SZO: Stotine tisuća radnika žrtve su predugog radnog vremena - Monitor.hr
17.05. (20:30)

S posla u grob

SZO: Stotine tisuća radnika žrtve su predugog radnog vremena

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na pošast prekovremena rada te njegov utjecaj na smrtnost ljudi. Časopis Environmentan economy objavio je uznemirujuće podatke da je u 2016. godini od moždanog udara i srčanog udara uvjetovanih prekoradom umrlo 30 % više ljudi nego 2000. Većina žrtava muškarci su u srednjim godinama, a najpogođeniji stanovnici jugoistočne Azije i zapadnog Pacifika, koja uključuje Kinu, Japan i Australiju. Kako je pandemija dodatno pojačala potrebu za prekoradom, preporučuju ograničenje broja radnih sati. HRT


Slične vijesti

10.09. (13:00)

Uvijek na začelju

Hrvatska gubi korak – u Sloveniji posao pokrenu za 8, Litvi za 6 dana

Najnoviju analizu Tidea o najboljim europskim zemljama za pokretanje biznisa ukazuje na to da je poduzetnicima najlakše u Velikoj Britaniji, a slijede Irska i Nizozemska. Slovenci i Rumunji nalaze se među prvih 10 zemalja, a Hrvatska, pogađate, nije ni blizu. Privatizacija, tranzicija, nejednakosti, izbjegavanja reformi, ovisnosti o državi te politika koja upravlja glavnim resursima osnovne su prepreke, a tu je i poslovični hrvatski mentalitet koji sprječava poduzetnike da uspiju u našoj zemlji. Poslovni dnevnik

10.08. (17:30)

Užareni planet

Svi detalji alarmantnog izvješća: Bit će 10 puta više poplava i požara, stižu ekstremne plime

Izvješće Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) koji funkcionira kao Odbor za klimu Ujedinjenih naroda objelodanilo je zastrašujuće podatke istraživanja 14 tisuća znanstvenika koji su pregledali tisuće znanstvenih radova te donijeli zaključke o pokretačima klimatskih promjena, njezinim utjecajima i budućim rizicima. Tako je potpuno jasno kako je ljudski faktor presudan pokretač tih promjena te da je nužno ublažiti posljedice iskorištavanja ugljena i fosilnih goriva. Izvjestan je porast temperature od 1,3 stupnjeva Celzijusa, a do kraja stoljeća i 2,7 ne uspijemo li zaustaviti svoje djelovanje zbog kojega nas očekuju toplinski valovi, požari, poplave i druge katastrofe prouzročene zagrijavanjem Zemlje. Jutarnji list

10.08. (09:30)

Otporni na sve

U Hrvatskoj se iz ničega razvio moćan IT sektor. Usred teške krize okreće milijarde i zapošljava na sve strane

Poznato je da su IT firme otpornije na krizu, no nova saznanja o hrvatskom IT sektoru svejedno iznenađuju. U posljednjih 15 godina, naime, na našem se prostoru uspio razviti prilično velik sektor, a Udruga izvoznika softvera CISEx objavila je analizu poslovanja svojih članica za prošlu godinu koja pokazuje da su im prihodi premašili 5,6 milijardi kuna, a izvoz porastao za 30 posto, na 2,8 milijardi kuna. U sektoru se također zapošljavalo unatoč pandemiji pa su tako softverske tvrtke prošle godine zaposlile više od 900 ljudi. Telegram

03.08. (10:30)

Ni na kruhu i pašteti

Gotovo 30 posto Europljana ne može otići na ljetovanje, teže nego Hrvatima je samo Grcima i Rumunjima

U ponedjeljak je objavljeno istraživanje koje ukazuje na problematiku prihoda radnika na primjeru godišnjih odmora i putovanja. Gotovo 28 % radnika Europe ne može si priuštiti sedmodnevni godišnji odmor izvan mjesta prebivališta, a kad se gleda najsiromašniji dio radničke klase, postotak se penje na 60 %, a u poretku zemalja Hrvatska je treća, nakon Grčke i Rumunjske. U Grčkoj ih je 88,9 % u klasi radnika na pragu siromaštva. Podaci ukazuju na neravnomjernu raspoređenost gospodarske dobiti i razvoja u EU. Jutarnji list

18.07. (16:30)

Klimatski armagedon

Zoran Vitas: Što otkriva analiza 500 godina poplava u Europi – 9 perioda intenzivnih poplava

Autor iznosi zaključke istraživanja iz članka Nature pod naslovom “Current flood-rich period is exceptional compared to the past 500 years in Europe” te prenosi: Kako se u budućnosti može očekivati povećana opasnost od poplava za velik dio Europe, i to kao rezultat klimatskih promjena, treba imati na umu da će bez učinkovitog upravljanja i prilagodbe štete od poplava biti mnogo veće. Stoga se koautori slažu da se upravljanje poplavama mora prilagoditi novim stvarnostima jer se u ranijim periodima 41 posto srednjoeuropskih poplava događalo ljeti, dok danas one predstavljaju 55 posto. Večernji list

02.06. (01:30)

Utopija ili realnost?

Svakog mjeseca 1200 eura – tek tako!

