Hrvatska prva u EU po udjelu zaposlenih na 3 mjeseca - Monitor.hr
13.03.2018. (23:16)

Godišnja proba

Hrvatska prva u EU po udjelu zaposlenih na 3 mjeseca

Hrvatska ima najviši udio zaposlenih s kratkotrajnim ugovorima u trajanju do tri mjeseca u Europskoj uniji – 3-mjesečna prekarna zaposlenost u EU iznosi 2,3%, a u Hrvatskoj je čak 8,4%. Posebno loše stoje mladi u dobi od 15 do 29 godina – njih je 2016. više od polovice bilo zaposleno na određeno vrijeme, što je dvostruko više u usporedbi s 2008. godinom. Jutarnji


Slične vijesti

15.05.2024. (10:00)

Sama svoja iscrpljena majstorica

Poduzetništvo u kulturi: Često se toliko upregnemo da ne stignemo dići nos iz vlastitog posla i vidjeti da smo samo jedni od mnogih u istim radnim uvjetima

“U kulturnom sektoru, a posebno u civilnom društvu, prevladava projektna logika nestabilnog, ali i nedostatnog financiranja, zbog čega su mnoge organizacije ovisne o mnogostrukim izvorima prihoda. Tržište je nerazvijeno, prostorni i drugi resursi su neadekvatni, nedostatni… Temeljna se egzistencija osigurava radom na više poslova u više organizacija, a čak i kod poslodavaca u drugim sektorima, ili zahvaljujući obiteljskoj potpori”, kažu iz Zaklade Kultura nova. U suvremenom svijetu su nam svima priroda poslova koje radimo, internet i društvene mreže poremetile fokus i koncentraciju. Prva priznajem da nemam kapaciteta za fokusirano i efikasno u kontinuitetu odraditi puno radno vrijeme. Nakon dva sata pisanja neke natječajne prijave paše mi protegnuti noge, staviti veš da se pere i ručak da se dinsta na laganoj vatrici. Pa onda opet radim dva sata, obavim neke telefonske dogovore, isplate honorara i sl. pa ispružim noge na kauču i pojedem ručak gledajući neku dobru seriju. Budimo realni, onda opet radim popodne i završavam nedovršene poslove… Jelena Hadži-Manev za Večernji.

05.04.2023. (22:00)

Prekarnost pobuđuje empatiju i podršku jer upozorava na suvremene oblike iskorištavanja

Maja Breznik: Novi oblici rada samo su varijacije najamnog

Prekarijat, nova opasna klasa” - Kozarac.ba

U Engleskoj su radnici do osamdesetih godina 19. stoljeća bili kazneno odgovorni ako su htjeli prekinuti radni odnos. To vjerojatno danas ne bismo smatrali slobodnim radom. S druge strane, radni procesi bili su organizirani s pomoću raznih posrednika. Pristup tržištu rada u to je doba radnicima bio omogućen uglavnom preko posrednika i oni nisu mogli slobodno raspolagati svojom radnom snagom. O slobodnoj radnoj snazi možemo stvarno govoriti tek nakon Drugog svjetskog rata, kada su posrednici bili zabranjeni, a ugovori o radu strogo regulirani. Tek tada se u praksi pojavljuje slobodni najamni rad, kako ga je definirao Tom Brass: da radnica ili radnik sam prodaje svoju radnu snagu na tržištu, na određeno vrijeme, a sklopljeni ugovor može uvijek raskinuti. No to je trajalo kratko vrijeme i u ograničenom opsegu. Restrukturiranje privrede 1970-ih vratilo je neslobodan nadničarski rad. Novosti

 

 

11.03.2023. (11:00)

Re-Wolt: Srećom, radnici su se počeli organizirati

Prekarni rad u Hrvatskoj: Radnik Indijac je po kiši pao s motora, dobio otkaz i završio na cesti

Slobodna Dalmacija - Dostavljači štrajkaju iz očaja: Nude nam plaće od 564 eura i tako istiskuju Azijatima. Kako da prehranimo djecu s tim?

