Grb kao opća podloga, karta RH i kuna motivi na kovanicama eura, centi pripali Tesli i glagoljici - Monitor.hr
22.07.2021. (12:30)

Grb kao opća podloga, karta RH i kuna motivi na kovanicama eura, centi pripali Tesli i glagoljici

Komisija za novac predložila je da se na hrvatskim kovanicama eura, kada zemlja bude primljena u eurozonu, nađu šahovnica, geografska karta Hrvatske, kuna, glagoljica i Nikola Tesla. Pritom će šahovnica kao motiv biti zajednička podloga na svim kovanicama, na dva eura bit će prikazana geografska karta Hrvatske, na jednom euru motiv kune, na 50, 20 i 10 centi Nikola Tesla, a na jednom, dva i pet centa naći će se motiv glagoljice. Tečaj po kojemu bi se provela konverzija ne bi smio biti nepovoljniji od već utvrđenog pariteta od 7,5345 kuna za euro. Večernji


Slične vijesti

Subota (11:00)

Psiholog o uvođenju eura:

“Dogodit će nam se fenomen iluzije novca, ljudima su važni brojevi”

„S jedne strane će nam se činiti da su stvari jeftinije, ali osjećat ćemo se puno siromašniji jer će nam postati očito koliko su naše plaće male. To se u psihologiji zove fenomen iluzije novca. Ljudima su važni brojevi, a ne sama činjenica koliko novac vrijedi. Medijalna plaća u Hrvatskoj je trenutno 6500 kuna što zvuči puno manje strašno nego 860 eura”, o prelasku s kune na euro u Briefingu kaže prof. dr. sc. Zvonimir Galić, redoviti profesor Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji se između ostalog bavi psihologijom novca i potrošnje. Ističe kako je prosječna hrvatska plaća 7800 kuna ili 1050 eura što je bitno manje od 2700 eura kolika je Njemačkoj ili 2200 u Austriji. Galić ljudima predlaže da cijene u eurima množe s 10, a ne sa 7,5 da bi shvatili koliko nešto košta, s obzirom na inflaciju i sva poskupljenja. Jutarnji

02.08. (21:00)

Borba za opstanak

Nakon uvođenja eura oko 900 mjenjačnica u Hrvatskoj morat će razmisliti o novom poslovnom modelu

Dolaskom eura u Hrvatsku smanjit će se potreba za mjenjačnicama, zbog čega će mnoge od njih staviti ključ u bravu. Prema mišljenju turista i većine građana jedinstvena valuta za Hrvatsku je dobra, no od 1. siječnja sljedeće godine oko 900 mjenjačnica morat će razmisliti o novom poslovnom modelu. “Mjenjačima koji će pokušati raditi samo s mjenjačkim poslovima bit će teško opstati jer se 80-90 posto prometa odvija oko otkupa i prodaje eura”, rekao je za HRT Sergi Gabor, predsjednik Udruge hrvatskih mjenjača. Nacional

23.07. (13:00)

Provjeravat će drže li se trgovci Etičkog kodeksa

Zbog prelaska na euro Ministarstvo gospodarstva angažiralo tajne kupce

Ministarstvo gospodarstva je udrugama za zaštitu potrošača dalo 700 tisuća kuna za ovaj projekt. Posebno odabrani tajni kupci će nadgledati poštuju li trgovci sve što je predviđeno Etičkim kodeksom koji bi trebao osigurati pouzdanost i transparentnost pri uvođenju eura. Ono što tajni kupci mogu učiniti jest objaviti informacije iz svojih pregleda trgovina i pružatelja usluga na web stranicama. Ako uoče nepravilnosti, o tome će javno izvijestiti građane i podnijeti ministarstvu izvješće. Ako se uoče učestale nepravilnosti, uskače Državna inspekcija. Tportal

07.06. (01:00)

Profesija: Sumnjičavi skeptik

Velimir Šonje: Satnica pristupanja hrvatske europodručju (II): da, ali…

„Načelno nisam protiv, ali još nismo spremni!“ Barem stotinu puta sam čuo ili pročitao ovu rečenicu neposredno prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. Rečenica se ponavlja i neposredno prije pristupanja Hrvatske europodručju koje će se dogoditi, izvjesno je, 1. siječnja 2023. Koji su razlozi tog raširenog „Da, ali…“ pristupa? Razlozi su pokretani uvjerenjima, a ne pomnim analizama iz kojih bi se mogao izvesti artikuliran i uvjerljiv argument. Riječ je o uvjerenjima koja su zapravo refleksi. Opisat ću tri kolektivna refleksa koji stoje u podlozi reakcije „Da, ali…“, ne samo u Hrvatskoj: to su suverenistički, imperijalistički i anti-birokratski refleks… i opisao ih je Velimir Šonje za Ekonomski lab.

28.05. (12:00)

Istraživanje Biljane Borzan

Više od 86 posto građana strahuje od prešutnog poskupljenja nakon uvođenja eura. Kako su to riješile Slovenija i Letonija?

