Hrvatska je turistička velesila, prema novoj ljestvici imidža država - Monitor.hr
18.05.2022. (08:00)

Ipak smo puni života

Hrvatska je turistička velesila, prema novoj ljestvici imidža država

Na različitim je listama najpoželjnijih turističkih destinacija za ovu sezonu, a snaga i rejting njezina turističkog brenda porasli su tijekom posljednje dvije godine, unatoč svim izazovima pandemije. To potvrđuje i dugo iščekivani indeks Country Brand Ranking za 2022./2023., koji procjenjuje snagu turističkog i gospodarskog brenda pojedinih država na globalnoj razini, na temelju niza kriterija. Međutim, ovaj laskavi rejting ne bi nas smio samozadovoljno uspavati, već potaknuti na nove iskorake, jer se turistički trendovi mijenjaju, a gosti postaju sve izbirljiviji pa, ne nastavimo li oduševljavati svoje goste, vrlo brzo ćemo na sljedećem mjerenju početi zaostajati, a na ljestvici će zasjati neke nove ili stare turističke zvijezde. Večernji


Slične vijesti

Jučer (20:00)

U isto vrijeme, nema se novca za nove vrtiće, obnovu nasipa od poplava, za umirovljenike, samostalne umjetnike, socijalnu pomoć, liječenje bolesne djece, obnovu domova od potresa

Hrvatska nabavlja više vrsta sofisticiranog i skupog naoružanja

image

Modernizacija HRZ-a nadopunjuje se projektom opremanja višenamjenskim helikopterima UH-60M Black Hawk. Projekt je pokrenut zbog potrebe za zamjenom postojećih helikoptera Mi-8/171 ruskog podrijetla modernim sustavima proizvedenim u nekoj od zemalja saveznica. Postupak zamjene helikoptera ruske proizvodnje počeo je kad je Vlada SAD-a donirala dva Black Hawka, a Vlada Republike Hrvatske kupila još dva. Sva četiri helikoptera isporučena su do kraja 2022. godine. Projekt modernizacije radarskih sustava pokrenut je početkom 2023., a planirana je modernizacija radara i nadogradnja borbenog komunikacijskog sustava u razdoblju 2023. – 2025. Tijekom 2022. s Vladom SAD-a ugovorena je kroz program FMS isporuka protuoklopnih raketa Hydra 70 za helikoptere OH-58D Kiowa Warrior. Isporuka spomenutih raketa očekuje se ove i iduće godine… Slobodna

Jučer (21:00)

Problem je u ljudima, a ne u paragrafima

Nemar zakon mijenja

Slobodna Dalmacija - Mirjana Kučer: Američki recept zabrane pobačaja u Hrvatskoj neće proći

Vlada se pune tri godine kukavički oglušuje o odluku Ustavnog suda za donošenje novih paragrafa, jer se plaši Katoličke crkve da joj ne našteti na izborima, a zbog civiliziranog svijeta se ne usudi zabraniti pobačaj na kategorički zahtjev rigida tzv. konzervativne desnice. Također, nema spora o tomu da zakon jasno zabranjuje uporabu ustaških i inih nacifašističkih simbola i obilježja u javnom prostoru, uključivo poklik „Za dom spremni“. No, politika, dobar dio javnosti i samo pravosuđe gleda provokatorima kroz prste u HOS-ovim tzv. svečanim prigodama, na Thompsonovim koncertima, uličnim dernecima ucrnjenih fanova. Mudar pûk ima onu već bradatu izreku da besposlen pop i kozliće krsti što od riječi do riječi odražava i glupost i mentalitet nesposobnih političara u Bijednoj Našoj kojima za svaku aferu, eksces, pojedinačnu ili skupnu nepodopštinu – a takvih je sva sila, dnevno – prvo pada na um „genijalno“ rješenje: “Moramo donijeti/promijeniti zakon da se to ubuduće spriječi“. H-alter

Jučer (15:00)

Joj, netko me promatra

“Oči” oklopnjaka: Gledaju kroz zid i daju sliku od 360 stupnjeva

Estonsko-hrvatski startup Defensphere, koji izrađuje rješenja na tržištu obrambenih tehnologija, terenski je testirao svoj sustav Vegvisir u sklopu demonstracije tehnologije poboljšane situacijske svijesti za posade oklopnih vozila na suvremenom bojištu u organizaciji Ministarstva obrane Republike Hrvatske. Predstavljanje i demonstracija sustava Vegvisir održala se u petrinjskoj vojarni i okolini. Vegvisir je namijenjen oklopnim vozilima čijoj posadi omogućuje vidljivost bojišnice od 360 stupnjeva i provjeru okruženja bez izlaska iz vozila. S pomoću videonaočala koje se stave na glavu članovi posade imaju pregled mješovite stvarnosti okruženja, a uz to mogu prepoznati objekte udaljene i do 10 kilometara. Ovo je prvi sustav namijenjen oklopnim vozilima koji za vizualizaciju koristi FPV videonaočale. Poslovni

