Indija zračnim gondolama preskače prometni kolaps

Tko na cesti, luzer

Indija zračnim gondolama preskače prometni kolaps

U prenapučenim indijskim gradovima poput drevnog Varanasija, gdje uske ulice onemogućuju širenje cesta, a gradnja metroa je preskupa i spora, vlada uvodi urbane žičare kao rješenje za gradske gužve. Kroz nacionalni program Parvatmala, električne gondole polaze svakih nekoliko sekundi te prevoze putnike iznad krovova na visinama od 10 do 50 metara. U usporedbi s klasičnim prijevozom, žičare zahtijevaju minimalno prostora na tlu, brže se i jeftinije grade, potpuno eliminiraju izravne emisije plinova i jamče točno vrijeme dolaska bez zastoja i semafora. Autonet

gužve Indija žičara

Naplatne kućice su napola krive

Preopterećenje kapaciteta prometnica glavni je uzrok gužvi na autocestama

Kilometarske kolone ne nastaju zbog pojedinačnih vozača koji bez razloga koče, već zbog narušene ravnoteže prometnog toka. Glavni uzrok gužvi jest prometna potražnja koja premašuje kapacitet autoceste – kada prema određenom dijelu ceste pristigne više vozila nego što ih prometnica u tom trenutku može propustiti. Kočenje i takozvani “fantomski valovi” samo su simptomi i mehanizmi širenja zastoja u već nestabilnom sustavu. Trajno rješenje leži u povećanju protočnosti prometnica, uklanjanju uskih grla poput naplatnih kućica te ravnomjernijoj raspodjeli prometa izvan vršnih opterećenja. Željko Marušić za Nacional

gužve promet Željko Marušić

Bježim, odlazim - van iz ovog grada...

Broj automobila u Zagrebu raste, gužve ne jenjavaju

Do kraja 2024. u Zagrebu je registrirano gotovo 480 tisuća vozila, oko 20 tisuća više nego godinu ranije, što pojačava svakodnevne prometne gužve. Stručnjaci ističu da rast broja automobila uzrokovan boljim standardom, statusnim simbolom i nedostatkom optimalnog javnog prijevoza otežava kretanje gradom. Iako grad radi na rekonstrukcijama cesta, tramvajskih pruga i optimizaciji semafora, gužve se mogu smanjiti jedino kombinacijom pješačenja, bicikla i javnog prijevoza te provedbom plana održive urbane mobilnosti. Index

gužve promet

Zaboravi gas – sad se voziš džabe i s klimom

Problem gužvi: Kako gradovi nagovaraju građane da ostave auto doma

Gradovi diljem svijeta, od Jakarte do Tallinna, pokušavaju riješiti prometne gužve i zagađenje tako što potiču građane na javni prijevoz – ponekad i potpuno besplatno. No rezultati su mješoviti: neki putnici samo češće koriste autobus umjesto šetnje. Ključ je u udobnosti, točnosti i boljoj povezanosti – uz manje mjesta za parkiranje i više traka za autobuse. Pariz skida aute s ulica, a Jakarta gradi BRT mrežu i uvodi minibus povezanost – sve za čišći zrak i manje nervoze na cesti. tportal

gužve javni prijevoz

Auto je najbrži, uz cijenu izgubljenih živaca

Išli tramvajem, taksijem i biciklom na isto mjesto u Zagrebu da vide tko je brži – pobjednik je taksi

Za ovo testiranje iz Indexa odlučili su se za rutu od početka Radničke do okretišta na Črnomercu. Start je bio u 15:47, kada su ulice već bile zakrčene, pa je svaka opcija donosila svoje probleme. Onaj tko je čekao taksi ga je čekao pet minuta, a tramvaj osam minuta, i k tome bio je dupkom pun. Vožnja biciklom je bila beez većih problema. Gužve su se osjetile na sve tri rute, a na biciklu je jedina olakotna okolnost bila to što na Zelenom valu postoji traka za bicikliste, pa se u principu vozi bez stajanja. Prvi na odredište stigao je taksi i to nakon 25 minuta, biciklom je bilo potrebno 37 minuta, a tramvajem 45. Da je padala kiša, što obično izazove još veći kolaps, možda bi najbolje bilo da su ostali na poslu.

gužve promet

Više auta nego ljudi, a ceste iste širine od Austro-Ugarske

Problem gužvi: Puno je problema, previše je slobode dano ljudima da rade što hoće, to je dovelo do prometnog kaosa

U Hrvatskoj je broj osobnih vozila prešao dva milijuna, a cestovna infrastruktura nije pratila taj rast. Veliki gradovi guše se u gužvama zbog neplanskog razvoja, zapostavljenog javnog prijevoza i sve češćeg korištenja taksija i dostave. Stručnjaci upozoravaju na nužnost prometne strategije na državnoj razini, ali i bolje urbanističko planiranje. Dok zapadni gradovi smanjuju ovisnost o automobilima, kod nas se sve rješava stihijski. Rezultat? Više vremena u kolonama, manje živaca i prometni sustav koji puca po šavovima.. Revija HAK

automobili gužve promet

Zagreb, kak imam te rad, ali gužve u centru baš i ne

Ušteda od 25 milijuna eura i 4300 automobila manje: Zašto Zagreb treba ulagati u urbanu revitalizaciju

Zagreb se nepotrebno širi na periferiju grada gdje ne postoji komunalna infrastruktura. Time nastaje trošak dovođenja i održavanja komunalne infrastrukture, uništava se zelenilo na postojećim oranicama na kojima se razvija novogradnja, stvaraju se prometne gužve, buka i onečišćava zrak a stanovnicima tih i ostalih kvartova narušava kvaliteta života. Dvadeset pet milijuna eura uštedjelo bi se na gradnji prometnica, a u isto vrijeme sačuvalo bi se milijun kvadrata zelenila. Na zagrebačkim cestama bilo bi 4300 automobila manje, a čak sedam dana godišnje, odnosno 168 sati, prosječna osoba bi manje provela u automobilu u vožnji na posao i natrag. Ovo su samo neki podaci iz analize Avison Younga i 3LHD-a koja pokazuje cijeli niz prednosti razvoja grada Zagreba putem urbane regeneracije u širem centru grada (npr. Gredelj) u odnosu na nekontrolirano širenje na periferiju (primjerice Svetu Klaru). Lider

gužve promet prometna infrastruktura urbanizacija urbano planiranje Zagreb

Mislio sam da ću se preseljenjem u okolicu metropole spasiti problema, ali onda sam se sjetio da mi je radno mjesto ostalo u Zagrebu

Vožnja zagrebačkim gužvama loše je po zdravlje, izaziva tahikardiju

Katastrofalna prometna infrastruktura, tragično spor i neudoban javni prijevoz koji ljude tjera da koriste aute kamo god krenuli, pa i nelogični potezi gradske vlasti, koja se žali na prevelik broj auta, a potom ukida parkirališna mjesta i vozne trake u središtu grada… sve to se urotilo protiv vozača u Zagrebu, koje zbilja treba uzeti za ozbiljno kad se nakon često višesatne borbe s gužvama požale na svoje zdravlje. Istraživanje portala discovercars.com analiziralo je razinu stresa koju vozač doživljava u prometu u većim europskim gradovima. Pokazalo se da vožnja po našoj metropoli nije samo iznadprosječno stresna, već da može izazvati i ozbiljne zdravstvene tegobe. Vršnih 115 otkucaja u minuti zabilježenih u vožnji u zagrebačkom prometu zabrinjavajuć je rezultat, jer se sve preko 100 otkucaja srca u minuti u mirovanju smatra tahikardijom, stanjem potencijalno opasnim po zdravlje. Ništa bolji rezultat nije zabilježen niti kod mjerenja najniže vrijednosti. Jutarnji

gužve promet stres tahikardija Zagreb

Vozi polako, ali sigurno

Zagrebačke prometne zavrzlame – rješenja nema na vidiku

Zagreb je među 20 najgorih gradova svijeta po prometnim gužvama, s čak 360 tisuća automobila. Grad planira ulaganja u javni prijevoz, dinamičke semafore, proširenja cesta i obnovu mostova, dok stručnjaci ističu važnost osobne odgovornosti i kvalitetnih alternativnih opcija poput bicikala i prigradske željeznice. Urbanisti upozoravaju na suburbanizaciju i lošu povezanost predgrađa. Gradnja metroa se spominje kao potencijalno rješenje, ali uz ogromne troškove. Stručnjaci se slažu: bez korjenitih promjena planiranja i navika, situacija se neće brzo popraviti. Index

gužve prometne gužve Zagreb

Metropola u ritmu semafora: 'Ko ne stigne, čekat će bolju fazu!'

Zagreb najavljuje niz novih prometnih mjera, žele smanjiti gužve i povećati protočnost prometa

Među glavnim promjenama ističu se uvođenje dinamičkog vođenja prometa, fizičke barijere za žute trake i proširenje sinkronizacije semafora. Jedna od prvih mjera bit će uvođenje dinamičkih prometnih traka na Ulici Ribnjak i dijelu Vukovarske ulice, od Ozaljske do Ulice Florijana Andrašeca. Prema planu, u jutarnjim satima na Vukovarskoj će se dodati traka u smjeru istoka, dok će poslijepodne promet na njoj biti preusmjeren prema zapadu. Kako bi dodatno unaprijedili prometnu protočnost, planiraju sinkronizirati semafore na 100 raskrižja uz podršku novog Centra za upravljanje prometom (CUP) u Branimirovoj ulici. Razmatraju i širenje naplate parkiranja na cijeli grad, no zasad nema odluke o tome. Index

gužve promet Zagreb

Pa se ti vozi

U Zagrebu na cestama prošle je godine bilo 464.231 vozilo, a na raspolaganju je 35.905 javnih parkirališnih mjesta

Voditelj Službe prometne policije PU zagrebačke iznio je nekoliko zanimljivih podataka koji mogu objasniti zašto su u Zagrebu česte prometne gužve i zašto je teško pronaći parkirališno mjesto. Ove brojke samo pokazuju gdje bi mogli biti potencijalni uzroci. Uz navedna parkirališna mjesta mogu se nadodati i 3326 mjesta u javnim garažama. Revija HAK

automobili gužve parking parking mjesto promet

Tko na cesti, luzer