'Impotentna jugonostalgija i licemjerno liberalno moraliziranje ne mogu nas obraniti od fašizma' - Monitor.hr
03.06.2015. (07:09)

‘Impotentna jugonostalgija i licemjerno liberalno moraliziranje ne mogu nas obraniti od fašizma’

Jamrati o jugoslavenskom totalitarizmu ili erotski milovati Maršalovo bakreno poprsje – to nije ništa. Niti impotentna jugonostalgija, niti licemjerno liberalno moraliziranje ne može nas obraniti od fašizma. A on je definitivno pred vratima: od Karamarkovog otvorenog poziva za narušavanje legalnog poretka, do kolaboracionizma SDP-a utjelovljenog u petokolonašu Baldasaru, pa sve do Freikorps divizije iz Savske, piše Lupiga.


Slične vijesti

13.05. (10:00)

Ako ne znaš šta je bilo, pitaj Pilsela

Pilsel: Partija mi je ubila strica i uzela mami kuću, ipak slavim partizane

Iako sam svjestan groznih zločina partizana u i oko Zagreba nakon oslobođenja Zagreba, iako cijeli život slušam o sudbini strica Karla, iako su komunističke vlasti razvlastile moju obitelj i potjerali na ulicu moju baku i majku, uzevši im našu obiteljsku kuću koja se i danas nalazi na Svetom Duhu, u ulici Šestinski dol 13, ja neću nikada, kao biskup Šaško, ali nikada, relativizirati grozotu zvanom NDH niti još strašnije zločine ustaša. O tome svjedočim godinama, u izjavama, člancima i knjigama i to je stvar dobro poznata o meni. Za razliku od biskupa Šaška ja, bez obzira na partizanske zločine, smatram da je Zagreb 8. maja 1945. – oslobođen! Trebali smo biti oslobođeni, oni tada i mi danas, jer da nije bilo partizana i njihove junačke borbe mi bismo bili gubitnici i ne bi bilo Hrvatske! Drago Pilsel za Autograf.

11.05. (19:00)

Oslobađanje koje još uvijek nije završilo

Mislilo se da je padom Trećeg Reicha fašizmu zauvijek odzvonilo, danas vidimo da tomu baš i nije tako…

Stotinjak godina od dolaska fašističkih vladara na tronove europskih zemalja, imamo priliku vidjeti kakve posljedice na Zapadu nosi antifašizam shvaćen kao puka povijesna činjenica, a ne kontinuirana praksa. Maskirani agenti u SAD-u otimaju ljude na temelju njihovog etniciteta i šalju ih u salvadorske zatvore, dok se zahtjevi za minimalnu inkluziju manjina u državnim institucijama brišu. Napadi na slobodu govora, ustav i edukaciju, uz već spomenuto, trebali bi biti očekivani sjetimo li se da je na inauguraciji Donalda Trumpa najbogatiji čovjek na svijetu Elon Musk, ujedno jedan od glavnih ulagača u predsjedničku kampanju, izveo nacistički pozdrav…

Antikapitalistički teoretičari poput Maxa Horkheimera postuliraju da neizbježnost akumulacije bogatstva u tržišnoj ekonomiji nužno stvara psiho-socijalne uvjete povoljne za rast autoritarnih i vještačkih ideologija poput fašizma. Neki, poput Clare Zetkin, u fašizmu vide obrambeni mehanizam kapitalizma. Nije na odmet podsjetiti niti to da je upravo Benito Mussolini definirao fašizam kao stapanje države i korporativne moći, niti da je prvi koncentracijski logor u Njemačkoj bio rezerviran za ljevičare. H-alter a Trnjanski kresovi pale se i dalje, u spomen na oslobađanje Zagreba (Jutarnji).

08.11.2024. (19:00)

Ako nekome treba podsjetnik

Vučetić: Samostalnost smo stekli zahvaljujući antifašističkom pokretu

Povijesno razdoblje koje okorjelim režimlijama osobito smeta upravo je ono u kojem smo, po kriterijima svjetske povijesti, sudjelovali u nečem velikom – u pobjedi nad nacističkim i fašističkim politikama. Nekada su i oni, doduše zbog pogrešnih, duboko režimskih razloga, ovu pobjedu slavili, sada tu pobjedu antagoniziraju. Treba ih razumjeti, iako ih ne treba u tome podržavati. Najveći povijesni događaj, najveći uspjeh hrvatskog naroda sudjelovanje je u antifašističkom pokretu, tada smo ustali protiv globalnog zla i to zlo smo pobijedili. U tom pobjedničkom antifašističkom pokretu sudjelovao je, kao partizanski časnik, i Franjo Tuđman.

