Hrvatska uvodi Središnji registar stanovništva: Popis odlazi u povijest

Klikom protiv birokracije

Hrvatska uvodi Središnji registar stanovništva: Popis odlazi u povijest

Hrvatska od 1. siječnja 2027. uvodi Središnji registar stanovništva koji će zamijeniti klasične popise. Ova besplatna digitalna baza na sustavu e-Građani objedinit će podatke o osobama, srodstvu i kućanstvima, pri čemu pojedinac može biti član samo jednog kućanstva. Cilj je spriječiti zlouporabe i omogućiti državi automatsku dodjelu socijalnih prava bez donošenja dokumentacije, dakle neće biti moguće lažnih prijava. Prema Registru, hrvatski OIB ima 5,64 milijuna osoba, što uključuje i strance. Sustav će raditi non-stop, a građani su pozvani sami provjeriti i zatražiti ispravak podataka ako uoče pogreške, jer kazni nema, ali netočnosti mogu otežati ostvarivanje prava, svatko će to moći od 1. lipnja. Index, Poslovni, Net, Lider…

popis stanovništva registar stanovništva Središnji registar stanovništva

Kad država složi bazu, popis odlazi u mirovinu

Središnji registar stanovništva se digitalizira: kraj popisa, početak nove ere podataka

Hrvatska uvodi Središnji registar stanovništva, jedinstvenu bazu podataka koja će objediniti evidencije o građanima, uključujući podatke o prebivalištu, obrazovanju, zaposlenju i kućanstvima. Registar, kojim će upravljati Porezna uprava, zamijenit će skupi popis stanovništva te omogućiti brže i učinkovitije upravne procese. U potpunosti će zaživjeti 2026., a određena prava definirana popisom iz 2021. vrijedit će do 2033. Ukupni troškovi uvođenja registra iznose 12,8 milijuna eura, što je znatno manje od posljednjeg popisa koji je koštao 23 milijuna eura. Bug

demografija popis stanovništva Središnji registar stanovništva

Svi su za, ali nitko ne diže ruku

Središnji registar stanovništva – zakon koji (još) čeka red za glasanje

Najavljeni Zakon o Središnjem registru stanovništva još uvijek čeka izglasavanje, iako je prošao javnu raspravu i saborska čitanja. Registar bi trebao zamijeniti Popis stanovništva i omogućiti pristup podacima u realnom vremenu, no postavlja se pitanje zaštite privatnosti i tko će sve imati pristup podacima. Posebno je sporna odluka da se podaci o nacionalnosti jednokratno preuzmu iz Registra birača 2034. godine. Dok vladajući tvrde da je cilj administrativno rasterećenje i bolja socijalna politika, opozicija i manjinski zastupnici izražavaju zabrinutost oko mogućih zloupotreba. U međuvremenu, zakon i dalje čeka – a građani mogu samo nagađati kada će (i hoće li) konačno biti usvojen. Faktograf

popis stanovništva registar stanovništva Središnji registar stanovništva

Neće vam više kucat na vrata

Ukida se popis stanovništva, ustrojava se Središnji registar

Vlada je u prvo čitanje sa sjednice uputila u sabor prijedlog Zakona o Središnjem registru stanovništva, čijim će usvajanjem prestati potreba za provođenjem popisa stanovništva, a u Registar će se povezati podaci iz svih postojećih evidencija s punom primjenom od lipnja 2026. Zakonom će se ustrojiti Središnji registar stanovništva, elektronički vođena službena evidencija, u koji će se povezati podaci iz zasebnih evidencija i registara – iz državnih matica, upisnika, informacijskih sustava i drugih nadležnih tijela, a vodit će ga Ministarstvo financija, Porezna uprava. U Registar će se upisivati podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem u Hrvatskoj, o strancima koji imaju prebivalište ili boravak u Hrvatskoj, kao i podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem izvan Hrvatske. Index

popis stanovništva Središnji registar stanovništva

Ni prebrojit nas nisu u stanju

Popis stanovništva je nerealan, podaci o migracijama se razlikuju i do 180 posto

OTKRIVAMO Iseljenici u Hrvatsku službeno poslali rekordnih 18,5 milijardi kuna

Hrvatska službena statistika o migracijama Hrvata u potpunosti je nerealna i nepouzdana, a izgledno je kako su onda nepouzdani i službeni podaci s popisa stanovništva DZS-a, zaključuju u svojem radu o statističkom praćenju iseljavanja u inozemstvo znanstvenici s Instituta Ivo Pilar, Nenad Pokos i Ivo Turk. Oni su, naime, usporedili službene podatke o odseljenim Hrvatima koje vodi Državni zavod za statistiku s podacima o doseljenim Hrvatima u razdoblju od 2011. do 2021. koje vode službena njemačka, austrijska, irska i švedska statistika, otkrivši da se u nekim slučajevima ti podaci razlikuju i do šokantnih 180 posto, naravno, na štetu domaćih podataka. Kad se zbroje statistička odstupanja na primjeru tih četiriju zemalja, ispada da je domaća statistika u 10 godina zabilježila samo 178 tisuća odseljenih Hrvata dok ih statistike tih zemalja bilježe čak 459 tisuća, što bi značilo da je DZS negdje usput “izgubio više od 280 tisuća odseljenih Hrvata”. Jutarnji

emigracija u EU Hrvatska popis stanovništva

Borna Sor: Ima nas toliko malo da će sir David Attenborough doći snimiti dokumentarac o nama

