Gubitak stabala po državama - Monitor.hr

Slične vijesti

Jučer (19:00)

Sjekira im je pala u med

Hrvatsko šumarstvo u 2024. ostvarilo rekordan output od 728 milijuna eura

Prema podacima DZS-a, vrijednost outputa hrvatskog šumarstva u 2024. porasla je za 3,8 % na 728 milijuna eura, dok je bruto dodana vrijednost dosegla 605 milijuna eura. Sektor bilježi rast zaposlenosti od 7,8 %. Prodaja drva skočila je za 8,6 % (370,6 milijuna eura), nošena rastom cijena listača od 7,9 %, dok su četinjače blago pojeftinile. Vrijednost šumarskih usluga narasla je za čak 32,8 %. Značajan skok od 57,4 % bilježe i ulaganja u obnovu šuma (sjeme i sadni materijal). Dugoročni podaci potvrđuju snažan rast sektora od 2019. godine. Agroklub

10.06. (09:00)

Šumska revizija - u zelenom smo

Hrvatska ima 53 posto kopnenog teritorija pokrivenog šumama – gotovo tri milijuna hektara

U posljednjih deset godina, od posljednje inventure, ostvaren je prirast od 54 tisuće hektara novih šumskih površina. Ukupno, hrvatske šume imaju 27 milijardi stabala. U posljednje tri godine za radove gospodarenja održivim šumama izdvojen je preko 31 milijun eura, a za ovu godinu planirano je dodatnih 13 milijuna eura. Za privatne šume izdvojeno je sedam milijuna eura uz dodatnih 5,5 milijuna eura planiranih u sljedećoj godini. Poslovni

04.04. (23:00)

Nije sve tako sivo, nešto je i zeleno

Pozitivan trend: Rast šuma u EU nadmašuje količinu posječenog drva

U 2023. godini, čak 23 države članice EU za koje su dostupni podaci zabilježile su veći neto godišnji prirast od količine posječenog drva. Najveći rast šuma nakon sječe zabilježen je u Rumunjskoj s 39,9 milijuna kubičnih metara, slijede Švedska s 26,4 milijuna te Poljska s 26,3 milijuna m3. Kada je riječ o Hrvatskoj, ona bilježi tek oko 3 milijuna m3. Pozitivni trendovi u većini država članica pokazuju da europsko šumarstvo, barem zasad, uspijeva uskladiti gospodarske potrebe s očuvanjem prirodnih resursa. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je nužno nastaviti s pažljivim praćenjem i odgovornim upravljanjem. Agroklub

17.02. (12:00)

I pustinje se daju naseliti životom

Kina pretvara rub pustinje Taklamakan u ponor ugljika masovnom sadnjom drveća

Masovna sadnja drveća na rubovima pustinje Taklamakan pretvara jedno od najsuših područja svijeta u ponor ugljika koji apsorbira više CO₂ nego što ga ispušta. Projekt je dio kineskog programa Three-North Shelterbelt Program, poznatog kao „Veliki zeleni zid“, pokrenutog 1978. Radi se o golemom ekološkom zahvatu kojim je do sada posađeno više od 66 milijardi stabala. Istraživači tvrde da je vegetacija stabilizirala pješčane dine, povećala šumski pokrov i pokazala da i ekstremno sušni krajolici mogu postati učinkoviti spremnici ugljika. Dugoročni učinci na klimu i vodne resurse još se proučavaju. Live Science

30.10.2025. (21:00)

Tamo se ni Drakula ne usudi ići

Hoia-Baciu: Rumunjska šuma u kojoj vrijeme stane, ljudi nestaju, a stabla rastu u čudnim oblicima

U blizini Cluj-Napoce nalazi se šuma Hoia-Baciu, poznata kao „Bermudski trokut Transilvanije“, gdje stoljećima ljudi nestaju, a stabla rastu u nemogućim oblicima. Paranormalni fenomeni uključuju neobjašnjive nestanke, gašenje mobitela, NLO-e i elektromagnetske anomalije. Šuma je postala turistička atrakcija, a vodič Marius organizira noćne izlete i „lov na duhove“. Iako znanstvena istraživanja nisu dala konkretne odgovore, Hoia-Baciu nastavlja privlačiti ljubitelje misterija i paranormalnog, dok joj prijeti urbanizacija okolnih područja. tportal

20.09.2025. (15:00)

Neka nam drvo ponovno bude prvo

Ekolozi zvone na uzbunu: zbog smanjenja površine pod šumama, one mogu vezati sve manje CO2 iz zraka