Ostaje činjenica da je on dosljedni, pasionirani zagovornik hrvatskog antifašizma, da je bio hrvatski predsjednik, da je pod njegovim vodstvom Hrvatska pobijedila u Domovinskom ratu te da se Domovinski rat, a i u tome se slažemo Tuđman i ja, ne može koristiti kako bi se negirao značaj antifašizma. Hrvatska je bitno antifašistička država, ona je nezamisliva bez antifašizma. Marko Vučetić za Autograf

29.11.2023. (23:00)

Što si obrazovaniji, to si "ljeviji"

Uvijek kontra desnice: Antifašizam je i danas borba za pravednije društvo

Antifašizam danas obrana je demokracije i njenih temeljnih odrednica, slobode i ravnopravnosti. Nasuprot stoje ekstremno desne stranke i pokreti, poput AfD-a u Njemačkoj ili Geerta Wildersa u Nizozemskoj, koji zastupaju radikalni nacionalizam, dehumanizaciju pripadnika pojedinih grupa i militarizaciju društva. Te totalitarističke tendencije oduvijek fasciniraju dio ljudi i, za neke, predstavljaju motiv bavljenja politikom. Današnjim generacijama trebale bi takve tendencije biti poznate iz knjiga o usponu fašizma u Europi 1920-ih i 1930-ih godina. Suprotstavljanje tim trendovima, kao i veličanju fašističkih režima iz vlastite prošlosti koji su slične stavove provodili u djelo, prirodno je zvati antifašizmom. Odgovori koje na krize nudi ekstremna desnica, osim što su u pravilu nehumani, obično su nedopustive simplifikacije, a njihova provedba i rezultati vode u veći problem od onoga koji se pokušava riješiti. Međutim, izbor između slobode i sigurnosti ozbiljan je i složen problem za svako društvo. Zoran Pusić za Novosti

08.10.2023. (19:00)

Ne guraj glavu u pijesak, neće ti pomoći

Boris Postnikov: Pitanje nije živimo li u fašizmu, nego koliko fašizma ima u “antifašističkim” društvima

Njemački ambasador prisustvovao je kanadskom odavanju počasti nacistima iz Drugog svjetskog rata – Vijesti – Logično

A onda opet… ali ne moramo dalje. Od Srbije do Hrvatske, od Hrvatske do Rusije, od Rusije preko Ukrajine do Kanade, od Kanade do Poljske: na sve strane antifašisti. Vodi se borba preko Instagrama i Twittera, na splitskim plažama i po svečanim obljetnicama, na postamentima i u parlamentima. U ime antifašizma prekraja se antifašistička povijest, u ime antifašizma se slave nacisti, u ime antifašizma pljuje se po fašističkim žrtvama, u ime antifašizma zatvaraju se antifašisti. Koliko antifašizma, pitate? Ovako od oka, čini se previše. Uza sav taj antifašizam, netko bi lako mogao smetnuti s uma protiv čega se točno borimo. A za to vrijeme, sa svih strana globusa nadire nešto što izgleda kao fašizam, hoda kao fašizam, kao fašizam se glasa i kao fašizam glasa, ali uporno odbija nazvati se svojim pravim imenom. Odbija, dok ne bude prekasno. Novosti

30.08.2023. (01:00)

Jedini hrvatski otok koji nacisti nikad nisu osvojili

Prijatelji Juliana Assangea organiziraju Školu autonomije na Visu

  • Osamdeset godina od oslobođenja Visa i drugih otoka te obale Dalmacije od fašista, baš tih dana na Visu kreće s radom Škola autonomije (od 7. do 10. rujna). Među suosnivačima škole su Srećko Horvat, Goran Bogdan, Hito Steyerl, Gael Garcia Bernal, Dora Held, Marko Pogačar i razni drugi, odnedavno okupljeni u ISSA-u (Island School of Social Autonomy). Škola u rujnu na Vis donosi predavanja, radionice, atipične aturističke ture, eksperimentiranje s piratskom radio-stanicom, poeziju, glazbu i – radne akcije. Srećko Horvat će voditi “antifašističku turu Komižom“. “Zovemo je i aturističkom turom jer je nema u turističkoj ponudi, a šteta je da se Vis ne ponosi svojom antifašističkom prošlošću i herojskim otporom otočana. Nakon oslobođenja od fašizma Vis je ostao jedini hrvatski otok koji nacisti, unatoč pokušajima, nikad nisu osvojili. Bio je ključan i za spašavanje 40-ak tisuća izbjeglica koje su prešle preko otoka na putu do egipatskog El Shatta.” kaže Horvat.
  • Umjetnički kolektiv !Mediengruppe Bitnik također je dio Škole. Dolaze iz Berlina da bi zajedno s Gordanom Savičićem i Selenom Savić vodili neobičnu aturističku turu “1 zvjezdice” (baziranu na recenzijama lokacija otoka Visa s jednom zvjezdicom). !Mediengruppe Bitnik poznati su po ometanju nadzornih kamera, postavljanju prislušnih uređaja u zgradu opere radi prenošenja izvedbe u vanjski svijet, slanju paketa s kamerom Julianu Assangeu u ekvadorsku ambasadu u Londonu i drugim intrigantnim radovima. U sklopu Škole predstavit će se i početno eksperimentiranje s piratskom radiostanicom na otoku. Ulaz na sve programe je besplatan. Detaljan program na web-stranici: issa-school.org . Jutarnji
20.08.2023. (22:00)