Ima nas manje od četiri milijuna? Neslužbeni podaci govore o brojci od 3,88 milijuna stanovnika

Iako je popis stanovništva produljen do 14. studenog, Jutarnji doznaje prve procjene brojki stanovnika u Hrvatskoj: Ima nas oko 3,88 milijuna, što je pad od 10 posto u odnosu na zadnji popis. Problem je što su procjene Državnog zavoda za statistiku s početka godine bile da nas i ddalje ima oko 4 milijuna, no tajna je u emigracijskim podacima koji nisu dovoljno precizni i točni. Neznatan porast imaju samo tri županije: Grad Zagreb, Dubrovačko-neretvanska i Istarska. Ostatak Hrvatske je u velikom padu. U Vukovarsko-srijemskoj je čak 17 posto manje stanovnika nego 2011. godine. Krajnji rok za objavu konačnih rezultata broja stanovnika je u sredini siječnja 2022. Dnevno

popis stanovništva popis stanovništva 2021.

Unuci razmetni

Tomić: Podla mladež šalje starčad u pakao jednim klikom miša

Ni Glas koncila ni Pavičić u Večernjem listu ne navode, istina, zašto unuci svoje starije upisuju kao ateiste, što ih je potaklo na tako podmukao i okrutan čin, ali to je valjda jasno. Novac je, vrag ga odnio, izopačio djecu. Samo do prolaznih, materijalnih vrijednosti oni drže, za razliku od njihovih očeva, majki, djedova i baka koji streme isključivo onome duhovnom, onozemaljskom i vječnom, koje su popovi i biskupi vlastitim primjerom naučili kako se valjda odricati za drugoga i nikad ništa za sebe ne pitati – piše Ante Tomić. Slobodna…

Ante Tomić popis stanovništva samopopisivanje

Još malo pa nestalo

Danas je zadnji dan za samopopisivanje stanovništva, od sutra posao preuzimaju popisivači na terenu

Samopopisati se možete danas do ponoći i pridružiti se milijunu i sto pedeset i sedam tisuća građana koji su to već učinili. Od sutra na teren izlaze popisivači, a popisivat će do 17. listopada te će na sebi imati akreditacije, majice i zaštitne maske s logom Popisa stanovništva te laptop. Tako će njih 8000 biti lako prepoznatljivo te će popisati preostali dio pučanstva u upitniku od 4 dijela.

popis stanovništva samopopisivanje

Malo nas je al nas ima

Počeo popis stanovništva

Prva faza samopopisivanja kroz sustav e-Građani trajat će od 13. do 26. rujna, a druga faza popisivanja trajat će od 27. rujna do 17. listopada, kada popisivači izlaze na teren, njih nešto manje od 8000, koji će u osobnom intervjuu sa stanovništvom popisati sve jedinice koje se nisu popisale u prvoj fazi. Oni će također uzeti kontrolnu šifru od kućanstava koja su se samostalno popisala na portalu e-Građani. Kazne za nepopisivanje idu od 2000 do 5000 kuna za fizičke osobe. HRT, e-Građani Upute za samopopisivanje

popis stanovništva

Morate li popisivača pustiti u stan?

Dnevnik.hr navodi detalje popisa stanovništva koje trebate znati: Osoba koju se popisuje nije dužna pustiti popisivača u stan. Popisivač ne treba inzistirati na ulasku u stan te se kućanstvo u tom slučaju može popisati na hodniku ili ispred kuće. Također, popisivač ne smije tražiti osobne dokumente. Ako vas nema kod kuće, dobit ćete obavijest i dogovoriti termin. Ako se kućanstvo samostalno popisalo i većinu će vremena biti odsutno, jedinstvenu šifru (kod) moguće je zapisati na papir i zalijepiti na vrata kako bi je popisivač mogao preuzeti ili dati susjedu.

popis stanovništva

Dva tjedna do početka popisa stanovništva

Ako se odbijete popisati, kazne idu do 5000 kuna

Prva faza samopopisivanja kroz sustav e-Građani trajat će od 13. do 26. rujna i dovoljna je samo jedna osoba u kućanstvu koja se koristi sustavom e-Građani i koja će moći popisati sve članove svoga kućanstva… Ono čemu svaki građanin podliježe jest Zakon o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u RH 2021. godine, a kojim su predviđene novčane kazne od 2000 do 5000 kuna za prekršaj fizičke osobe ako odbije dati podatke o popisnim jedinicama. Glas Slavonije…

popis stanovništva

Klikom protiv birokracije