U posljednje dvije godine, 2023. i 2024., šume su apsorbirale manje od četvrtine ugljikova dioksida nego u „najboljim godinama“. Zapravo bismo mogli reći da vezivanje ugljikova dioksida (net forest carbon sink) kontinuirano opada od 2004. godine, ali u zadnjih nekoliko godina doživljava nagliji pad. Dok požare ne možemo izbjeći, jer dolaze sami od sebe, možemo izbjeći sječu šuma radi stvaranja poljoprivrednog zemljišta. Jedno od rješenja je masovno pošumljavanje, međutim nije ni to jednostavno kako se čini: sve šume nisu jednake u pogledu vezivanja ugljikova dioksida. Najbolji, vrlo pozitivan primjer u tom smjeru, jesu šume koje prekrivaju Apalačko gorje u SAD-u, koje su se prestale sijeći nakon što je proglašen nacionalni park. Nenad Raos za Bug

07.08.2025. (13:00)

Nije sjekira sve što siječe

Udari munja svake godine izravno unište oko 320 milijuna stabala

Time uzrokuju 2,9 % globalnog gubitka biljne mase i ispuštaju preko milijardu tona CO₂. Znanstvenici su koristili napredne modele i terenska istraživanja u Panami, gdje su otkrili da munje mogu “zaraziti” i susjedna stabla. Premda uzrokuju manje od 1 % ukupne smrtnosti, odgovorne su za više od 6 % smrti velikih stabala. S klimatskim promjenama očekuje se porast ovih udara i u umjerenim regijama, pa se munje sada službeno kvalificiraju kao klimatski zločinci. Science Alert, Index

01.07.2025. (18:00)

Eto ti globalizacije, sad ni hrast nema mira

Globalna trgovina i turizam krivci su za unošenje štetnih organizama u naše krajeve

Invazivne vrste poput hrastove mrežaste stjenice, azijske strizibube i mediteranskog potkornjaka prijete šumama u Hrvatskoj. Uzrok? Globalna trgovina i turizam koji uvoze više od suvenira – donose i štetočine koje uništavaju stabla, smanjuju bioraznolikost i stvaraju milijunske štete. Klimatske promjene dodatno pogoršavaju situaciju. Unatoč naporima EU i domaćih institucija, jednom kad se zli putnici nastane, teško ih je izbaciti. Rješenje? Prevencija, kontrola i – pažljivije pakiranje javorovih stabla iz Kine. Agroklub

25.06.2025. (18:00)

Kad odrasteš, želiš biti kao Peking – zasađen, a ne posječen

Kineski zid od drveća, a naš se topi u ispušnim plinovima

Kina desetljećima gradi “Zeleni zid” – golem šumski pojas koji usporava širenje pustinja i smanjuje pješčane oluje. Iako projekt ima izazove, postigao je znatan uspjeh u pošumljavanju i stabilizaciji tla. Hrvatska, iako nema pustinje, suočava se s vlastitim šumskim prijetnjama. Posebno je ugrožena Medvednica, zelena pluća Zagreba, zbog sječe, zagađenja i neodgovornog ponašanja posjetitelja. Očuvanje šuma ključno je, a promjena počinje malim gestama – kao što je korištenje žičare umjesto automobila. Milorad Milun za Novosti.

30.10.2024. (19:00)

Šumarska drama sa sretnim završetkom

Suše, invazivni potkornjaci i monokulture smreke doveli su do ubrzanog propadanja šuma u Njemačkoj, no rješenje je na vidiku

Nakon poraza Njemačke sredinom 1940-ih saveznici su naredili zemlji da plati reparacije – dijelom i u drvnoj građi. Prema procjenama, za ovu namjenu posječeno je i do deset posto cjelokupne njemačke šume. Kako bi to nadoknadili, njemački šumari su sadili posebno jednu vrstu drveta: smreku. Stabla smreke rastu brzo i uspravno, što ih čini idealnim za proizvodnju drvene građe. Smreke su i dalje jedno od najčešćih stabala u Njemačkoj. Međutim ove monokulturne šume nisu baš gostoljubive prema drugim biljkama i životinjama – imaju znatno manji biološki diverzitet od mješovitih šuma s različitim vrstama drveća. Smreke, koje su ranije zasađene zbog brze proizvodnje drva, nisu otporne na sušu i štetnike. No, stručnjaci vide priliku za obnovu. Planiraju saditi mješovite šume s vrstama otpornijima na klimatske promjene, poput bukve i hrasta, kako bi stvorili otporniji i raznolikiji ekosustav koji može izdržati izazove budućnosti. Index