"Hrvatska radi sve da vrhunske znanstvenike - ne zadrži"

Država maćeha

"Hrvatska radi sve da vrhunske znanstvenike – ne zadrži"

Sveučilište ima skoro robovlasnički odnos prema svojim mladim znanstvenicima, upozorava Sanjin Marion, predsjednik Mreže mladih znanstvenika Hrvatske. Njihovo je istraživanje pokazalo da su mladi znanstvenici nezadovoljni svojim statusom. “Mi kao država proizvodimo više doktora znanosti od europskog prosjeka. No, što država dalje radi s tim mladim doktorima znanosti? Ne daje im mogućnost da rade u znanosti, ne daje poticaje gospodarstvu ili javnom sektoru da ih zapošljava. Zapravo, radi sve samo ne ono da ih zadrži u Hrvatskoj i iskoristi njihovo znanje”, kaže Marion. Lupiga

znanstvenici

Pričaju o njima, ne znaju pa lažu

Od Einsteina do Barbacida: ismijavanje znanstvenika kroz povijest i doba društvenih mreža

Brojni velikani poput Alberta Einsteina, Paula Diraca, Isaaca Newtona i Charlesa Darwina bili su ismijavani zbog izgleda, bolesti ili ponašanja. Danas su mete napada znanstvenici na društvenim mrežama, gdje algoritmi pojačavaju uvrede. Primjeri uključuju napade na Katie Bouman i istraživače Covida. Najnoviji slučaj je onkolog Mariana Barbacida, čiji je tim objavio obećavajuće rezultate protiv raka gušterače, ali je bio izložen porugama zbog izgleda i dobi. Na licu ima tamnocrvenu mrlju koja je izazvala zlobne i podcjenjivačke komentare na društvenim mrežama. Bio je napadan i zbog dobi. Ima 76 godina, pa zlobnici smatraju da treba biti u penziji, a ne u znanosti. Međutim, pozitivni su komentari uspjeli “ugušiti” one negativne. Novosti

Mariano Barbacid Milorad Milun znanstvenici

Imali smo priliku. Pa smo je razmotrili

Propali povratak vrhunskog fizičara: zašto Split nije dobio Centar za teorijsku fiziku

Teorijski fizičar Goran Senjanović vratio se iz inozemstva u Split s ciljem osnivanja Centra za teorijsku fiziku, uz snažnu međunarodnu podršku i službene odluke Sveučilišta. Iako je projekt formalno najavljivan i podržan, realizacija je zapela na institucionalnim i ugovornim nesuglasicama. Umjesto istraživačke “chair” pozicije, ponuđena mu je savjetnička uloga, što je on odbio. Propali projekt postao je simbol propuštene prilike i šireg problema povratka vrhunskih znanstvenika u Hrvatsku. HRT

Goran Senjanović znanstvenici

Brže, više, uže

Umjetna inteligencija gura karijere znanstvenicima naprijed, ali smanjuje širinu istraživanja

Analiza više od 41 milijuna znanstvenih radova (1980.–2025.) pokazuje da istraživači koji koriste AI alate objavljuju tri puta više radova, gotovo pet puta su citiraniji i ranije postaju voditelji projekata. AI olakšava analizu podataka i povećava produktivnost, ali ima cijenu: radovi pokrivaju uži raspon tema, a znanstvena raznolikost se smanjuje. Autori upozoravaju da nagrađivanje produktivnosti potaknute AI-jem može voditi ponavljanju ideja i ograničiti nova otkrića. Bug

umjetna inteligencija znanstvenici

Kad citati govore više od akademija

Najcitiraniji hrvatski znanstvenici – prvi „nepoznat“, drugi izvisio iz HAZU-a

Na Stanfordovoj listi najcitiranijih znanstvenika za 2024. godinu našlo se 130 istraživača iz Hrvatske, dok ih je 97 uvršteno među najcitiranije za cijelu karijeru. Na vrhu je američki neurolog Charles M. Poser, koji se u Scopusu vodi kao član Ministarstva zdravstva RH, iako u Hrvatskoj nitko ne zna za tu poveznicu. Slijedi splitski energetičar Frano Barbir, svjetski priznati stručnjak koji unatoč impresivnom opusu nije primljen u HAZU. Više od polovice najcitiranijih dolazi sa Sveučilišta u Zagrebu, a najzastupljenije su biomedicinske znanosti. tportal donosi detaljnije stanje na našim sveučilištima.

Charles M. Poser citati citiranost Frano Barbir HAZU Stanford znanstvenici

Skoro nobelovac

Primorac se hvali velikim znanstvenim uspjesima, Index provjerio: Pa i nije baš nešto uspješan

Dan nakon izborne noći na svojem profilu na Facebooku pohvalio se da je citiranost njegovih znanstvenih radova prešla “magičan broj” od 10.000. Uspješnost znanstvenika ocjenjuje se na temelju cijelog niza brojčanih i opisnih pokazatelja, poput broja i kvalitete objavljenih znanstvenih radova, autorsstva na ključnim pozicijama, čimbenika utjecaja časopisa, broja citata, financiranja i vodstva istraživačkih projekata itd. Brojke kojima se hvali Primorac od preko 10.000 citata i h-indeks 44 obično su znak da je riječ o renomiranom znanstveniku. Međutim, one nisu rijetkost u području biomedicinskih znanosti. Primjerice, na listi 2% svjetskih znanstvenika s najvećim utjecajem citiranosti samo Primorac nije smješten među top 30 znanstvenika u RH. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