“To su ljudi koji nemaju ni osnovna radnička prava. Rade u cijeloj Europi u prekarnom, nesigurnom statusu, ali ovog što imamo u Hrvatskoj nema nigdje u Europi: naša vlada novim zakonom omogućila je da se digitalne platforme riješe odgovornosti i da se ozakoni njihov problematični status. Radnicima se ne isplaćuju plaće, nemaju prava, isključuju ih s platforme ako se dogodi nesreća”, tvrdi zastupnica Radničke fronte Katarina Peović. “Strani radnici su u posebno lošoj poziciji. Jučer sam pričala s Indijcem koji je pao s motora jedan kišni dan i odmah bio isključen s platforme, dobio otkaz, završio na cesti i nema nikakva prava.”, kaže Peović. “Diljem Europe digitalne platforme gube tužbe jer se dokazuje da su oni zapravo poslodavci. Brzo će pasti pod europsku regulativu. Hrvatska je specifična jer je naša vlada stala na stranu agregatora koji su poslužili za veću zaštitu digitalnih platformi od tužbi”, naglasila je Peović. Index

20.11.2022. (11:00)

Tržište obiluje tzv. bullshit poslovima: radiš nešto na što nisi ponosan

Renata Salecl: “Pod prisilom smo da volimo svoj posao, a radimo sve besmislenije poslove”

„Strast prema neznanju“, knjiga slovenske filozofkinje Renate Salecl ove je godine prevedena na hrvatski. Radi se o svjetski relevantnoj knjizi o kojoj su pisali časopisi Nature i The Philosopher. Strast prema neznanju proučava korisnost neznanja u životima ljudi, pri nošenju s traumom, kada su zaljubljeni ili se bore egzistencijalnim pitanjima. Istodobno, knjiga predstavlja neznanje kao društveno-politički fenomen, gdje političari poput Donalda Trumpa prihvaćaju da nešto ne znaju, ponose se svojim neznanjem, proglašavajući većinu znanja nebitnim. Živimo u dobu lažnih vijesti (fake news) koje se šire kao virusi. Usto, ljudi danas često poriču da su bolesni, premda su bolesni (antihipohondrija). Čine to ili zato što se ne smiju razboljeti jer su prekarni radnici i nemaju mogućnost bolovanja ili zato što su se snažno identificirali sa svojim poslom i bez njega “nemaju smisla”. “Imamo burn-out koji ne predstavlja samo previše rada, već psihološku traumu vezanu za radno mjesto. Imaš osjećaj da tvoj rad nije priznat, imaš osjećaj nepoštovanja i u konstantnom si strahu od gubitka posla.”, kaže Salecl. H-alter

 

08.10.2022. (12:00)

Fleksibilna krutost kapitalizma

Gordijski ZOR

Danas je Međunarodni praznik rada, obilježavamo ga u trenutku kada se dodatno ugrožavaju radnička prava! - Portal grada Kaštela

Uoči drugog saborskog čitanja izmijenjenog Zakona o radu, pozicije socijalnih partnera su sadržajno i marketinški nabrušene. Sektorski ministar Marin Piletić razmeće se intervencijama koje navodno zadovoljavaju interes obiju strana. Ako je u pravu, onda je to prvi put otkako je u pretprošlom stoljeću definiran sukob rada i kapitala. Ali teško da je tako. Vlada je, kaže on, predloženim izmjenama fleksibilizirala čitav niz zakonskih mjera poput olakšavanja dodatnog rada, fleksibilizacije radnog mjesta, definiranja platformskog rada. Ne slučajno, odmah upada u oči da se ista stvar, npr. ono s platformama, dade prezentirati i kao fleksibilna i kao nefleksibilna mjera. Dok rad na ugovor do 3 mjeseca u EU, prema Eurostatu, danas iznosi 1,7 posto, u Hrvatskoj on iznosi impresivnih 4,2 posto. Radni status po tom ugovaranju mogao bi se jasno nazvati prekarnim, ali ta riječ u hrvatskom ZOR-u još nije uvrštena kao ni drugi vidovi radnopravnog modernizma poput kolektivnih ugovora. Novosti

28.09.2021. (12:00)

Patite li i vi od prekarnog rada?

