Istraživanje DataPulsea: Hrvatska blizu preokreta migracijskog trenda - Monitor.hr
Prekjučer (09:00)

Vratiće se rode

Istraživanje DataPulsea: Hrvatska blizu preokreta migracijskog trenda

Novo istraživanje DataPulse Researcha, temeljeno na zemlji rođenja, pokazuje da se neto iseljavanje rođenih u Hrvatskoj između 2019. i 2024. godine smanjilo za oko 80 posto (na minus od 3429 ljudi). Danas se na svakih deset odseljenih otprilike sedam vraća u domovinu, privučeni rastom plaća, uvođenjem eura i ulaskom u Schengen. Ipak, unatoč pozitivnom trendu povratka, Hrvatska i dalje bilježi velik demografski pritisak zbog izraženog negativnog prirodnog prirasta koji iznosi oko 19.000 ljudi godišnje. Index


Slične vijesti

09.05.2024. (19:00)

A proizvođači putnih kofera trljaju ruke

U svijetu smo 82., u Europi 8. po broju iseljenih, s najvećim odljevom mozgova u EU

Marko Purišić (Baby Lasagna) pjesmu je posvetio svima koji iseljavaju, podjednako i doktorima i konobarima. No, već sam prvi stih pripjeva – “There’s no going back” iliti “Nema povratka” – nekako više prianja onim prvima, visokoobrazovanima. Od europskih zemalja lošije su Albanija (na 8. mjestu i jedina europska zemlja među 10 s najvećim odljevom mozgova), Moldavija (16. mjesto), Bosna i Hercegovina (40.), Armeija (51.), Sjeverna Makedonija (65.), Srbija (74.) i Ukrajina na 77. mjestu. Podaci Državnog statističkog zavoda za 2021. godinu kažu da su ukupnog broja iseljenog stanovništva Hrvatske čak 37,8 posto mladi visokoobrazovani ljudi. To itekako utječe na gospodarski i demokratski prosperitet i predstavlja velik izazov jer je mlade visokoobrazovane i kvalificirane ljude teško zadržati naspram visokih plaća, kvalitetnih uvjeta rada i profesionalnog razvoja što nude bogate zemlje. N1

02.05.2019. (18:30)

Priljev eura

Odljev mozgova iz Hrvatske koštao – dvije milijarde eura

Odličan članak T-Portala o prijedlogu Radimira Čačića da se formira fond na razini EU kojim bi se nadoknadilo štetu Hrvatskoj zbog masovnog iseljavanja. Napravili su računicu gubitka od emigriranja – prosječni godišnji trošak školovanja studenta je 27.550 kuna, a broj hrvatskih državljana sa završenim fakultetom koji su našli posao u EU narastao je u četiri godine (od 2013. do 2017.) za 24.000. Njihovo školovanje koštalo je 446,4 milijuna eura, a ako bi se ovdje uračunalo osnovnu i srednju školu, trošak se penje na milijardu eura. Kad se doda iseljenike sa srednjom i nižom stručnom spremom, ukupna šteta je oko dvije milijarde eura. Postoji međutim i suprotni učinak – samo 2017. hrvatski gastarbajteri u Hrvatsku su poslali 1,04 milijarde eura, a i to je samo ono što je uplaćeno preko bankovnih računa.

01.11.2015. (17:14)

Odljev mozgova i novčanika

Iz Hrvatske već otišli školovani ljudi vrijedni pet milijardi kuna

Izvješće Europske komisije pod nazivom ‘Education and Training Monitor 2014’ otkrilo je koliko članice EU ulažu u obrazovanje, a podaci pokazuju da Hrvatska u svakog diplomiranog studenta, nakon 16 do 17 godina njegova obrazovanja, sveukupno ulaže 68.852 eura ili više od pola milijuna kuna. Ako pretpostavimo da je od početka krize iz Hrvatske otišlo svega 10 tisuća visokoobrazovanih mladih ljudi, to znači da smo izgubili više od pet milijardi kuna porenih obveznika. Jutarnji

06.10.2015. (18:41)

Odljev mozgova: Riječki znanstvenik prisiljen dati otkaz kako bi napredovao

09.05.2015. (13:13)

U potrazi za boljim sutra

"Hrvatska mladost osuđena je na iseljavanje"

“Poticanje mobilnosti i emigracija koja bi bila više u formi privremene, sezonske ili pak cirkularne migracije nije sama po sebi nužno loša, ali tek ukoliko se mlade i druge nezaposlene osobe, aktivno potiče i omogućava njihov povratak, a ne da se nepovratno gubi ljudski, ekonomski, socijalni i kulturni kapital u generaciji koja odlazi bez misli o povratku“, kaže Drago Župarić-Iljić s Instituta za migracije i narodnosti, govoreći o mladima u Hrvatskoj, gdje je gotovo polovica njih nezaposlena, a i oni koji su zaposleni tek rijetko mogu dobiti ugovor na neodređeno. Plaće su im i onda kada dobiju posao daleko ispod hrvatskog prosjeka, dok bi ih dvije trećine teško preživljavalo bez roditeljske pomoći. Ne čudi stoga da samo 14 posto mladih u Hrvatskoj ne razmišlja pobjeći odavde. Lupiga

19.03.2015. (12:54)

Naličje priče

Iseljavanje Srba iz Hrvatske

“Dok traje natezanje oko brojki iseljenih mladih i obrazovanih Hrvata, prešućuje se da se iza tih priča kriju ogromne brojke o iseljavanju Srba iz Hrvatske. Statistike DZS-a pokazuju da se razlika između broja doseljenih i iseljenih velikom većinom odnosi na iseljavanje u Srbiju, jedinu zemlju s kojom Hrvatska preko deset godina ima izrazito negativan migracijski saldo. Riječ je ne samo o mladima i obrazovanima, nego o pripadnicima svih uzrasta, koje je desničarsko-crkveno-demografska mašinerija pretvorila u ‘mlade obrazovane Hrvate’”, pišu Novosti.