Igor Rudan: Za produljenje života moramo shvatiti kako se bakterija rješava virusa - Monitor.hr
03.10. (14:30)

Štos je u malim stvarima

Igor Rudan: Za produljenje života moramo shvatiti kako se bakterija rješava virusa

Rudan u novom nastavku svog znanstvenog feljtona u Večernjem piše o drugoj od tri velike prepreke na putu prema vrlo značajnom produljenju ljudskog života. Ključ je u sustavu CRISPR-Cas9 kojeg bakterije koriste da bi izbacile umetke virusne DNK ili RNK. “Ali tko bi razuman želio mijenjati svoj vlastiti kôd, koji je na nevjerojatno precizan način odredio cjelokupan rast i razvoj cijelog bića, prije no što u cijelosti shvati što taj kôd točno znači i kako funkcionira?”, pita on, i odgovara – “Jednom kada to polako shvatimo, mogućnosti popravljanja i unapređenja postojećih genoma, kao i dizajna sasvim novih oblika života postat će doista nepregledne”. Tada će biti moguće i produljenje života.



Slične vijesti

30.08. (10:30)

Gejetika

Veliko istraživanje: Za homoseksualnost odgovorna skupina gena, ne jedan “gej gen”

Genetika je odgovorna za oko 32% faktora koji utječu na to hoće li netko biti homoseksualac, a ostatak otpada na okolinu i društvo, pokazalao je ambiciozno istraživanje, najveće dosad, o homoseksualnosti, koje je proveo MIT nad 400 tisuća ljudi. Otkriveno je da je utjecaj gena puno kompliciraniji nego što se mislilo te da utjecaj nema samo jedan gen, već mnogo njih, svaki s malim učinkom, dok se ostatak objašnjenja mora pronaći u vanjskim faktorima. Zaključak je da je nemoguće na genetskoj osnovi predvidjeti nečiju seksualnost.

 

19.07. (14:30)

De, na ti genetika!

Prva oslobađajuća presuda za ubojstvo zahvaljujući novoj DNK metodi potrage za srodnicima

Christopher Tapp (43) odslužio je 20 godina zatvora od 30-godišnje kazne za silovanje i ubojstvo Angie Dodge 1996., da bi ovaj tjedan sud poništio osuđujuću presudu na temelju dokaza koji su rezultat “genetičke genealogije” – tehnike kojom je izvedeno DNK uparivanje s udaljenim rođacima. DNK pronađena na mjestu zločina uspoređena je s DNK milijuna ljudi u bazama podataka u kojima zainteresirani traže uz pomoć vlastite DNK svoje srodnike, a iste te baze podataka omogućavaju i policiji da pronađe srodnike počinitelja koji je ostavio DNK tragove na mjestu zločina i tako dođe do identiteta krivca.

17.06. (12:00)

Četiri Nobelovca danas u Splitu

Na četverodnevnom kongresu posvećenom forenzičkoj i antropološkoj genetici; mudre glave su prof. dr. Paul Modrich (Duke University), prof. dr. Avram Hershko (Technion), prof.dr. Robert Huber (Max Planck Institute of Biochemistry) i prof. dr. Ada Yonath (Weizmann Institute of Science).

14.05. (12:07)

Indijanac iz Arizone ima DNK star čak 17.000 godina, obiteljska linija seže unatrag 55 generacija

12.04. (22:30)

I nekim bi ljudima dobro došla ovakva terapija

Kinezi presadili ljudske gene u mozak majmuna, majmuni postali pametniji

Kineski znanstvenici uspješno su kod 11 rezus makakija implantirali kopije ljudskog gena MCPH1, koji je važan čimbenik u razvoju i evoluciji ljudskog mozga. Usađeni geni poboljšali su kognitivne sposobnosti majmuna – imali su bolje kratkoročno pamćenje i brže vrijeme reakcije. Neki znanstvenici propituju etičku stranu ovog eksperimenta, a bioetičarka Jacqueline Glover sa Sveučilišta Colorado kaže da “ako humaniziramo majmune, možemo im prouzročiti veliku štetu. Gdje bi oni onda živjeli i što bi radili? Ne smijemo stvarati bića koja ne mogu poslije voditi smislen život”. CNN objavio članak, Index preveo dio.

17.05.2018. (16:17)

Tata di je deda? Eno otišo s pradedom kod ćukundede!

Krenuo projekt produljenja životnog vijeka čovjeka na 130 godina

Ljudi će u budućnosti živjeti duže, a imat će tijelo i mozak svjež kao u mladosti, i to zahvaljujući genetskoj terapiji davanja novih DNK upustava u stanice, piše MIT Technology Review o projektu Rejuvenate Bio. Slični pokusi napravljeni su na crvima i muhama, znanstvenici s Harvarda započeli su preliminarne eksperimente na psima rase bigl, a onda će se prebaciti na ljude. Nije cilj samo produljiti životni vijek, nego da čovjek u budućnosti “ima tijelo i um dvadesetdvogodišnjaka, a iskustvo čovjeka starog 130 godina”. Money Control, Daily Mail

16.01.2018. (16:45)

Frende, šta si mi prčko po genima?!

Prijatelji su genetski sličniji nego stranci

Prijatelji koje odaberemo genetski su nam daleko sličniji od stranih ljudi, pokazalo je istraživanje na 5.500 američkih adolescenata – s prijateljima dijelimo prosječno dvije trećine genetskih sličnosti, kao bračni parovi. Dva su objašnjenja – privlačnost prema onima s kojima dijelimo zajedničke karakteristike, poput izgleda, stupnja obrazovanja, porijekla ili iskustava te to što sklapamo prijateljstva unutar istih društvenih sredina, primjerice iste škole ili posla. IFL Science

29.11.2017. (07:31)

Čini se da fizički kontakt s bebama mijenja njihovu genetsku sliku (nabolje)

28.09.2017. (19:15)

Veliko slovo

Uspjeh medicine: Operacijom na DNA uklonjena smrtonosna bolest

Ekipa kineskih znanstvenika izvela je preciznu “kemijsku operaciju” na DNA ljudskih embrija kako bi uklonili bolest iz genetskog zapisa, što je prva takva operacija na svijetu. Tim sa sveučilišta Sun Yat-sen tehnikom uređivanja baze ispravio je jednu jedinu grešku iz genetskog zapisa – iz G u A – čime su uklonili bolest beta-telasemiju, potencijalno smrtonosan poremećaj krvi. Ovaj pristup mogao bi u budućnosti liječiti cijeli niz nasljednih bolesti. Uređivanjem baza mijenja se osnovne blokove DNA – adenin, citozin, gvanin i timin – koje se označava slovima A, C, G i T, a sve instrukcije za gradnju i pokretanje tijela upisane su u kombinacijama ovih četiriju baza. Telegraph