Istraživanje je pokazalo kako više od 86 posto građana smatra da će se uvođenje eura iskoristiti za prešutno povećanje cijena. – U Sloveniji su se protiv prešutnog povećanja cijena borili tako što su stvorili partnerstvo građana, potrošačkih udruga i države te su dvije godine prije i poslije uvođenja eura kontrolirali cijene pojedinih proizvoda i usluga. Tko je uvođenje eura iskoristio za neopravdano povećanje cijena, taj se našao na crnoj listi, odnosno stupu srama. Svaki mjesec je čak 130 tisuća Slovenaca provjeravalo tko je na crnoj listi te je ta metoda dobila i priznanje Europske komisije – ističe Borzan. Košarica cijena koje su se provjeravale u Sloveniji uključivala je 68 svakodnevnih proizvoda te 36 usluga i cijene su se počele provjeravale dvije godine prije uvođenja eura. Slobodna

26.04. (00:00)

Sve što trebate znati o uvođenju eura, a eto imate i od koga saznati

Velimir Šonje: Satnica pristupanja Hrvatske europodručju, 1. nastavak

Za 70-ak dana Europsko vijeće će donijeti formalnu odluku o tome udovoljava li Hrvatska uvjete da 1. siječnja 2023. zamijeni kunu eurom. Početkom rujna će započeti obveza dvostrukog iskazivanja cijena u kunama i eurima što će biti uvod u operaciju zamjene valuta na sljedeću Novu Godinu.
Koji će biti tečaj zamjene valuta? (7,5345 HRK za EUR). Hoće li se zbog inflacije odgoditi zamjena kune eurom? (Ne). Da li mi se više isplati eure kupiti sada ili da ostavim kune na računu i dočekam automatsku konverziju i plaća li se kakva naknada za to? (Više se isplati ostaviti, nema naknada). Što će biti s kamatnom stopom na moj kredit? (Ništa). Hoće li trgovci nastojati nešto ušićariti zaokruživanjem cijena pri konverziji prema gore? (Male su im šanse za to). Za objašnjavanje odgovora u zagradama trebat će barem dva – tri teksta, ali lista praktičnih pitanja se time ne zaključuje. Naprotiv, slijede ona teža: Kako će priključenje Hrvatske europodručju utjecati na inflaciju u narednim godinama? Ako se 1. siječnja nakon ponoći ništa ne dogodi s kamatnom stopom na moj kredit, hoće li ulazak u monetarnu uniju utjecati na kretanja kamatnih stopa u narednim godinama? Tako počinje seriju članaka Velimir Šonje o uvođenju eura, pa pratite.

17.01. (14:00)

Veliko prešaltavanje

Plenković predstavio prijedlog zakona o uvođenju eura: Za godinu dana ćemo u dućanima plaćati u eurima

“Cijene će još godinu dana, cijelu 2023. biti istaknute i u kunama i eurima”, rekao je Plenković, navodeći da će dvostruko isticanje cijena početi u rujnu ove godine i trajat će i cijelu sljedeću godinu. “Prihvaćanjem eura sve što je u kunama u bankama će se automatski pretvoriti u eure. Svi će moći u bankama, Fini i pošti zamijeniti kune za eure. Proces tranzicije će nakon uvođenja trajati još godinu dana. Dodatni element je da će nakon tog roka zauvijek građani moći svoje kune donijeti u HNB i za pet, 10 godina… besplatno zamijeniti novčanice kune u eure.” N1

11.01. (19:00)

Put eura

Guverner HNB-a: Građani u kući drže 40 milijardi kuna

Budući da ćemo tek u svibnju definitivno znati inflacijski kriterij, kao i prosječnu stopu inflacije u Hrvatskoj, tek ćemo tad biti sigurni hoćemo li zadovoljiti kriterije potrebne da se ulazak u europodručje realizira početkom 2023., kaže guverner Vujčić. Smatra da bi najviše posla kod uvođenja erua moglo biti oko golemih količina gotovine koju građani drže kod kuće: Procjenjuje se na čak 40 milijardi kuna. U optjecaju je 36 milijardi kuna gotovine i to bi se trebalo tijekom ovih 12 mjeseci ili položiti u banke, što omogućuje vrlo jednostavnu konverziju, ili polako trošiti tijekom ove godine da nemamo toliku količinu kuna na kraju ove godine. Express

10.10.2021. (10:00)

Ekonomija na akciji

Šonje: Manje kuna za euro u Hrvatskoj

Kolumnist vještim marketingom preporučuje kupnju vlastite knjige o vrućoj temi eura riječima: Očito je da imam komercijalni interes da do referenduma doista i dođe, jer bismo začas rasprodali preostale zalihe knjige. Ako do referenduma dođe, nadam se fer borbi i glasanju, kao i ishodu „za“. No realno, referendum o euru nema smisla… Ako imamo u vidu realne ekonomske mehanizme – ono kako oni stvarno funkcioniraju – onda ćemo možda s manje strasti raspravljati i o euru i shvatiti da se pristupanjem europodručju ni na koji način ne umanjuje naš suverenitet i moć da utječemo na stvari koje nas okružuju. Međutim, za razumijevanje funkcioniranja gospodarstva (i sustava cijena) treba čitati knjige. Puno knjiga. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

01.10.2021. (12:30)

Što će biti s mjenjačnicama nakon uvođenja eura?

Jedan od rijetkih obrta koji će biti pogođen uvođenjem eura su mjenjačnice. Prema podacima HNB-a na promjeni deviza u kune i obratno naprave promet od skoro 30 milijardi kuna, od čega je najveći dio na eurima, tj. kroz mjenjačnice prođe čak 3,5 milijarde eura. Broj ovlaštenih mjenjača će se smanjiti za je 80, 90 posto. Dosta ljudi će ostati bez posla jer dosta malih obrtnika bavi se isključivo tim poslovima – kazao je Gabor Soregi, predsjednik Udruge hrvatskih mjenjača i vlasnik mjenjačnice. RTL