Proizvodnja prekarnosti – nestandardni oblici rada nesrazmjerno pogađaju ranjive i podzastupljene skupine

Osim platformskog, nestandardni oblici zaposlenja uključuju rad na određeno, honorarni rad, samozaposlenost i sl. Prema podacima HZMO-a, 2020. godine je 22 posto ukupnog broja zaposlenih radilo preko ugovora na određeno, po čemu je Hrvatska prva u Europi. No iako se radi o petini zaposlenih, nestandardni oblici rada nisu ravnomjerno raspoređeni i nesrazmjerno pogađaju ranjive i podzastupljene skupine – posebno mlade i migrante. Kako je pisao Faktograf.hr, 2019. godine čak je 90 posto novozaposlenih potpisalo ugovor na određeno, što dodatno ukazuje na izuzetno visok stupanj prekarnog rada kod mladih. Raširenost navedenih problema podcrtava važnost da se pojmove kojima ih sve učestalije opisujemo – prekarnost, prekarni rad, prekarijat – podvrgne kritičkoj analizi. Kulturpunkt

17.06.2021. (22:30)

Ni petka, ni svetka

Dostavljači: Samoeksploatacija, mokri san neoliberalizma

Hajrudin Hromadžić o dostavljačima: Bore se ti mladi, a ponekad i ne baš tako mladi – ali zbog egzistencijalnih problema prisiljeni na takve radne uloge – ljudi s metafizičkom kategorijom koju čovjek ne može pobijediti, a to je vrijeme. Ipak, u ovom slučaju vrijeme ima svoje jasno obličje u vidu softverskih kalkulacija u rukama posredničkih firmi, digitalnih platformi-aplikacija koje preciznošću sekunde mjere radni učinak i radnicima stvaraju stresne pritiske. A s druge su strane nestrpljivi i nikad zadovoljni potrošači. Spremni smo bez odlaganja zaštiti svoja potrošačka prava, požaliti se i uputiti prigovor ako svoju narudžbu ne dobijemo u propisanom vremenskom roku. Jer naravno da nam razdrobljeni horizonti današnjih percepcija svijeta – naši društveno-identitetski balončići i medijsko-mrežne komore u kojima živimo blisko jedni pored drugih, ali ne i jedni s drugima – otežavaju mogućnost da za trenutak prodremo percepcijom u zbilju jedne takve egzistencije.

17.05.2021. (22:30)

S posla u grob

SZO: Stotine tisuća radnika žrtve su predugog radnog vremena

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na pošast prekovremena rada te njegov utjecaj na smrtnost ljudi. Časopis Environmentan economy objavio je uznemirujuće podatke da je u 2016. godini od moždanog udara i srčanog udara uvjetovanih prekoradom umrlo 30 % više ljudi nego 2000. Većina žrtava muškarci su u srednjim godinama, a najpogođeniji stanovnici jugoistočne Azije i zapadnog Pacifika, koja uključuje Kinu, Japan i Australiju. Kako je pandemija dodatno pojačala potrebu za prekoradom, preporučuju ograničenje broja radnih sati. HRT

04.12.2020. (20:30)

Mad mad world

‘Svijet bez alternative gdje novac i politička moć uvjeravaju da su oni koji traže promjene luđaci’

Dražen Lalić otvara bitnu temu: Ljudi diljem svijeta su sve više izloženi različitim imperativima života koji sužuju ili dokidaju njegove potencijale. Jednostavno se mora: komunicirati putem Facebooka i drugih društvenih mreža; plaćati račune putem interneta; zadovoljavati umjetne potrebe i bezglavo trošiti… Zbog gubljenja poslova i neizbježnoga uključivanja u prekarni (privremeni, nesigurni) rad, slabljenja i propadanja bračnih/ljubavnih te prijateljskih veza, rapidnoga mijenjanja načina komuniciranja i sličnih razloga osjeća se sve izrazitija egzistencijalna nesigurnost. U takvom okružju i slijedom njega javljaju se novi oblici zla, više ili manje vješto prerušeni u dobrotu i ljubav.