Je li euro stvarno poskupio život u Hrvatskoj? Nije glavni faktor - Monitor.hr
Danas (17:00)

Od kune do bankrota u tri koraka

Je li euro stvarno poskupio život u Hrvatskoj? Nije glavni faktor

Inflacija u razdoblju uvođenja eura postojala je, ali nije bila isključivo posljedica same promjene valute. Iako statistika krivi globalne poremećaje i cijene energenata, građani prstom upiru u euro zbog psihološkog efekta “malih brojki”. Dok su bankarske naknade i tečajne razlike tiho nestale, poskupljenja kave, kruha i usluga postala su bolno vidljiva kroz famozna zaokruživanja. Mali poduzetnici balansirali su između preživljavanja i pohlepe, a drastični primjeri, poput cijena čišćenja, pokazuju kako je nova valuta poslužila kao savršen paravan za drastične skokove cijena. U konačnici, euro je bio tek katalizator trendova koji su, uz malo psihologije i mutne matematike, promijenili naš osjećaj za vrijednost. Bug


Slične vijesti

14.01. (07:00)

Jeftiniji krediti, skuplja kava (i sve ostalo)

Tri godine eura u Hrvatskoj: niže kamate, viša inflacija

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić ocjenjuje da je uvođenje eura u Hrvatskoj bila dobra odluka jer su koristi veće od negativnih učinaka. Hrvatska danas ima rekordno dobar kreditni rejting, što se odražava na znatno niže kamatne stope za poduzeća i građane, posebno kod stambenih kredita. S druge strane, inflacija je i dalje iznad prosjeka europodručja i takva će ostati još neko vrijeme. Glavni razlozi su rast cijena usluga i snažan rast kupovne moći. N1

10.01. (19:00)

Kad smo naučeni računati u kunama

Eurobarometar: Potpora euru u EU-u visoka, Hrvatska i dalje najveći euroskeptik


Najnovije istraživanje Eurobarometra pokazuje da gotovo 80 % građana europodručja smatra euro dobrom stvari za EU, s najvećom potporom u Finskoj, Litvi, Sloveniji i Slovačkoj. Hrvatska ostaje uvjerljivo najskeptičnija – samo 38 % ispitanika vidi euro kao dobar za zemlju (pad od 6 postotnih bodova u odnosu na 2024.), a 59 % i dalje preračunava cijene u kune. Mlađi (15–24 godine) ipak znatno pozitivnije gledaju na euro (76 %). U EU-u 79 % vjeruje da euro olakšava poslovanje, a većina podržava ukidanje 1 i 2 eurocenta. Bugarska se pak sprema oprostiti od leva. Euronews, Nacional

31.10.2025. (21:00)

Kad euro zaboravi talijanski

Radin prozvao HNB zbog izostanka dvojezičnog naziva Pula–Pola na kovanici

Zastupnik Furio Radin upozorio je u Saboru da je Hrvatska narodna banka prekršila zakon jer na novoj kovanici eura s motivom pulske Arene stoji samo naziv “Pula”, bez talijanskog “Pola”. Istaknuo je da dvojezičnost nije stvar izbora, već zakonska obveza. IDS-ov Dalibor Paus ocijenio je da greška nije slučajna nego namjerna. Index… stvar komentiraju i na Forumu

22.09.2025. (16:00)

Euro neuro

Šonje: Digitalni euro bit će katalizator širih rasprava o anonimnosti u digitalnom svijetu

Razlike digitalnog eura u odnosu na gotovinu u užem smislu nema – isto tako je riječ o zamjeni potraživanja koje imate prema banci, za potraživanje prema državi odnosno središnjoj banci. Samo što ćete, umjesto novčanice kao likvidne potvrde tog potraživanja, putem aplikacije na mobilnom telefonu imati otvoren račun kod HNB-a (odnosno Eurosustava) na kojem će pisati broj eura koje ste kupili. Većina ljudi će koristiti digitalni euro samo ako im se to isplati – ako mogu uštedjeti na troškovima transakcija; ako su one brže i sigurnije. Uspjeh ili neuspjeh digitalnog eura zavisit će o tome koliko će njegova platna tehnologija biti superiorna u odnosu na postojeće. To još uvijek ne znamo. No, proširit će razumijevanje financijskih i platnih sustava, a u najširem smislu potaknut će i rasprave o demokratskom nadzoru, slobodi, odnosu građana, korporacija i država.Velimir Šonje za Ekonomski lab

21.08.2025. (00:00)

Keš ide na zasluženu pauzu

Europska središnja banka priprema digitalni euro za očuvanje javnog novca

Gotovina u eurozoni ubrzano gubi važnost, pa ECB razvija digitalni euro – javnu digitalnu valutu koja bi zadržala prednosti keša (privatnost, sigurnost, dostupnost) u online svijetu. Time se želi smanjiti ovisnost o privatnim i neeuropskim sustavima plaćanja te zaštititi monetarni suverenitet. Digitalni euro trebao bi funkcionirati besplatno, trenutno i offline, a korisnici bi ga koristili putem digitalnog novčanika. Projekt je još u pripremnoj fazi, pa se uvođenje očekuje najranije između 2027. i 2029. godine. Index

07.08.2025. (00:00)

