravnim stranim ulaganjima; treći, irski model, odustajanje od reindustrijalizacije i transformaciju ekonomije u smjeru sofisticiranijih usluga više dodane vrijednosti.

19.07.2020. (17:30)

Živi bili pa vidjeli

Intervju s Andrejem Plenkovićem o reorganizaciji uprave i postizbornim potezima

Premijer Andrej Plenković donosi novosti planirane u ustroju uprave, pri čemu će Vlada imati četiri podpredsjednika, dva nova u likovima Tome Medveda i Borisa Miloševića, a broj ministarstava smanjit će se sa 20 na 16 spajanjima te se osnivanjem novog Ministarstva turizma i sporta te Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja s pridruženim sektorom energetike i klimatskih promjena. Također navodi da će doći do smanjenja broja državnih dužnosnika. Broj lokalnih dužnosnika planira smanjiti ukidanjem mjesta zamjenika načelnika, gradonačelnika i župana, a za petinu se smanjuje broj članova lokalnnih predstavničkih tijela. Ušteda koju iz toga planira akumulirati iznosi 100 milijuna kuna, a sljedeći su koraci funkcionalno spajanje općina te digitalizacija javne uprave. Kako premijer komentira okončane izbore, uviđenje eura te stanje na političkoj sceni pročitajte članku. Novi list

 

 

 

05.05.2020. (22:30)

Stari problem - uvijek isto rješenje

Klauški: Što reforme znače, tko će ih provesti i na kome će se slomiti?

Hrvatska je već godinama zarobljena u paradoksalnoj situaciji: govori se o reformama, a glasa za status quo. Zazivaju se promjene, a uporno se vrtimo u istom neuspješnom, uvelike promašenom, autodestruktivnom modelu. Tri četvrtine ljudi želi reforme, a na vlasti je četvrt stoljeća HDZ – komentira Tomislav Klauški anketu prema kojoj 72% hrvatskih građana želi reforme.

29.12.2019. (10:30)

Koruptivno inertni

Iz Bruxellesa stigla ocjena Vladinih poteza, Europska komisija odaslala u Zagreb ozbiljne poruke

Borba protiv korupcije, pogotovo na lokalnoj razini i u javnim poduzećima, reforma sustava javnih plaća, smanjivanje proračunskog rizika vezanog uz zdravstveni sustav, poticanje duljeg radnog vijeka i poboljšanje sustava socijalne zaštite – glavne su reformske mjere koje sasvim nedostaju Hrvatskoj, ocjena je Europske komisije u godišnjem Pregledu napretka u mjerama javnih politika za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža.