Cijene u prosjeku 56 posto više nego u ostatku Europe. Obična pizza stoji oko 2400 kruna (125 kuna), čaša vina bit će najmanje 75, a malo pivo 50 kuna. Prošle je godine prosječna mjesečna plaća prije oporezivanja iznosila oko 33 tisuće kuna. Prosječna mjesečna stanarina za jednosobni stan u središtu Reykjavika iznosi oko 9500 kuna. HRT
Kako pronaći izlaz iz šume na Islandu? Ustanite. Tako glasi stari islandski vic o oskudnim šumama ove zemlje, a kao i većina viceva, sadrži malo istine. Island je predivno mjesto, ali šume pokrivaju svega dva posto kopnene površine i obično su relativno male. No, to nije uvijek bio slučaj. Kad su prvi Vikinzi stigli na Island prije više od jednog tisućljeća, zatekli su nenaseljeni krajolik s obiljem brezovih šuma i drugih šuma koje se protežu između 25 i 40 posto otoka. Stara narodna priča tvrdi da je u to vrijeme Island bio prekriven šumama, između planina i obale. Zašto su šume nestale? Naime, Vikinzi su počeli sjeći i spaljivati islandske šume radi drva, te kako bi oslobodili prostor za obradivo zemljište i pašnjake. Island radi na tome da to popravi i povrati svohe izgubljene drevne šume. Obnavljanje autohtonog drveća na otoku moglo bi značajno utjecati na problem erozije tla, na primjer, smanjenjem oluje s prašinom i poticanjem poljoprivrede. Također bi moglo poboljšati kvalitetu vode i pomoći u smanjenju ugljičnog otiska Islanda. Green
Šest lokacija na Islandu koje izgledaju kao da nisu s ovoga svijeta
Reykyavik zahvaljujući geotermalnoj energiji uskoro postaje potpuno ugljično neutralan
Radnici na Islandu sve više se odlučuju za skraćeni radni tjedan koji traje 35 sati umjesto 40. Skraćeni tjedan prvo je uveden eksperimentalno i pokazao da se kvaliteta života radnika povećala, imali su više vremena za kućanske poslove i slobodno vrijeme, a istovremeno je produktivnost ostala ista ili se povećala. Nakon eksperimenta, oko 86 posto ljudi na Islandu steklo je pravo na kraći radni tjedan, a da im se pritom nije smanjila plaća. DW…
Good health matters more than anything else.
📕 Read more: https://t.co/AzzObz9OS4 pic.twitter.com/yqj9fgNPsr
— World Economic Forum (@wef) August 8, 2020
Sveobuhvatno testiranje i što preciznije mapiranje širenja Covida-19 ključ je kontrole širenja koronavirusa, i upravo je to ono što Island. Do utorka je bilo testirano više od 17.900 tisuća ljudi od njih 360.00, a cilj je testirati 50.000 ljudi, odnosno 13%populacije. Island nije uveo najstrože zabrane – okupljanja na kojima je više od 100 ljudi su zabranjena te su zatvorene osnovne i srednje škole.
Na Islandu je postavljena komemorativna ploča u znak sjećanja na ledenjak Okjokull, koji se 2014. istopio nakon 700 godina postojanja. Na ploči je otisnuto pismo budućnosti. “Ok je prvi islandski ledenjak koji je izgubio status ledenjaka. U idućih 200 godina očekuje se da će svi naši glavni ledenjaci otići istim putem. Ovaj spomenik služi prihvaćanju toga da znamo što se događa i što treba učiniti. Samo vi znate jesmo li to učinili”, piše na ploči.
Kad se već činilo da će Eurosong u Izraelu završiti bez skandala, Islanđani su iskoristili priliku dok su bili u kadru televizijske kamere te su raširili palestinsku zastavu što je izazvalo zvižduke u dvorani, navodno su u zrak letjeli i neki predmeti, a do glazbenika je u trenu došlo osiguranje koje je tražilo da predaju zastave koje su imali. Kako pišu izraelski mediji, ovakve se provokacije mogu tumačiti kao akt neprijateljstva prema državi Izrael što za sobom povlači mogućnost, ne samo novčane, nego i zatvorske kazne. Hatari je i najavio da u Izrael stiže poslati poruku podrške narodu Palestine, piše tportal…
Za Island se kaže da jedna polovica stanovnika čita ono – što druga polovica napiše. Konkretno, svaki deseti stanovnik Islanda u životu – napiše i objavi barem jednu knjigu. Svjetski gospodarski forum u Davosu objavio je da je to treća zemlja na svijetu po broju opismenjenih stanovnika. Kažu da je prosječan Islanđanin razočaran ako za Božić ne dobije na dar knjigu, a islandska narodna poslovica kaže da je „bolje bez cipela, nego bez knjige“. Al Jazeera…
Prije 20 godina islandski tinejdžeri pili su alkohol najviše od svih europskih klinaca – ugrubo svaki drugi bio je pijan bar jednom mjesečno. Edukativne mjere nisu davale ploda pa su psiholozi analizirali djecu koja nisu pila i pokazalo se da su roditelji te djece provodili više vremena s njima, a i ta su djeca redovito pohađala vanškolske aktivnosti. Tad država uvodi sufinanciranje pohađanja sportskih, plesnih i umjetničkih klubova – oko 1.600 kuna godišnje po djetetu, a škole su počele zagovarati zajedničko provođenje vremena roditelja i djece. Broj pijane i djece koja puše otada je drastično pao, statistički su najbolji u Europi.
Ice-cold turkey? Read more: https://t.co/IWUbL53nmG #iceland #society pic.twitter.com/FQ27NbXwiQ
— World Economic Forum (@wef) January 1, 2019