U utorak kreće njemački pokus s temeljnim dohotkom, a sudjelovat će odabrana skupina odabranih ljudi te će naknadu primati tri godine. Prijavilo se milijun ljudi, a odabrano ih je 122. Smiju raditi koliko žele, a novac donira oko 150 000 privatnih donatora i nije oporeziv. Obveza im je ispuniti tri online upitnika u tri godine, a uz njih će 1380 ljudi  ispunjava upitnike svakih šest mjeseci uz naknadu za utrošeno vrijeme. Idejni začetnici smatraju da će dobiti podatke o tome što novac čini ljudima te dokazati da je ovakva utopija moguća. Deutsche Welle

02.05. (22:30)

Mladi zbog korone gube dio života

Kršćanska organizacija za pomoć djeci Worldvision provela je istraživanje u Gani i Njemačkoj o utjecaju pandemije na njihove živote, a planira ga proširiti i na druge zemlje. Njihovi su zaključci da je nastava od kuće dovela do produbljivanja socijalnih razlika te se pokazalo koliko su financije igrale ulogu u takvoj nastavi naprosto onemogućujući onima nižega imovinskog stanja prikladno sudjelovanje. Također, mladi su u pandemiji podnijeli možda najveći teret jer su zbog ugroženih skupina zaustavili svoje živote, a sada kad se stanje počinje normalizirati, bit će posljednji kojima će se životi vratiti u nekadašnje stanje jer su posljednji na listi za cijepljenje. Štoviše, za mlađe od 16 nijedno cjepivo još nije odobreno, a oduzeti su im treninzi te aktivnosti o kojima smo im donedavno govorili kao zdravima i neizostavnima u životu mladog čovjeka. Deutsche Welle

18.04. (10:30)

Život s pandemijom

Je li nas korona zauvijek promijenila? Psihijatri bilježe pojavu novih poremećaja, djeca imaju PTSP…

Brojni hrvatski stručnjaci svjedoče promjenama koje COVID-19 sa sobom donosi u posljednjih godinu dana. Iako se razlikuju u mišljenjima, to su samo nijanse, a slažu se sa sigurnošću u jednoj, da je korona promijenila društvo i utjecala na sve sustave jednog pojedinca. Tako se susreću s mladima u kojih bujaju mentalne tegobe, primjećuju da nema nikakva utjecaja na natalitet, pretpostavljaju da će ovo vrijeme ostaviti trajnije posljedice na svima nama, pogotovo na mladima. Zanimljiv je podatak da je zbog korone dosad 81 dijete obuhvaćeno istraživanjem izgubilo člana obitelji, a 410 djece zbog bolesti je izgubilo blisku osobu s kojom ne žive, što utječe na pojedinca i njegovo viđenje svijeta u kojem živi. Večernji list

05.04. (10:30)

Postcovid stanja

Dr. sc. Trampuž: Svaki deseti oboljeli imat će kronični Covid, a to znači ozbiljne posljedice i da više nikad neće biti kao prije zaraze

Slovenski infektolog i specijalist interne medicine, šef odjela za kiruršku infektologiju bolnice Charite u Berlinu prof. dr. sc. Andrej Trampuž iznosi nove spoznaje o posljedicama COVIDA-19 s kojima se suočava stanovništvo, a istraživanja pokazuju kako deset posto oboljelih ima long covid, stanje koje produljuje oporavak te u osoba koje ga razviju može prouzročiti trajne posljedice. Zbog toga se takvi pacijenti oporavljaju u posebnim programima te se nose sa simptomima poput glavobolje, bolova u mišićima, zglobovima te neurološkim problemima. Stručnjak također pretpostavlja da bismo, uz dovoljno cjepiva, progresivno širenje virusa mogli zaustaviti s nadolazećim ljetom te tako usporiti mutacije za koje ne znamo hoće li cjepivo na njih djelovati. Slobodna Dalmacija

20.03. (22:30)

Hrvati sretniji nego ikad

Velika priča u povodu Svjetskog dana sreće. Tri stručnjakinje govore o stanju nacije: Jesmo li sretni?

Prof. dr. Ljiljana Kaliterna Lipovčan s Instituta Ivo Pilar komentirala je rezultate istraživanja “CRO-WELL: Hrvatsko longitudinalno istraživanje dobrobiti” te rekla kako s obzirom na međuljudske odnose, zadovoljstvo zajednicom te zadovoljstvo zdravljem i osjećaj sigurnosti Hrvati u istraživanju potvrđuju kako su sretni, s prosječnim rezultatom 6 od 10. Tomu u prilog ide i činjenica da smo po istraživanjima među 20 % najsretnijih nacija na svijetu te smo se sa 61. mjesta popeli na 23., a znanstvenica to objašnjava socijalnom potporom tijekom pandemije. Zrinkom Verzotti, dr. med., spec. psihijatrije komentirala je i samu potragu za srećom kao kontraproduktivnu te napomenula kako ćemo svakako biti sretniji budemo li njegovali autentičnu vlastitost. Psihologinja i psihoterapeutkinja Iva Mikulić slično razmišlja pa tako smatra kako se trebamo samovrednovati i u sebi pronalaziti temelje za sreću. Telegram