Hrvatska ima najviši udio zaposlenih s kratkotrajnim ugovorima u trajanju do tri mjeseca u Europskoj uniji – 3-mjesečna prekarna zaposlenost u EU iznosi 2,3%, a u Hrvatskoj je čak 8,4%. Posebno loše stoje mladi u dobi od 15 do 29 godina – njih je 2016. više od polovice bilo zaposleno na određeno vrijeme, što je dvostruko više u usporedbi s 2008. godinom. Jutarnji
Osim platformskog, nestandardni oblici zaposlenja uključuju rad na određeno, honorarni rad, samozaposlenost i sl. Prema podacima HZMO-a, 2020. godine je 22 posto ukupnog broja zaposlenih radilo preko ugovora na određeno, po čemu je Hrvatska prva u Europi. No iako se radi o petini zaposlenih, nestandardni oblici rada nisu ravnomjerno raspoređeni i nesrazmjerno pogađaju ranjive i podzastupljene skupine – posebno mlade i migrante. Kako je pisao Faktograf.hr, 2019. godine čak je 90 posto novozaposlenih potpisalo ugovor na određeno, što dodatno ukazuje na izuzetno visok stupanj prekarnog rada kod mladih. Raširenost navedenih problema podcrtava važnost da se pojmove kojima ih sve učestalije opisujemo – prekarnost, prekarni rad, prekarijat – podvrgne kritičkoj analizi. Kulturpunkt
Hajrudin Hromadžić o dostavljačima: Bore se ti mladi, a ponekad i ne baš tako mladi – ali zbog egzistencijalnih problema prisiljeni na takve radne uloge – ljudi s metafizičkom kategorijom koju čovjek ne može pobijediti, a to je vrijeme. Ipak, u ovom slučaju vrijeme ima svoje jasno obličje u vidu softverskih kalkulacija u rukama posredničkih firmi, digitalnih platformi-aplikacija koje preciznošću sekunde mjere radni učinak i radnicima stvaraju stresne pritiske. A s druge su strane nestrpljivi i nikad zadovoljni potrošači. Spremni smo bez odlaganja zaštiti svoja potrošačka prava, požaliti se i uputiti prigovor ako svoju narudžbu ne dobijemo u propisanom vremenskom roku. Jer naravno da nam razdrobljeni horizonti današnjih percepcija svijeta – naši društveno-identitetski balončići i medijsko-mrežne komore u kojima živimo blisko jedni pored drugih, ali ne i jedni s drugima – otežavaju mogućnost da za trenutak prodremo percepcijom u zbilju jedne takve egzistencije.
Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na pošast prekovremena rada te njegov utjecaj na smrtnost ljudi. Časopis Environmentan economy objavio je uznemirujuće podatke da je u 2016. godini od moždanog udara i srčanog udara uvjetovanih prekoradom umrlo 30 % više ljudi nego 2000. Većina žrtava muškarci su u srednjim godinama, a najpogođeniji stanovnici jugoistočne Azije i zapadnog Pacifika, koja uključuje Kinu, Japan i Australiju. Kako je pandemija dodatno pojačala potrebu za prekoradom, preporučuju ograničenje broja radnih sati. HRT
Dražen Lalić otvara bitnu temu: Ljudi diljem svijeta su sve više izloženi različitim imperativima života koji sužuju ili dokidaju njegove potencijale. Jednostavno se mora: komunicirati putem Facebooka i drugih društvenih mreža; plaćati račune putem interneta; zadovoljavati umjetne potrebe i bezglavo trošiti… Zbog gubljenja poslova i neizbježnoga uključivanja u prekarni (privremeni, nesigurni) rad, slabljenja i propadanja bračnih/ljubavnih te prijateljskih veza, rapidnoga mijenjanja načina komuniciranja i sličnih razloga osjeća se sve izrazitija egzistencijalna nesigurnost. U takvom okružju i slijedom njega javljaju se novi oblici zla, više ili manje vješto prerušeni u dobrotu i ljubav.
Najveći udio ugovora do tri mjeseca je u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, 7,5 posto u 2019. godini. Slijede sektori trgovine na veliko i malo, transport, smještaj i prehrambene usluge (2,8 posto) te sektor ostalih uslužnih djelatnosti (2,4 posto).
Više od polovine novostvorenih radnih mjesta u Europskoj uniji od 2010. godine su privremena radna mjesta, a zapošljavanje na određeno gotovo je dogma u zemljama EU. Finac Ville Markus Kieloniemi s diplomom u financijama vjerovao je kako će lako pronaći stalno zaposlenje u struci, ali stvarnost ga je demantirala. Zadnje tri godine promijenio je čak osam privremenih poslova. “Teško je na taj način upravljati osobnim financijama, a kamoli srediti stambeno pitanje. Cijelo to vrijeme osjećate neopisiv pritisak”, rekao je 23-godišnji Kieloniemi za NYT koji svoje sugovornike za ovaj članak naziva novom generacijom “privremenjaka”. Lider