Jak euro, tanki profiti: kad valutni tečaj zavrne slavinu

Euro raste, dolar pada – izvoznici plaču, turisti slave

Drugi mandat Donalda Trumpa donio je pad dolara i uspon eura, što je potaknulo bijeg kapitala iz SAD-a u Europu. Euro je dosegnuo najvišu razinu u gotovo četiri godine, olakšavajući uvoz i snižavajući cijene goriva. No, snažan euro udara po europskim izvoznicima poput SAP-a i Mercedesa, jer im smanjuje dobit i globalnu konkurentnost. Posljedice se prelijevaju na gospodarstvo, burze i zaposlenost. DW

04.05.2025. (12:00)

Eurocenti u mirovini: sitniš koji više nitko ne želi, ali ga svi skupljaju

Kovanice od 1 i 2 centa nisu isplative, a zbog njihove neupotrebe kuju se nove… Javlja se ideja o njihovom ukidanju

Središnje banke se već dugo žale da i dalje kuju kovanice niske denominacije koje se ne vraćaju u opticaj jer ih ljudi uzimaju kao kusur, ali ih aktivno ne troše. Ili se negdje zagube ili se gomilaju kod kuće, što znači da su u biti izašle iz optjecaja. Kao posljedica toga, Europska unija i dalje kuje nove kovanice. Prema Europskoj središnjoj banci (ECB), sada je u optjecaju 40,1 milijarda kovanica od 1 centa. U optjecaju je još 31,4 milijarde kovanica od 2 centa. Nacionalni forum za gotovinu ne traži brisanje koncepta kovanica od 1 i 2 centa, nego samo uklanjanje fizičkih kovanica iz optjecaja kod plaćanja gotovinom. Cijena od 9,99 eura i dalje bi se mogla platiti elektronički. Ali kada bi se isti račun plaćao gotovinom, primjenjivala bi se pravila zaokruživanja. DW

07.02.2025. (21:00)

Ekonomski UFC: Dolar u kutu, euro na podu

Slabljenje eura u odnosu na dolar raspirit će inflaciju u EU-u

SAD udara dvostruko – najavom carina na europsku robu i rastućim kamatnim diferencijalom koji prijeti slabljenjem eura. ECB je prošlog tjedna smanjio kamatne stope, dok FED drži više razine, što može izazvati odljev kapitala iz Europe u Ameriku. Slabiji euro znači skuplji uvoz, pogotovo energenata, što bi moglo raspiriti inflaciju i dodatno opteretiti europsko gospodarstvo. Analitičari procjenjuju da bi ECB mogao nastaviti s rezanjima kako bi dostigao “neutralnu razinu”, no tržište već osjeća posljedice ove monetarne borbe. Lider

21.10.2024. (01:00)

U Trst po uvoznu robu

Jergović: Zašto nakon uvođenja eura odumiru zagrebačke tržnice?

Sredina i kraj listopada oduvijek su bili najuzbudljivije tržničko razdoblje u godini. Vrijeme je to kada se kiseli kupus, pa iz unutrašnjosti krenu FAP-ovi i tamići, do vrha puni odrubljenih kupusovih glava. Na tržnicama bi sredinom listopada svud naokolo bila i brda jabuka i krušaka, uglavnom starih sorti, dobrih za trap i za zimsko skladištenje. I bilo bi, naravno, na sve strane i grožđa. Sve do nedavno, na zagrebačkim je tržnicama bilo i domaćih jabuka, i dalmatinskog grožđa, kao i onog groznog kontinentalnog grožđa, koje nazivaju izabela. Bilo je svega čega i bilo i nekad, samo manje, oskudnije i nekvalitetnije.

Odumiranje zagrebačkih tržnica započinje u vrijeme kada dva-tri dominantna lanca prehrambenih trgovina preuzimaju cjelokupno tržište. Turistička monokultura sasvim je pokorila Dalmaciju, poticaji (mahom lažni i fiktivni) u poljoprivredi dodatno su korumpirali male proizvođače, iz Slavonije odavno na tržnice ne dolazi više ništa ili skoro ništa, a uvozna roba sa tržničnih štandova sve brojnijih nakupaca ne razlikuje se od robe u Konzumu, u Sparu ili u Plodinama. U osnovi, radnim danima sve manje je razloga da pođemo na tržnicu, pijacu, placu. A petkom i subotom, s tržnice, pijace, place vraćamo se razočarani. Miljenko Jergović

24.12.2023. (11:00)

Ostavite i cijenu u kunama, da nas sjeća na stare dane

Prva godina u eurozoni: Koristi trajne, građani se još privikavaju

Lanjskog studenog inflacija je dosegnula rekordnih 13,5 posto, nakon čega kreće njeno postupno usporavanje, pri čemu su se dvoznamenkaste razine zadržale i u prva tri mjeseca ove godine. Prve dane ove godine u javnosti su se pojavili i brojni primjeri neopravdanih poskupljenja kod “zaokruživanja” cijena pri preračunavanju iz kuna u eure, koje su korigirale inspekcije. No, uvođenje eura je utjecalo na cijene u ugostiteljstvu, koje bi bile nešto manje da su ostale kune, smatraju ekonomski analitičari. Dvojno iskazivanje cijena prestaje s 1.1.2024., iako otprilike polovica građana još uvijek preračunava eure u kune. Neki se ekonomski stručnjaci boje kako bi prestanak dvojnog iskazivanja cijena mogao imati efekt na rast cijena u siječnju, budući da se otvara prostor za netransparentnost. Lider