Dragan Primorac Nenad Jarić Dauenhauer znanstvenici

Ako si ti znanstvenik, onda mi objasni ovo

Porobija: 70% znanstvenika ne smatra se vjernicima. Razlog je jednostavan

Čovjek zapravo može biti i ateist, a meditirati, baviti se jogom, postiti i pridržavati se nekih mudrih izreka kakvih svakako imate po raznim religijama. Isusove ideje pomirenja i socijalne pravde meni uopće nisu strane – jesam li onda i ja vjernik, Lastane? Unutar kultura u kojima je skepticizam nepoželjna pojava, ova je taktika preživljavanja najlakša. Postoje oni znanstvenici koji će reći kako se znanost bavi prirodom, a vjera natprirodnim. Ta je teza vrlo plitka jer, koliko je meni poznato, u svakoj religiji je ono natprirodno na ovaj ili onaj način ušlo i u prirodu.

Još jedna taktika preživljavanja vjere u mozgu znanstvenika jest da se u svemu onome što još nije objašnjeno nađe neko mjesto za Boga. S obzirom na to da još nitko nije do kraja objasnio razvoj života iz neživog, hajdemo onda pretpostaviti da je Bog uzrok života. Da ne spominjem sada i kvantne fenomene, tamnu tvar i energiju – sve nejasno i nepoznato možda je mjesto u kojemu se daleko od očiju nevjernika skriva neko svemoćno božanstvo. Željko Porobija za Index.

vjernici Željko Porobija znanstvenici

I SAD i SSSR su od starih neprijatelja nacista stvorili nove saveznike

Operacija “Spajalica”: Kad osovina zla postane osovina napretka

Operacija "Spajalica" - Kako su vodeći nacistički znanstvenici prebačeni u SAD - YouTube

Današnja Rusija nije ništa naučila iz raspada Sovjetskog saveza ili možda ne želi izvući pouke. Čitav koncept „specijalne vojne operacije“, kako je Kremlj i Putin nazivaju, baziran je na imaginarnoj borbi protiv „novih fašista i neonacista u Ukrajini koji prijete Rusiji“. No zaboravlja se da su upravo nacisti, zarobljeni na kraju Drugoga svjetskog rata, pomogli u obnovi i razvoju i SSSR-a i Sjedinjenih Američkih Država. U sklopu tajne operacije “Paperclip” (Spajalica) u SAD, a djelomice i u Veliku Britaniju i Francusku stiglo je nešto više od 5400 zarobljenih nacista među kojima i gotovo 2000 znanstvenika – biologa, kemičara i graditelja aviona. Čim su od poljskih „dvostrukih“ agenata saznali za tu operaciju, Sovjeti su pokrenuli sličan program. Do 1946. povukli su više od 6000 bivših nacističkih znanstvenika i oficira, no za razliku od američke „Spajalice“, oni su ostali u statusu ratnih zarobljenika, bez prava da povedu svoje obitelji. Aljazeera /Jutarnji

Drugi svjetski rat nacisti operacija "Paperclip" (Spajalica) saveznici znanstvenici

Istraživanja lažu, pokazuje novo istraživanje

Lažljivi znanstvenici ne prežu od ‘fejkanja‘ rezultata

Na godinu se objavi oko petsto medicinskih znanstvenih članaka s izvješćima o rezultatima raznih istraživanja, ali, primjerice, još nema lijeka za rak ili neke druge teške bolesti. Problem je u tome što znanstvenici, nakon što naprave pokus, ne mogu u njegovu ponavljanju dobiti jednake rezultate. Zato su rezultati znanstvenih istraživanja čak u 70-ak posto slučajeva nepouzdani. Više je puta uočeno da mnogi rezultati istraživanja u području psihologije, sociologije, medicine i ekonomije nisu održivi kada ih drugi istraživači pokušavaju ponoviti. Koje su istraživačke prakse dovele do nepouzdanih rezultata? S jedne strane, znanstveni časopisi trebaju ekskluzivan sadržaj, što dovodi do pristranosti u objavljivanju, a s druge strane znanstvenici su pod stalnim pritiskom da što češće provode istraživanja i postižu ‘revolucionarne’ rezultate. Lider

znanstvenici

Kemijski razlagači

Pronašli način kako da razgrade opasne, kancerogene tvari

Perfluoralkilne i polifluoroalkilne tvari, poznate i kao PFAS, često se nazivaju “vječnim kemikalijama”, na temelju znanstvene ideje da se te otrovne tvari koje izazivaju rak nikada neće razgraditi u prirodi. Međutim, kao dio nove studije, skupina znanstvenika otkrila je novu metodu koja navodno može ukloniti PFAS s raznih mjesta u prirodi, čime se uništavaju te opasne kemikalije. Oktriveno je da je mješavina natrijevog hidroksida, kemikalije koja se koristi u lužini, i organskog otapala zvanog dimetil sulfoksid učinkovita u razgradnji velike podskupine PFAS. Nakon nekoliko dana postupka, smjesa čak može reducirati sve nusprodukte fluora u bezopasne molekule. Green

kemikalije znanstvenici

Znanstvenik s Ruđera na Facebooku: Nijedan izabrani član Povjerenstva za izradu Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju nije stručnjak u STEM području, niti ima kompetitivni europski projekt

znanstvenici

P	U	S	Č	P	S	N
						1
2	3	4	5	6	7	8
9	10	11	12	13	14	15
16	17	18	19	20	21	22
23	24	25	26	27	28	29
30	31

Država maćeha