 

 

Srijeda (16:05)

Za sve su "krive" Minči i Ćoćo, a najdraže su mu Rožica i Đemica

Otišao iz grada na selo – da bi čuvao koze: “Imam ih stotinjak i svakoj znam ime”

Ivan Mofardin (35) živio je u stanu u centru Pule na Monte Zaru s nekoliko patuljastih koza kada je shvatio da je uzgoj koza njegov život i put kojim želi ići. Danas ima svoje poljoprivredno gospodarstvo kraj sela Hrboki na Barbanštini gdje živi sa stotinjak muznih koza. Svakoj zna ime i svoj život ne bi mijenjao ni za što na svijetu. “Danju sam bio s kozama, a po noći taksirao po Puli kako bih sve to mogao financirati. Ubrzo nisam mogao više na dvije strane. Morao sam se opredijeliti – izabrao sam koze i dao otkaz u taksi službi. Osim stotinjak muznih koza imam 13 kozlića i 4 jarca, a društvo nam prave i četiri udomljena psa i dvije mace. Inače, koze su jako temperamentne. Jedne su mi izbile gornje zube jedinice, a druge oštetile stare automobile u kojima po farmi vozim vodu. Popnu se na krov auta jer tu obožavaju skakati, a nerijetko odvale i retrovizor… Ali to je sve dio seoskog života”, smije se Ivan. 24sata 

27.05. (14:00)

Žena kontra sistema

Domaći poslodavac angažirao detektiva da prati radnicu na bolovanju. Dali joj otkaz, tužila ih i dobila

Women and power 2BAC - Kezakoo

Nakon što je privatni detektiv utvrdio kako je djelatnica ”povrijedila radne obaveze”, Odvjetnički ured uručio joj je izvanredni otkaz. Djelatnica je zbog toga odlučila podići tužbu, za koju je na Općinskom sudu u Varaždinu i dobila spor. Sud je utvrdio da poslodavac nije dokazao da je imao opravdani razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu jer privremena nenazočnost na radu zbog bolesti ili ozljede nije opravdani razlog za otkaz. Poslovni

27.05. (09:00)

Pješice, biciklom, trokolicom, romobilom

Hrvatski otoci na kojima nema automobila

Otok Prvić: Nenametljiv prvak šibenskog arhipelaga - Yachts Croatia

Život bez automobila u 21. stoljeću? U Europi? O, da, i to je moguće. U Hrvatskoj postoji sedam otoka na kojima nema automobila. Neki su premaleni da bi bilo potrebe za ovim prijevoznim sredstvom, drugi imaju preuske ulice, a na nekima je pak mještanima iznimno stalo do očuvanja prirode i uživanja u životu bez buke motora:

  • Unije – auti tamo ne prometuju zbog njegovih iznimno uskih ulica. Stanovnici ponekad voze male traktore kako bi prevezli robu ili urod sa svojih polja.
  • Silba – zovu ju otokom pješaka. Automobili su zabranjeni, a nepoželjni su i bicikli.
  • Susak – umjesto automobila, za prijevoz tu su karijole.
  • Zlarin – poznat je po tome što na njemu nema automobila, ali ima izvrsnih biciklističkih staza.
  • Prvić – jedan od susjeda Zlarinu na kojem se najčešće voze mali traktori.
  • Lopud – sjajno mjesto za odmor od buke, prometa i gužve obližnjeg Dubrovnika.
  • Koločep – Mještani svoj otok zovu Kalamota, a na njemu se većinom voze minikultivatorima i skuterima. Green

 

22.05. (19:00)

Sve dok je kapital važniji od rada i radnika nema nam napretka

Porezna akrobatika za hrvatske birače

Porez na 'ekstraprofit' nije samo za velike, na udaru su i mali profitabilni naftaši i plinari

