Istina je negdje između: Kratki vodič kroz labirinte zavjera - Monitor.hr
Prekjučer (21:00)

Ok je biti skeptičan, ali ne i fanatičan

Istina je negdje između: Kratki vodič kroz labirinte zavjera

U novoj epizodi Kontrapovijesti, Hrvoje Klasić i Nebojša Blanuša, profesor s FPZG-a, pretresli su temu koja nam je svima “u susjedstvu” – teorije zavjere. Emisija nudi opušten, ali dublji uvid u to kako sumnja prestaje biti zdrav razum i postaje alat političke manipulacije.

Glavni zaključci:

  • Psihološki štit: Zavjere nisu samo za “čudake”; one su ljudski mehanizam za vraćanje kontrole u kaotičnim vremenima
  • Lokalni začin: Na našim prostorima, povijest se stalno “glokalizira” – od mitova o izdajama u bitkama do modernih narativa o prodaji teritorija
  • Digitalna vojska: Društvene mreže su izbrisale granice, stvarajući jedinstven eko-sustav gdje se mržnja i poluinformacije šire brže nego ikad

Zaključno, gotovo svi vjerujemo u bar jednu takvu teoriju, a granica između opravdane sumnje i paranoje tanja je nego što mislimo


Slične vijesti

30.10. (07:00)

Kad pseudoznanost uđe u Sabor, povijest izađe kroz prozor

Znanstvenici odbacili tvrdnje da je Jasenovac bio “radni logor s praksom za djecu”

Zaključci okruglog stola o Jasenovcu, održanog u Saboru pod pokroviteljstvom DOMiNO-a i Hrvatskih suverenista, izazvali su osude povjesničara. Sudionici, bez stručnih kvalifikacija, tvrdili su da u Jasenovcu nije bilo masovnih ubojstava ni dječjih žrtava. Povjesničari poput Gorana Hutinca i Hrvoja Klasića upozorili su na manipulaciju izvorima i negiranje dokaza. Prema znanstvenom konsenzusu, u Jasenovcu je ubijeno između 83 i 100 tisuća ljudi, među njima i više od 20 tisuća djece. Stručnjaci ocjenjuju skup kao pokušaj relativizacije ustaškog režima. Index

07.10. (19:00)

Daj Nobela ako želiš živjeti

Klasić: Trump nije mirotvorac. On je biznismen, ucjenjivač… Može vas sutra sravniti sa zemljom

Povjesničar Hrvoje Klasić ocijenio je za N1 da je napad Hamasa 7. listopada šokirao svijet, ali i ostavio Izraelu gorak okus zbog globalnih pro-palestinskih prosvjeda. Smatra da je Hamas izgubio potporu u Gazi, ali je stekao onu na Zapadnoj obali. Klasić sumnja da je Izraelov cilj samo uništenje Hamasa, te upozorava da je Gaza na rubu uništenja. Uspoređujući Trumpa s “ucjenjivačem”, kaže da je njegov 20-točaka plan temelj pregovora, ali i potencijalna prijetnja miru: “Ironično, svjetski mir danas ovisi o Donaldu Trumpu, a Nobel za njega bila bi sramota za svjetski poredak.”

05.08. (18:00)

Šutnja nije zlato

Klasić: 45 godina smo šutili o Bleiburgu, a sada se, već 35 godina – samo time bavimo

Oluja je pobjeda, oslobođenje i pravi početak mira. Ali ono o čemu također moramo govoriti je ono što se događalo nakon Oluje, što je u principu sramota. Sutra je 80. godišnjica bacanje atomske bombe na Hiroshimu. Nitko neće dovesti u pitanje pobjedu Saveznika nad fašizmom, Hitlerom, japanskim nacionalizmom, ali – razgovarat će se o žrtvama. O žrtvama bombardiranja Dresdena, o zločinima Crvene Armije u Berlinu, o Bleiburgu… pobjeda je bila na strani antifašista, ali su se događali i zločini. Šutnja o zločinima počinjenih za vrijeme Domovinskog rata je narušavanje digniteta Domovinskog rata. Jer velika većina ljudi koji su u njemu sudjelovali nije išla u njega da bi ubijala starce i palila kuće. Ne znam zašto se iz toga pokušavamo izvući i pretvarati se da toga nije bilo. Najnovija istraživanja pokazuju da je bilo oko 1100 civilnih žrtava u tjednima i mjesecima nakon Oluje, uglavnom staraca i žena. Spaljeno je 10-ak tisuća kuća. O tome trebamo govoriti – kazuje Hrvoje Klasić za N1.

