HNB upozorava na rizike povezane s kriptoimovinom i njezinim špekulativnim oblicima - Monitor.hr
10.07.2021. (10:00)

O rizicima i nuspojavama pitajte svog obližnjeg bankara

HNB upozorava na rizike povezane s kriptoimovinom i njezinim špekulativnim oblicima

Hrvatska narodna banka na svojim je stranicama objavila priopćenje vezano za rizike koje donose kriptovalute i drugi slični oblici kriptoimovine. Kriptoimovina označuje elektroničke kriptografske zapise čije se kopije distribuiraju, pohranjuju i potvrđuju decentralizirano. Takvi zapisi sami po sebi nemaju vrijednost, no njihova je vrijednost određena ponudom i potražnjom u koju su istodobno ugrađena očekivanja glede porasta vrijednosti te zarade u razlici između kupovne i prodajne cijene. Upotreba kriptoimovine kao novca u platne svrhe gotovo je nepostojeća. Pritom naglašavaju kako je sam termin kriptovaluta zavaravajuć i pogrešan, iz razloga što se ona uglavnom ni ne koristi kao zamjena za novac, već je takva praksa izolirana i sporadična. Bug.hr


Slične vijesti

28.10. (17:00)

Valjda neće jako stezati za vrat

HNB upozorava: Nekima bi rate kredita mogle biti veće za 9800 kuna

Poraste li euribor 3 boda, za 28% kredita otplate bi skočile preko 20%, godišnje u prosjeku za 7.882 kune. Jučerašnja odluka ECB-a da po treći puta podigne referentnu cijenu novca zbog inflacije i signal da će to nastaviti raditi i dalje, svima koji otplaćuju kredite uz promjenjivu kamatu izgledno će narednih mjeseci donijeti rast mjesečnih obveza. Hrvatska narodna banka upozorava da su najizloženiji oni kojima je kamata vezana uz euribor što bi, nastavi li on rasti u idućim godinama, dijelu građana mogao “znatno” povećati otplate. Stoga poručuju građanima da provjere opciju fiksiranja kamatne stope. Poslovni

24.07. (13:00)

Prozirno

Posao vrijedan 4,2 milijuna kuna HNB dao tvrtki koju je prije dvije godine odbio zbog – lažiranja

HNB je putem javnog natječaja dodijelio posao anketiranja turista vrijedan 4,2 milijuna kuna s PDV-om agenciji za istraživanje tržišta za koju postoji opravdana sumnja da je lažirala reference na temelju kojih je i pobijedila na natječaju. Na HNB-ov natječaj stigle su dvije ponude. Javila se naša najveća agencija Ipsos, koja radi ovaj posao za HNB godinama te tvrtka 4 Market Research, u javnosti dosad nepoznata agencija s jednim zaposlenim, vlasnika Luke Tadića. Kao reference za natječaj dostavila je istraživanja za jednu tvrtku i jedan obrt. Oba ta poslovna subjekta, iako su prijavljeni na drugim adresama, urede imaju na istom katu, iza istih vrata kao i sporna agencija. Posao težak 4,2 milijuna kuna dobila je agencija 4 Market Research. HNB ju je izabrao iako su ih prije dvije godine odbili jer su lažirali istraživanje za JYSK. Novi list

04.02. (14:00)

Krhko znanje ljudi na ključnim pozicijama

Ekonomist Vidaković: HNB uvijek ima stav da ništa ne znaju i ništa ne mogu

Ekonomski fokus Vlade i HNB-a je na euru, a sve ostalo je nevažno. Osim toga, HNB uvijek ima stav da ništa ne znaju i ništa ne mogu. Fascinantno je da, uz sve nastupe zaposlenika HNB-a zadnjih nekoliko tjedana, nitko nije pitao što će HNB napraviti s inflacijom za čiju kontrolu je po zakonu zadužen. Pa ako vam je domet shvaćanja uloge monetarne politike u Hrvatskoj kao Sandre Švaljek koja uporno tvrdi da na probleme, za koje je plaćena da ih rješava, treba upozoravati, onda ne možete ništa. Ako razumijete monetarno-kreditne odnose, onda postoje mjere koje se mogu razviti, ali HNB to nikada nije napravio, i sada moramo platiti cijenu – kaže ekonomist Neven Vidaković u intervjuu za Novosti.

18.01. (18:00)

U naravi slično

Vuk Vuković: Uočava li itko unutar HNB-a logičke apsurde u javnim izjavama i moguće posljedice?


Vuk Vuković na Facebooku o aferi HNB: Zašto HNB primjenjuje zabranu trgovanja obveznica banaka od ove godine ako smatra da su obveznice koje se drže do dospijeća “u naravi slične” oročenim depozitima. Smatra li onda HNB da treba zabraniti oročene depozite u bankama svojim zaposlenicima? Može li se protumačiti da ovime HNB poručuje građanima da povuku oročene depozite iz banaka i ulože ih u korporativne obveznice sličnog ili većeg prinosa ako su oni “u naravi slični”?