"U suštini ovo je linija razdvajanja – ili ćemo imati ljudska prava i klimatsku pravdu ili ćemo imati krajnju desnicu, pa čak i fašiste"

Carola Rackete: Treba nam antifašistička alijansa

I motivi che hanno portato al rilascio di Carola Rackete

U lipnju 2019. godine Carola Rackete bila je kapetanica broda “Sea-Watch 3” koji je spasio oko 40 ljudi od utapanja u moru. Nakon toga uputio se k talijanskoj Lampedusi, ali su tamošnje vlasti dva tjedna sprječavale usidrenje i iskrcavanje. Uprkos zabrani kapetanica Rackete usidrila je brod, nakon čega je uhapšena i optužena za pomaganje “ilegalnih migracija”. Suočena s optužbama odgovorila je da je samo “obavljala svoju dužnost spašavajući ljude od utapanja”. Godine 2021. Rackete je oslobođena optužbi. Svih ovih godina ostala je aktivna u pokretima koji se bave migracijama, društvenom pravdom i klimatskom krizom. Ljetos je objavila da se namjerava kandidirati kao neovisna kandidatkinja na listi njemačke Ljevice (Die Linke) za Europski parlament. “U suštini ovo je linija razdvajanja – ili ćemo imati ljudska prava i klimatsku pravdu ili ćemo imati krajnju desnicu, pa čak i fašiste. Mislim da je to ono što ljudi u Europi trebaju shvatiti – moramo zauzeti stranu po ovim pitanjima. Ako se ne zauzmemo za ljudska prava i klimatsku pravdu, predat ćemo institucije krajnjoj desnici” upozorava Rackete. Novosti

25.05.2023. (10:00)

Nekultura sjećanja

Mjesta antifašističkog otpora prepuštena su zaboravu

Udruga Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću od svog osnutka posvećena je pitanju društvenog pamćenja ključnih događaja 20. stoljeća. Brojnim i raznovrsnim aktivnostima udruga nastoji odgovoriti na povijesni revizionizam i prekrajanje prošlosti, ali i doprinijeti čuvanju sjećanja na otpor i zaštiti kulturne baštine antifašizma. Upravo na tom tragu 2021. godine objavljen je online vodič Zagreb u ratu, otporu, stvaralaštvu i pamćenju koji, povezujući povijesna istraživanja, ulomke iz književnih djela, dnevnika i osobnih sjećanja, mapira ključna mjesta stradanja i otpora u Drugom svjetskom ratu. Dio spomenika, spomen-ploča i drugih obilježja postavljenih za vrijeme socijalističke Jugoslavije su uklonjena, a ona koja su ostala, prepuštena su zaboravu i propadanju. Zbog toga, kao i zbog snažnog revizionizma, ni ta mjesta nisu označena niti se spominju u obrazovnom sustavu. Kulturpunkt

08.05.2023. (21:00)

Ono čime se pametan ponosi, budala se srami

Hrvatska se srami antifašističke borbe

Trnjanski kresovi 2021 — fotogalerija - MAZ

“Po nastavnom planu i programu, jedva da se spomene 8. svibanj kao Dan oslobođenja Zagreba. Učenici ne znaju za njega, ne znaju kako se obilježava. Nažalost, ni u javnom prostoru nemamo doživljaj da su to neki posebni dani, bilo Dan oslobođenja Zagreba (8. svibnja), bilo Dan pobjede nad fašizmom (9. svibnja). Za naše društvo, kolokvijalno bih rekao, ono čime se pametan ponosi, budala se srami. Zaista, u javnom se diskursu gotovo sramimo baštine antifašističke tradicije i borbe. Pretpostavljam da je takvo društveno raspoloženje rezultat 30 godina dugog izjednačavanja JNA iz devedesetih i NOB-a iz četrdesetih, što je apsolutno neutemeljeno. Učenici u udžbenicima mogu vidjeti fotografiju oslobođenja Zagreba ili neki manji izvor, najčešće odlomak iz dnevnika sjećanja Josipa Horvata. Škole bi mogle organizirati obilježavanje oslobođenja Zagreba. Da je to moguće, dokazuje i pretjerano obilježavanje dana pada Vukovara, prisutno u svim hrvatskim školama”, kaže profesor povijesti i građanski aktivist Marko Fuček. Novosti

20.02.2020. (22:30)

Zeleno je novo crveno

Hajdaš Dončić: Antifašizam 21. stoljeća je borba protiv klimatskih promjena

Fašisti bi i dalje ostali na margini da nemaju potporu “mainstream” stranaka političke vlasti. Antifašizam 21. stoljeća je borba protiv klimatskih promjena koje su posljedica djelovanja grubog i bešćutnog kapitalizma – rekao je Hajdaš Dončić, kao Milanovićev izaslanik, na konferenciji “Fašizam i antifašizam u Europi danas”.