27.06. (20:00)

Povijest iz više kutova, a ne samo jednog

Hrvoje Klasić snima novi dokumentarni serijal o Jugoslaviji – ‘Tito nije bio diktator, nego autokratski vladar’

Epizode, njih ukupno šest, neće biti posložene kronološkim redoslijedom, nego tematski po principu vanjske politike, svakodnevnog života, kulture, sporta Jugoslavije od 1945. do nekoliko godina poslije Titove smrti. Sve do početka 1980-ih godina. Dakle, osoba nepoznata jugoslavenskoj, a posebno europskoj i svjetskoj javnosti, četiri godine kasnije bit će zapovjednik najjačeg i najefikasnijeg europskog antifašističkog i oslobodilačkog pokreta koji je brojio oko 700 tisuća vojnika. Što se tiče Bleiburga, da, činjenica je da su iz osvete, kazne, ali i straha od svrstavanja poraženih ustaša, četnika i drugih na stranu zapadnih (antikomunističkih) saveznika u nekom budućem ratu, počinjeni brojni zločini. Koliko god razumio razloge novih jugoslavenskih vlasti, za zločine nemam razumijevanja, a odgovornost za zločine snose svi u zapovjednom lancu tadašnje Jugoslavenske armije. Međutim, takav kriterij nije bio primijenjen niti za Churchilla zbog bombardiranja Dresdena, Trumana zbog bacanja atomskih bombi, ali ni za Tuđmana zbog zločina nakon Oluje. Hrvoje Klasić za Nacional.

08.06. (16:00)

Crko maršal

Sejo Sekson kod Klasića: Moderna povijest balkanskih naroda

Među kolegama povjesničarima poznat je kao Davor Sučić, no raja na Balkanu zna ga kao Seju Sexona, frontmena Zabranjenog pušenja. U 42. epizodi Kontrapovijesti povjesničari Hrvoje Klasić i Sučić razgovaraju o jugoslavenskoj povijesti – od Narodnooslobodilačke borbe, preko sukoba omladinske supkulture i službene politike 1980-ih, pa do posljedica koje su ratovi 1990-ih ostavili na države nastale na prostoru bivše Jugoslavije.

11.02. (18:00)

Od TikToka do Trga: Kako su mladi postali glas naroda

Hrvoje Klasić u Zavidavanju: Ono što se sada događa u Srbiji ostat će jedna od važnijih točaka u povijesti te zemlje

Povjesničar Hrvoje Klasić analizira studentske prosvjede u Srbiji u kontekstu prethodnih studentskih pokreta u Srbiji, ističući njihovu važnost kao društvene snage. Klasić naglašava da su ovi mladi ljudi, često otpisani kao nezainteresirani, pokazali iznenađujuću snagu i odlučnost, postavljajući nove standarde za političko djelovanje. On upozorava na važnost autonomije sveučilišta i ističe da su ovi protesti, iako možda neće dovesti do trenutnih političkih promjena, ostavili neizbrisiv trag na srpsko društvo, pokazujući mladima da imaju pravo na pobunu.

25.10.2024. (00:00)

Šta vi kažete NATO?

Đivo Đurović: Trump otvoreno govori da će Ukrajinu prisiliti na kapitulaciju

S Kamalom Harris možemo očekivati neku vrstu kontinuiteta Joea Bidena, dok bi pobjeda Trumpa bio katastrofalan razvoj događaja za Ameriku i na domaćem i na međunarodnom planu, ali i za niz država kojima je SAD ili saveznik ili važna točka politike i obrane. Trump bi Ameriku mogao lako izvući iz NATO-a, što je više puta prijetio. Izlazak Amerike iz NATO-a potpuno bi srušio sigurnosnu arhitekturu u Europi i ne treba govoriti koliko je to opasno. Američka politika prema Bliskom istoku neće se dramatično promijeniti neovisno o tome tko pobijedi na predstojećim izborima, a problematičan je i Trumpov odnos prema Kini, čiji bi se odnos mogao srozati. Novosti

07.10.2024. (10:00)

Hvala, ovo ne gledam

Na HRT-u krenula dokumentarna serija ‘Partija’, Klasić: To je klasičan primjer povijesnog revizionizma

