Istarski tartufi, lički krumpiri i losos na meniju za princa Charlesa - Monitor.hr
14.03.2016. (15:30)

Obrok po mjeri kraljeva

Istarski tartufi, lički krumpiri i losos na meniju za princa Charlesa

Losos, rižoto sa šparogama i istarskim tartufom, brancin, krema od ličkog krumpira, špinat i miješana proljetna salata te maline na rižinom čipsu i vina iz Iločkih podruma bit će na meniju svečane večere kojom predsjednica časti princa Charlesa i njegovu suprugu Camillu, koji su u posjetu Hrvatskoj. Princu je ovo peti posjet našoj zemlji, a nakon današnje šetnje Zagrebom i susreta sa premijerom, sutra ga goste Osijek, Kopački rit i Đakovo.


Slične vijesti

06.06. (14:00)

Ne pij što možeš pojesti

Zašećereni napitci nezdraviji su od šećerom napucane hrane

Istraživanje na više od 500.000 ljudi pokazalo je da već i prva čaša soka dnevno povećava rizik od dijabetesa, bez sigurnog praga. Dodatnih 350 ml slatkog pića dnevno podiže rizik za 25 %, dok čak i prirodni sokovi nisu nevini. S druge strane, saharoza iz čvrste hrane pokazuje moguće zaštitne učinke. Tekući šećeri izazivaju jači glikemijski udar i narušavaju jetreni metabolizam, dok hrana bogata vlaknima, mastima i proteinima – poput voća i žitarica – usporava apsorpciju šećera i ne šteti organizmu na isti način. Bug

22.05. (10:00)

Ponovno podgrijano, ali s karakterom

Zašto je neka hrana ukusnija kada je se jede drugi dan? Znanost ima odgovor

Ostaci hrane ponekad su ukusniji dan nakon kuhanja zbog kemijskih procesa poput oksidacije i razgradnje proteina, koje omekšavaju jake arome i poboljšavaju teksturu. Okusi se „stisnu“, povežu i razviju složenost, posebno u jelima poput variva, curryja i umaka. Umami, peti okus, postaje izraženiji zbog oslobađanja glutamata. No, ne vrijedi za svu hranu – salate i sufle ne prolaze test ponovnog zagrijavanja. I da, podgrijavanje ima svoja pravila – bolje je poneku vrstu hrane baciti nego riskirati bakteriološku avanturu. IFL Science

18.05. (00:00)

Hrana sigurna, ali ne gledaj preblizu

Zabrinajva živa u tuni, pesticidi u voću… No, tanjur u EU i dalje sigurniji nego preko bare

Iako se sve češće povlače proizvodi iz prodaje, stručnjaci ističu da je hrana u EU i dalje sigurnija nego u SAD-u ili Aziji. Najčešći problemi u Hrvatskoj su nesukladnosti u mesu, svježem siru i jajima, a zabrinjava i prekomjerna količina žive u konzerviranoj tuni. Ipak, najviše nepravilnosti odnosi se na pesticide u voću, osobito klorpirifos koji je zabranjen, ali se i dalje pojavljuje. Kontrole su pojačane, posebno za uvoz iz trećih zemalja. HRT

13.05. (14:00)

Sva sreća pa smo si dobri sa susjedima

Domaće tržište ne može pokriti ni osnovne potrebe hrane, ovisimo o uvozu

Iako izvozimo sirovine poput žitarica, uvozimo gotove proizvode. Stručnjaci upozoravaju na zastarjele modele proizvodnje i manjak znanja. Trgovci tvrde da bi rado kupovali domaće, ali toga jednostavno nema dovoljno. Bez ulaganja u modernu poljoprivredu i preradu, Hrvatska ostaje na rubu prehrambene neovisnosti. Uvoz hrane narastao je na 6,5 milijardi eura. tportal

01.05. (00:00)

Bacamo, gutamo i sumnjamo

Hrana pod povećalom: sigurnost, otpad i dodaci koji (ne) hrane

Svake godine u Hrvatskoj se baci gotovo 280 tisuća tona hrane, uglavnom u kućanstvima, dok prosječni Hrvat baci 72 kg godišnje. U Europskoj uniji čak 10 % hrane završava kao otpad, što predstavlja ozbiljan problem za okoliš i društvo. Sigurnost hrane postaje sve važnija zbog klimatskih promjena, geopolitičkih nestabilnosti i ograničenih resursa. Istovremeno, tržište dodataka prehrani bilježi snažan rast, ali otvara i pitanja vezana uz njihovu kvalitetu, sigurnost i regulaciju. O tim temama raspravljat će se na konferenciji Foodcooltour u Osijeku. Agroklub

28.04. (13:00)

Kukuruz s Wi-Fi-em i soja na steroidima... jesmo li na korak do replikatora iz Zvjezdanih staza?

Poljoprivreda budućnosti: kad AI piše jelovnik

Na World AgriTech Summitu istaknuti su ključni trendovi koji oblikuju poljoprivredu budućnosti: digitalizacija potpomognuta umjetnom inteligencijom, razvoj bioloških sredstava, regenerativna poljoprivreda i AI-dizajnirane biljne vrste. Sinergija tehnologije i prirode omogućuje brži razvoj otpornijih i nutritivnijih usjeva, smanjenje ekološkog otiska i održivu proizvodnju hrane. No, s napretkom dolaze i rizici – od mogućih novih alergena do nenamjernih posljedica koje ćemo tek otkrivati. AI više nije samo alat, već suautor našeg budućeg jelovnika. Poslovni

07.04. (12:00)

Kad ti inflacija pritisne želudac, gablec spašava stvar

Zagrebački gableci za radni puk: gdje jesti dobro, a ne bankrotirati

Hrvati troše 27 % prihoda na hranu, pa je dobar i povoljan gablec zlata vrijedan. U Zagrebu se krije nekoliko mjesta gdje možete jesti ukusno i jeftino. Bistro Tvrtkova nudi raznolik dnevni meni po cijeni oko 6,80 eura. Kantina Čistoća oduševljava najpovoljnijim jelima, poput lazanja za 5,50 eura. Bistro Vodotehnika na Koturaškoj nudi riblji meni za 8 eura, a Pleter u Končaru nudi klasična jela već od 3,60 eura. Svježe, ukusno i povoljno – idealno za svaki radni dan, ako dođete na vrijeme. 24 sata

24.03. (14:00)

Hrane ima, ali za odabrane

Food, Inc.: Dokumentarac iz 2008. pokrenuo javnu raspravu o prehrambenoj industriji, zakonodavstvu i potrošačkim pravima

Moćan i uznemirujući dokumentarac koji je razotkrio skrivene strane industrije, pokazao kako opskrbu hranom kontrolira šačica korporacija kojima je na prvome mjestu profit, a ne zdravlje konzumenata, zarada poljoprivrednika, sigurnost radnika ili okoliš. I sve to, naravno, uz pristanak vladinih agencija. Fokus je i na lobiranje za GMO hranu. Iako film prikazuje mračnu sliku industrije, nudi i alternativu, kroz razgovore s malim poljoprivrednicima, ekološkim proizvođačima i aktivistima. Film je nominiran za Oscara za najbolji dokumentarni film na 82. dodjeli Oscara, ali je izgubio je od “Zaljeva““. Agroklub

13.03. (12:00)

Ne riskiraj, radije doniraj

Prosječan Hrvat baci 72 kg hrane godišnje, donacija je bolji izbor

U smeću završi gotovo trećina proizvedene hrane u svijetu. Prosječan Hrvat godišnje baci gotovo 72 kilograma hrane. Najviše mliječnih proizvoda, mesa, ribe te voća i povrća. Umjesto bacanja, namirnice možemo donirati. Istovremeno u socijalnim samoposlugama broj korisnika raste iz godine u godinu i svaka im je donacija dragocjena. Najčešći su razlozi zbog kojih hrana završi u smeću – preobilni obroci ili loše planiranje kupnje. Zato treba paziti na rokove trajanja i kupovati onoliko koliko nam je zaista potrebno. Sve više od toga vodi prema crnoj statistici od oko 280 tisuća tona bačene hrane u Hrvatskoj. HRT