14.01. (16:00)

Što bi o svemu rekao Rohatinski

Čak i bankari još uvijek mogu neugodno iznenaditi

Guverner je na Hrvatskoj televiziji ponudio objašnjenje kako se nije okoristio povlaštenim informacijama te da nema saznanja da su to učinili i drugi zaposleni u HNB-u. Pozvao je i sve koji imaju dokaze o nečem takvom da se jave HNB-u i HANFA-i te dodao: Što se mene tiče, ja sam 2001. prodao dionice dvije banke koje sam imao nakon što sam postao zamjenik guvernera i rukovodstvo HNB-a je tada iniciralo promjene zakona da samima sebi zabrani, jer je to tada bilo dozvoljeno, da imamo dionice banaka i da njima trgujemo. Ako išta, onda se može pohvaliti za tako nešto, a ne napadati. Guverner će se, očito, pokušati održati u sedlu dok god okolnosti budu dopuštale, a one će dopuštati dok Plenković i suradnici ne ocijene da im Vujčić i suradnici donose više štete nego koristi – piše Milorad Krstulović. Novosti

14.01. (12:00)

Sve po zakonu

Sandra Švaljek: Pokrenuli smo nadzor nad petero zaposlenika HNB-a

Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek za portal Zagrebi.hr otkrila je da je HNB pokrenuo nadzor nad pet svojih zaposlenika. Po pitanju njenih obveznica Erste banke koje je držala do dospijeća, Švaljek kaže da je u njih uložila krajem 2012. u primarnoj emisiji, po uvjetima iz prospekta koji su bili dostupni svim ulagačima i koji je odobrila HANFA, i držala ih do dospijeća 2017. godine te da njima nije trgovala. Ističe da Zakon o HNB-u ni tada niti sada nije zabranjivao držanje obveznica nadziranih institucija.

13.01. (15:00)

Ako se utvrdi...

Ako se netko iz HNB-a obogatio trgovanjem povlaštenim podacima, može i do 8 godina u zatvor

Ljudi iz središnje banke mogu biti kazneno gonjeni samo u situacijama da su kupovali dionice banaka u trenutku kad su raspolagali povlaštenim informacijama koje nitko drugi osim uskog kruga ljudi nije mogao znati, a te su informacije naknadno utjecale na rast vrijednosti dionice. Za državu su oni čisti što se tiče kaznenog progona, no mogu ostati bez posla svi koji su trgovali dionicama banaka nakon zabrane iz 2001. Kupnja obveznica bit će im zabranjena tek od ožujka ove godine. Drugo je pitanje moralnosti samog postupka da netko tko je zadužen da kontrolira poslovanje banaka privatno trguje njihovim vrijednosnim papirima – piše Ljubica Gatarić. Večernji

13.01. (14:00)

Afera HNB

Što su to zapravo povlaštene informacije i insajdersko trgovanje

Temelj za protuzakonito insajdersko trgovanje su povlaštene informacije, one koje nisu javno dostupne, a primjerice dostupne su direktorima u poduzećima, revizorima i nadzornim tijelima. U slučaju HNB, guverner i najuže vodstvo središnje banke mogu se naći u prilici da prije javnosti saznaju kako posluje koja banka, kakve će poslovne rezultate imati ili ako se sprema neko preuzimanje ili tržišni potres poput onog koji se dogodio u aferi Agrokor. Zato je takvim pojedincima zabranjeno trgovati dionicama i/ili drugim vrijednosnima papirima jer su nepoštenoj prednosti u odnosu na javnost koja nema pojma što će se dogoditi. Isto tako, pojedinci koji raspolažu povlaštenim informacija mogli bi i nekom trećem preporučiti trgovinu dionicama, primjerice članovima svoje obitelji i tako ostvariti nepoštenu zaradu. T-portal

03.08.2021. (15:30)

Dizajnerski izazov

Otvoren natječaj za dizajn hrvatske strane eurokovanica

Od danas do 15. rujna sve punoljetne fizičke osobe, državljani Republike Hrvatske mogu sudjelovati u natječaju za dizajn hrvatske strane eurokovanica koji je raspisao HNB, a autori se mogu javiti samostalno ili u koautorstvu s drugim fizičkim osobama. Uz već zadane motive autori moraju uključiti i obvezne elemente koji proizlaze iz Uredbe Vijeća (EU) br. 729/2014 o apoenima i tehničkim specifikacijama eurokovanica namijenjenih za optjecaj. Ukupni fond naknada iznosi najviše 500.000 kuna, a isplatit će se za tri najuspješnija prijedloga po motivu, za prvorangirani 70 000 kuna, drugorangirani 35 000 kuna te trećerangirani 20 000 kuna. N1

06.03.2021. (13:30)

Hoće li preživjeti medo, ptica ili riba?

Koji će motivi s kune preživjeti prelazak na novu valutu: ‘Šaljemo poruku o našoj državi i društvu‘

Ministarstvo financija i HNB da do kraja godine izradit će prijedlog zakona i druge akte kojima će se definirati sve vezano uz problematiku prelaska s kune na euro. Ministarstvo financija postat će nadležno tijelo za izdavanje kovanica eura, a zakon će definirati sve detalje vezane uz valutu. Novac će kovati Hrvatski novčarski zavod koji u tome ima dugogodišnje iskustvo. Komisija za odabir prijedloga likovnog rješenja nacionalne strane novom kovanom novcu sastoji se od 17 članova, predstavnika relevantnih institucija i stručnih udruga, a predsjednica joj je viceguvernerka Ivana Jakir-Bajo. Članovi su imenovani, no još se na znaju uvjeti natječaja te se raspravlja o zadržavanju rado viđenih motiva s trenutačnih kovanica poput mede s kovanice od pet kuna. Jutarnji list