Iz perspektive gledatelja serija mi izgleda konfuzno i dosadno. Što se tiče profesionalne perspektive, ovo je klasičan primjer povijesnog revizionizma. Nije mi jasno zašto serija o jednoj političkoj stranci kreće na sredini priče. Volio bih vidjeti seriju koja će biti prikazana na HRT-u o, recimo, HDZ-u, koja će, umjesto od barake na Jarunu, krenuti od toga da je HDZ proglašen zločinačkom organizacijom, sa svojim šefom u zatvoru. To se nikad neće dogoditi. Netko tko ne zna ništa o Partiji, gledajući ovu seriju, neće saznati ništa o tome da je ona bila treća stranka po snazi u Kraljevini Jugoslaviji, ponajviše zbog svojih emancipatorskih politika u smislu prava radnika i žena, koja se borila protiv velikosrpske hegemonije i zato bila zabranjena. Kaže Hrvoje Klasić za tportal, na kojemu su pitali i Zlatka Hasanbegovića za mišljenje, koji se, očekivano, ne slaže s kolegom Klasićem, tvrdeći da se takva serija trebala snimiti i ranije.

05.08.2024. (14:00)

Nepristrano o povijesti

Kontrapovijest by Hrvoje Klasić #21 – Ozren Žunec – Propast Krajine

Hrvoje Klasić u 21. Kontrapovijesti razgovara sa sociologom Ozrenom Žunecom, profesorom Filozofskog fakulteta u Zagrebu, o tome zašto je Hrvatima 5. kolovoza dan pobjede, a Srbima 5. augusta dan žalosti? U ljeto 1995. prestat će postojati tzv. Republika Srpska Krajina, zašto je uopće došlo do njenog formiranja? Kakav je bio položaj nesrpskog stanovništva na tom području? Kakav je bio plan krajiških vođa, a kakav odnos Slobodana Miloševića i JNA prema tome? Od čega su ljudi u Krajini uopće živjeli s obzirom na loše ekonomsko stanje? Kako to da u Kninu nije bilo volje za pregovore sa Zagrebom čak ni nakon promjene odnosa snaga? Zašto je otpor operaciji “Oluja” bio tako slab? Kad je vojna operacija završena u nekoliko dana, tko je odgovoran za masovna paljenja kuća i ubojstva civila? Radi li se o incidentima ili o smišljenom planu da se onemogući povratak Srba? Zašto ni danas nemamo točan podatak koliko je Srba ubijeno u mjesecima nakon “Oluje” i zašto ubojice nisu kažnjeni? Zanimljiva emisija s povodom…

09.07.2024. (09:00)

Iz političke povijesti

Hrvoje Klasić i Dejan Jović u Kontrapovijesti: Raspad Jugoslavije postao je neizbježan nakon tri povezana momenta

Hrvoje Klasić u 19. Kontrapovijesti razgovara s profesorom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Dejanom Jovićem o procesu odumiranja socijalističke Jugoslavije. Jović bi počeo od Titove smrti, otkada kreće i postepena liberalizacija društva. Tu su i sve više rastuća nacionalna pitanja među jugoslavenskim narodima. Još je za vrijeme Titova života bilo kritike na Ustav. Tih je godina eskalirala i ekonomska kriza. Iako nominalno socijalističkog sistema, gdje razlika u društvu ne bi trebalo biti, vladale su društvene nejednakosti koje su dovele do konflikata. S druge strane zapadne republike Jugoslavije poput Slovenije nisu željele izdvajati sredstva za razvoj manje razvijenih regija na istoku federacije, iako Jović smatra kako bi od toga imale koristi.

Za raspad su možda najpresudniji bili tada rastući nacionalistički narativi koji su se proširili po cijeloj federaciji, iako je bilo i pozitivnijih priča. Specifičnost Jugoslavije u odnosu na druge slične države je autonomija samih država sastavnica, zbog čega je ideja jugoslavenstva – jedinstvenog naroda, tim problematičnija. Tu su bile i Miloševićeve pretenzije da “smanji” Jugoslaviju gdje bi jedan od naroda bio zastupljen oko 50 posto, odnosno, bio u većini. Očuvanje Jugoslavije je postalo beznadno kad je predsjedništvo SFRJ povuklo vojsku JNA iz Slovenije 1991., drugi su događaji u Vukovaru i Dubrovniku koji se smatraju službenim početkom rata, a treći je međunarodno priznanje Hrvatske 15. 1. 1992.