U iščekivanju skorog paketa izmjena poreznih mjera u Hrvatskoj, jedan fiskalno-politički moment izdvojen je kao poseban. Vlada RH najavila je produžetak važenja zasad tek jednokratnog poreza na ekstraprofit kompanija, čime bi on postao možda i trajna obveza. Budući da je posrijedi jedina mjera koja u predstojećim izmjenama opterećuje poduzetnike, iz njihova miljea stiže očekivana kritika. No valja podsjetiti da im je ukupni hrvatski porezni ambijent dosad itekako pokazivao naklonost. Štoviše, Hrvatska se odlikuje raritetnim opterećenjem najširih slojeva stanovništva. “No, u uvjetima slobodnog protoka kapitala“, upozorava prof. Željko Garača, „mora se biti jako pažljiv pri promjeni poreznog sustava. Te promjene ne bi smjele biti pod utjecajem ekstremnih situacija, kao ove krizne kojoj smo svjedočili. U Europi, pa i u svijetu, imamo niz primjera gdje je manje zapravo više. S nižim poreznim stopama na dobit ubere se više poreznih prihoda. Nasuprot tome, više porezne stope na dobit ili porez na ekstraprofit, pogotovo više nego što su one u bližem okruženju, mogu dovesti do odljeva kapitala, ugroziti rast i u konačnici ostvariti manje porezne prihode.“  Deutsche Welle

22.05. (13:00)

"Novinari poput moje stare drugarice Sanje Modrić istinski su čuvari naše normalnosti" (Ante Tomić)

Boris Rašeta o novoj knjizi Sanje Modrić “Igla, pila, ravnalo”

Članke Sanje Modrić ukoričene u knjizi “Igla, pila, ravnalo (gdje smo i kamo idemo, špajza novinskih priča)” ne morate čitati između redaka. Tamo sve piše jasno, oštro, precizno i ubojito, bez brnjice. Za to je potrebna velika hrabrost. U sredini gdje svatko svakoga zna nije baš lako imati kiosk na kojemu nikad ne piše “popust”. Napisi Sanje Modrić su dijakronijska slika posljednjih nekoliko godina tihog, ali ustrajnog propadanja jedne zajednice koja je svojedobno obećavala. Hrvatska je kasnih osamdesetih bila druga, možda treća zemlja socijalizma, po svim pokazateljima (prva je uvijek bila Slovenija), da bi je danas mnoge zemlje koje su nam gledale u leđa stigle i prestigle. No treba biti pošten pa reći – da nije bilo hrvatskog novinarstva, odnosno njegovih boljih dijelova, Hrvatska bi danas bila još gore mjesto za život. Express

 

 

 

22.05. (01:00)

Krepat, ma ne molat

Romano Bolković: Ni u 21. stoljeću Hrvati nisu u stanju ukrotiti vodotok desetak rijeka

Hoće li kuće preživjeti poplavu? - tportal

Da su Hrvati došli na prostor sadašnje Nizozemske, iščezli bi od malarije i davljenja prije dva stoljeća, a Nizozemska bi i danas bila baruština. Imamo par potoka, a svake druge godine zvonici vire iz poplave nadrealistički, kao uzaludne vertikale našeg ufanja i vjere da već nekak bu, i nerazumne ljubavi spram rodnog kraja u kojem lepa sela lepo tonu. Mi nismo kreteni. Mi smo posebna vrst samožive bagre. Mi smo egoistični pokvarenjaci nesposobni za zajedništvo i zajednicu, za bivanje zajedno. Općinstvo je nama nepoznanica kao beduinu iglú: naprosto je izvan horizonta našega svijeta. Malo je to zabrinjavajuće, jer navodi na pomisao da je ta praktička mana posljedica teorijske – nesposobnosti za apstrakciju, za općost. Kako god, mi nismo u 21. stoljeću u stanju ukrotiti vodotok desetak rijeka. U tom tvrdokornom idiotizmu radije ćemo krepat ma ne molat. Što i nije tako loš povijesni ishod. Radiogornjigrad

21.05. (18:00)

Dođoh, vidjeh, odoh na bolje

Tek su počeli raditi, a već traže novi posao: Lojalnost poslodavcu više nije popularna

Ostali ste bez posla ili tražite novi? Pogledajte ponudu poslova na području Zagreba | Lice Grada

Nekad je bilo nezamislivo, no i u Hrvatskoj sve više onih koji zaključe ugovor kod poslodavca pa i dalje aktivno pregledavaju ponude za (bolji) posao. Anketa portala MojPosao, u kojoj je sudjelovalo 2200 ispitanika pokazala je da četiri petine radnika i nakon zaposlenja pregledava tržište i traži novi posao. Pritom se gotovo svaki treći zaposlenik (31%) već u prvim tjednima nakon početka rada na novom poslu nastavlja prijavljivati na druge oglase za posao. Potragu za poslom nastavlja i gotovo polovica ispitanika (47%) zbog neispunjenih očekivanja u pogledu visine plaće, radnog vremena i drugih uvjeta rada ili odnosa s kolegama i nadređenima. Lojalnost poslodavcu više nije “in”, u anketi je iskazuje jedva petina zaposlenih (22%) koji bi otišli u potragu za novim poslom samo u slučaju velikog pogoršanja uvjeta kod poslodavca. Poslovni