Ivan Cingel: Sveta je dužnost podjebavati sveta uvjerenja - Monitor.hr
26.10.2022. (11:00)

Sveti bogohulnik

Ivan Cingel: Sveta je dužnost podjebavati sveta uvjerenja

Predavač na Građevinskom i arhitektonskom fakultetu u Osijeku Ivan Cingel jedan je od glasova savremene hrvatske ljevice, čovjek koji govori direktno i hrabro na temelju neuobičajene erudicije i osjećaja za aktivizam. Intervju je dao za crnogorski Normalizuj.me: U klerikaliziranim sredinama biti vjernikom nije izbor, već prinuda – i, dakle, sistemsko nasilje. To znači da se i one koji jesu vjernici mogu smatrati žrtvama svoje vjeroispovijesti, čak i ako to, konformistički pounutrivši propisanu ideologiju, sami ne misle o sebi… Ovdje i sada živimo u nominalno sekularnim republikama, ali običajno dozlaboga klerikaliziranima, po plemenskim kodeksima kojima država rado konvenira. U meni to ne izaziva strah nego revolt, pobunu, borbenost u animozitetu – poželim biti grub, strog, bezobrazan u inzistiranju na vraćanju na konstitutivne postavke. Drugo što mi se javlja je poriv za uvredom, ranjavanjem vjerničkih osjećaja. Promašene su one vječite rasprave je li nečija sakrosanktna uvjerenja okej podjebavati i uznemiravati. Nije okej – to je tu glupa i dosadna riječ – nego je dužnost. Ne radi se o samosvršnoj zlobi. Gdje god vlada klerikalizacija, blasfemija je nužna kao borba za prostor slobode koji bi po republičkom slovu morao biti samorazumljiv, protiv ušutkanosti proglašenošću nečega svetinjom koju se ne smije dirati. Jednako radilo se o religijskom ili parareligijskom kultu, poput oltara Domovine. Draga mi je Nietzscheova rečenica: “moja riječ treba da poput rila vepra razdere samu osnovu duša vaših”. Facebook profil Ivana Cingela.


Slične vijesti

Prekjučer (14:00)

Sport kao ogledalo stanja nacije

Jergović: Kad se Novak oprosti od tenisa, u Hrvatskoj ćemo opet moći gledati Wimbledon

Sumnjam da ću napisati horor roman, iako me strah, kao ljudska i životinjska reakcija, zanima i privlači. Nemam suosjećanja za neustrašive. Herojstva raznih vrsta su mi gotovo odbojna. A odbojno mi je i što je među našim narodima i narodnostima toliko rašireno slavljenje raznih besmislenih podviga. I Srbi i Hrvati u svojim su povijestima, stvarnim ili izmišljenim, uvijek bili puni onih koji su bili spremni žrtvovati sebe, ali i sve oko sebe, za neke zajedničke ciljeve.  Hrvati će radije biti sluge, konobari i sobarice, pretposljednji među svim europskim narodima, ako znaju da je Srbima još gore i da su Srbi iza njih. To im je draže nego da budu bogati i cijenjeni, a da su Srbi još bogatiji i cjenjeniji. Primjerice, HRT već godinama ne prenosi velike svjetske teniske turnire, svjetska i europska prvenstva u košarci. što mislite zašto? Tek onog dana kad se Novak Đoković oprosti od tenisa, Wimbledon ćemo ponovno moći gledati na televiziji u Hrvatskoj. Miljenko Jergović u intervjuu za Novu.rs (a prenosi N1)

10.07. (09:00)

Iz tvojih usta u Božje uši

Nebojša Slijepčević u Zavidavanju: Nakon Zlatne palme, sudbina hrvatskog filma ne može biti ljepša

Ranije je režirao niz dokumentarnih i kratkih filmova, a u fokusu gotovo svih tih filmova svakodnevna je ljudska muka. Naročito zapaženi njegovi su filmovi Gangster te voli i Srbenka. Prvi je gorka komedija o životu čovjeka koji spaja usamljena srca, a drugi teška drama koja govori o životima pripadnika srpske manjine u Hrvatskoj. Nebojša Slijepčević je čovjek koji ima potrebu ljudima otvoriti oči, redatelj koji redovito izlazi iz zone komfora dajući nam uvid u ljudske sudbine u kojima komforu nije bilo mjesta. Zanimljiv razgovor u Zavidavanju s Ladom Tomičićem.

26.05. (09:00)

Čovjek koji nije mogao šutjeti

Laureat iz Cannesa, Nebojša Slijepčević: Izjave iz redova Domovinskog pokreta svjedočanstva su najcrnje desnice

Pravio bih se pametniji nego što jesam kad bih pokušao objasniti kako je došlo do ovakve situacije, kakvu danas živimo. S jedne strane, nisam pretjerano iznenađen suvremenom bilancom jer sam kao filmski radnik posljednjih godina imao pregršt inspiracije i motivacije da napravim ovakav film. Od trenutka kad sam dovršio scenarij do trenutka snimanja filma razbuktao se rat u Ukrajini, počeo je rat Izraela i Palestine i ovo genocidno uništavanje Gaze. Svi ti događaji postavljaju isto pitanje: tiče li nas se sve to? Na koji način, kako?

Možemo li se naprosto praviti da se ništa od toga ne zbiva? Osim toga, u periodu svih ratova oko nas, na našim trgovima su se organizirali i oni “klečavci” čija je agenda posve rigorozna u ograničavanja prava žena. Gledam li lokalno ili globalno, osjećam se kao putnik u tom vlaku u kojem je putovao i Tomo Buzov i iznova se pitam : zbilja, to se mene ne tiče? Također, u vremenu između pripreme i finalizacije ovog filma, Domovinski pokret je od političke desnice odskočio na višu reprezentativnu razinu domaće politike, u sastav aktualne vlade. Novosti

09.05. (20:00)

Čovjek koji je živio i stvarao muziku

In Memoriam Steve Albini: Ne osjećam se umjetnikom u potrazi za publikom, već se smatram ličnošću u potrazi za umjetnošću i izrazom u stvaralačkom impulsu

U svom privatnom sam životu i sam reagirao protiv hedonističkog sladostrašća rock and roll glazbenika – osobno se ne drogiram, niti pijem, kao što niti ne donosim zaključke o ljudima koji će se tako otkačiti, ali poštujem činjenicu da je kao posljedica strasti, droge i zadovoljštine urodilo s mnogo lijepog; no, u svom se ponašanju trudim biti pod kontrolom samoga sebe. Ako tragaš za stvaralačkim impulsom u nastojanju da stvoriš novu umjetnost ili novu glazbu ma kakve vrste, ona će u sebi sadržavati tvoje shvaćanje svijeta, koje oblikuju tvoja iskustva. Nebitno koliko čista bila tvoja fantazija, nju samu uobličit će stvaran svijet kao i tvoja vlastita iskustva u njemu. Tako da sam sklon ideji da nisam u potpunosti odgovoran za stvari koje pomišljam da stvaram. Iz intervjua Stevea Albinija koji je dao za Lupigu još 2017. godine. Od njega se oprostila i Močvara.

17.04. (01:00)

Čovjek koji gleda u zvijezde

Korado Korlević u Zavidavanju: Kod nas ima brojnih talenata i vrijednih znanstvenika, no nije sve zanimao uspjeh

Zatekli su ga u Daruvaru, na manifestaciji Deset dana astronomije, koju svake godine organizira daruvarsko astronomsko društvo Kumova slama. Srednjoškolcima je držao predavanje o transhumanizmu. To mu je, kako sam smatra, osnovni posao. Posao edukatora. Znamo ga također i kao zvjezdoznanca, utemeljitelja zvjezdarnice u Višnjanu. Kod uspostavljanja zvjezdarnice trebalo je improvizirati, a u intervjuu saznajemo kako se u njoj nalaze dijelovi Fiće, ali i vlaka. Koliko je vjerojatno da Zemlju pogodi nešto veliko iz svemira, Korlević kaže da na Zemlju svakog tjedna padne nešto, samo zanemarivih veličina. Mogu nas pogoditi i veće gromade, ali s većim vremenskim odmakom. Korado je otkrio i zašto je Mars postao sinonim za vanzemaljce, a prokomentirao je i situaciji u znanosti kod nas. Kaže da imamo vrijedne znanstvenike, ne samo u obrazovanju već i u biznisu, iako nam formalno obrazovanje ne valja. Novosti

31.03. (21:00)

'Rat se ne može preživjeti ni preboliti na pobjedničkoj strani, zato ga treba doživjeti na strani gubitnika...'

Miljenko Jergović za tportal: Koja je razlika između Boga i Vrhovnog suda, između Isusa i Zdravka Mamića?

Zapanjujuće je koliko današnji organizirani vjernici banaliziraju Boga, i koliko vjerske institucije uživaju u tom banaliziranju, kao što uprava Coca-Cole uživa u općem banaliziraju coca-cole. Nebu je, doista, svejedno, ako neba još uvijek ima. Bogu je svejedno, jer nikad i nigdje nije rečeno da mu neće biti svejedno. On je ljudima pružio svoj primjer, a na njima je da sami nastave. Pa nije li i sam Papa rekao da čistilište ne postoji? Ako nema čistilišta, čega onda ima? Je li čistilište isto što i sud u Haagu, odakle se svi naši vraćaju kao junaci? Vraćaju se kao sa Svjetskog prvenstva u nogometu. I uz iste patriotske pjesme. I jednima, i drugima, i zločincima, i nogometašima, pomogao je njihov banalizirani Bog: jedne je oslobodio iz zatvora, druge je odveo do pobjede. Miljenko Jergović za tportal povodom objave nove knjige naziva Rat.

17.03. (17:00)

Ako mogu oni, možemo i mi

Nedjeljom u 2 i 3 – Peđa Grbin: Milanović u ovu bitku ulazi sa svima nama da bi Hrvatska bila bolja

U dašanjoj emisiji Nedjeljom u 2 HRT-a Aleksandar Stanković ugostio je predsjednika SDP-a Peđu Grbina. Rekao je kako Radnička fronta ipak neće ići s njima u koaliciju. Za Milanovićev potez kaže da si ne drži rezervu: Da predsjednik nije bio na poziciji na kojoj je, HDZ bi zauzeo Ustavni sud, oružane snage i sve što bi željeli. Ovo je jedna velika utakmica, jedna borba u koju moramo ući i u kojoj svi moramo dati sve. Ne postoji zabrana da on bude na listi, nigdje to nije definirano. Ako mu ipak zabrane, on neće biti na listi, ali će i dalje biti naš kandidat za predsjednika vlade. Za Tomaševića kaže da bi neke stvari trebalo raditi brže, uz tvrdnju kako je Zagreb ipak izvučen s ruba bankrota te doveden u poziciju da može realizirati projekte. Index

06.03. (20:00)

Čišćenje za bivšim gazdom i dalje traje

Tomašević: Zagreb je podinvestiran i raspada se po šavovima

Možemo! je odlučio ići sam na izbore jer su njihove ankete pokazale da birači Možemo! ne bi glasali za koaliciju sa SDP-om, a žele što veću izlaznost jer je to jedini način, smatra, da se sruši HDZ. Za novi stadion na Maksimiru kaže da je dogovor s Nadbiskupijom bio jedini način da se riješe imovinsko-pravni odnosi na trenutnom zdanju. Kronični problem odlagališta smeća na Jakuševcu Tomašević je odlučan riješiti gradnjom Centra za gospodarenje otpadom u Resniku do 2028. godine.

Ključno je razgovarati s ljudima i objasniti da to neće biti kao druga odlagališta, već postrojenje nove generacije sa sortirnicom, bioplinskim uređajima i postrojenjem za obradu miješanog otpada, bez neugodnih mirisa. Imali smo 70 milijuna eura nepodmirenih obaveza, a sada nemamo dugova. Stabilizirali smo financije proračuna i Holdinga. Proračunom od 2,5 milijarde eura, drugim najvećim poslije državnog, možemo upravljati bez korupcijskih afera, rekao je Tomislav Tomašević u iscrpnom intervjuu za Vidu. Novosti, Lupiga

25.02. (21:00)

Malo pozitive za promjenu

Filip Filković Philatz kod Stankovića: Inat i radna etika kao tajna uspjeha

Mislim da je radna etika stvar koju je užasno teško za naučiti, a svaki projekt, za kojeg je netko rekao da ga je nemoguće napraviti – meni je bio izazov, rekao je u emisiji “Nedjeljom u 2” Filip Filković Philatz, producent koji se u hrvatski mainstream probio zahvaljućuji uspješnim serijalima poput “Duluma zemlje”, “Lovca na bilje” i drugim uspješnim projektima. Ustvrdio je kako je imao sreću da pronađe svoj put uspjeha u filmskoj industriji. Zadnje vrijeme na društvenim mrežama plijeni pažnju radovima s umjetnom inteligencijom. Pričao je o svom životnom putu, kako su nastajali pojedini projekti i o svom svjetonazoru, koji se reflektira u pozitivnim pričama. HRT

18.02. (21:00)

Riječ znanstvenika

Puljak kod Stankovića: Jučerašnji prosvjedi pokazali potencijal u društvu za promjene

Na pitanje smatra li se članom radikalne ljevice, splitski gradonačelnik i znanstvenik Ivica Puljak je istaknuo kako on nije radikala ni u kojem smislu, da se smatra čovjekom dokaza i analiza. Oni (HDZ) su uništili nadu mladih da Hrvatska jednog dana može biti bolja, uveli su klijentelizam, korupciju i kriminal. Tu ne mislim na pojedince već HDZ kao organizaciju koja je pravomoćno osuđena za kriminal i zločinačko udruživanje za pljačku države i naših novaca. Smatra da se oporbene stranke trebaju ujediniti i smijeniti HDZ. Što se tiče izbora Ivana Turudića, tu se pokazao modus funkcioniranja HDZ-a. Ovo je prvi puta da je izišlo u javnost. HDZ funkcionira tako da postavljaju jedni druge, ucjenjuju jedni druge, povezani su sa kriminalnim miljeom i sve to mi znamo, ali ovaj se put to prvi puta pokazalo vizualno. HRT