Izložbe fotografija Zagrebačke priče - Monitor.hr
18.03.2016. (12:52)

Izložbe fotografija Zagrebačke priče

U zagrebačkoj Galeriji Ruža, smještenoj u Gundulićevoj 45, otvarena je izložba fotografija ”Zagrebačke priče”. Organizator izložbe je fotografska udruga Fotogard. U pitanju je zajednička izložba na kojoj izlaže ukupno 21 autor, od čega svaki ima zastupljene dvije fotografije.

Ova je izložba logičan nastavak prošlogodišnje izložbe ”Parkovi”. Uz razliku što je izložba sada posvećena isključivo Zagrebu i njegovim pričama. A tih priča ima ”kao u priči”, barem onoliko koliko ima stanovnika Zagreba i njegovih gostiju. Mnoge od tih priča skrivene su i nezabilježene okom fotoaparata. Srećom, neke su razotkrivene i zabilježene objektivima članova udruge Fotogard.

Pristiglo je jako puno fotografija za izložbu, tako da nije bio lagan zadatak izabrati one najbolje. Zagrebačke ulice pune su raznovrsnih motiva, a autori koji izlažu su ih sve prikazali na jedan upečatljiv način. Zastupljene su razne tehnike fotografija. Svaka od tih fotografija u sebi nosi poruku, a na posjetitelju izložbe je da je protumači na svoj način.

Sudeći po snimljenim i izloženim pričama Zagreb se potrudio mnogo toga razotkriti i pokazati. Zanimljiv je život njegovih ulica i, prije svega, ljudi. Zagreb kakav većina poznaje je topao, spontan, a upravo takav se može doživjeti svakodnevno na njegovim ulicama.

Na izložbi se predstavljaju sljedeći autori: Davor Curić | Fredy Fijačko | Ivana Planinić | Krešimir Pletikosa | Luka Malić | Ljubica Babac | Marina Đarmati | Martina Ribarić | Ognjen Karabegović | Petar Tudja | Robert Kale | Sena Žutić | Vedran Tolić | Višnja Makek | Vladimir Superina | Zlatko Ivančok | Zvonimir Veber | Zrinka Lovrić | Željko Jovanović | Željko Krčadinac | Željko Novaković.

Fotografska udruga Fotogard djeluje od 2010. godine i okuplja velik broj zaljubljenika u fotografiju na zajedničkim druženjima, izložbama, predavanjima i radionicama.


Slične vijesti

04.09.2024. (23:00)

Iz svake zabrane izađe dobra reklama

Fotografije s izložbe koju je Miro Bulj zabranio

Mostovog zastupnika zasmetalo je, kako je rekao, što se izložba trebala održati uz financijsku podršku Srpskog narodnog vijeća, čime je pokazao pravu narav svoje politike usmjerene prema zabranama, protivljenju svakoj vrsti međukulturnog dijaloga, slobodi izržavanja i umjetnosti kao takve. Njegova odluka naišla je na kritike ne samo SNV-a, nego i ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, kao i cijelog niza političara i javnih radnika/ca liberalnog usmjerenja, kažu na Novostima, koji donose desetak fotografija sa zabranjene izložbe.

21.04.2023. (10:00)

Buci-buci

Dječje fotografije na internetu – podcijenjena opasnost

Bivša engleska povjerenica za zaštitu djece Anne Longfield upozorila je još 2018. u svom izvještaju da na internetu kruži prosječno oko 1.300 fotografija svakog djeteta prije nego što ono napuni 13 godina. Taj fenomen čak ima i svoje ime: „sharenting“. Na fotografijama se često vidi ne samo lice djeteta, već́ i njegovo okruženje: dječja soba, kuća, dvorište. Dodatni podaci, kao što su ime djeteta ili datum njegovog rođenja, često se mogu pročitati u opisima fotografije. „Ponekad se te informacije mogu iskoristiti i za donošenje zaključaka o tome gdje dijete živi“. Pritom tu nije problem samo zaštita osobnih podataka, uvijek postoji rizik da takve informacije i fotografije dospiju u pogrešne ruke, pa da, na primjer, počnu kružiti među pedofilima. DW

17.11.2022. (18:17)

Unsplash – platforma koja nudi više od četiri milijuna besplatnih fotografija

08.11.2022. (16:00)

Gospodar, a ne rob svog života

Slavonac prodao kuću i spava u autu sa psima. Mjesta na kojima se bude oduzimaju dah

“Vidio sam što se događa ljudima koji postanu nomadi, prodaju sve i jednostavno žive na cesti. Ne mogu reći da je to ono što sam htio za sebe, ali s vremenom je moj život otišao u tom smjeru”, opisuje Hrvoje Jurić, avanturist, fotograf i biciklist. Zidovi njegova doma su metalne narančaste konstrukcije automobila, a spavaća je soba “na katu”, na krovu u šatoru. Prodao je kuću u kojoj je odrastao i svoj život u potpunosti preselio u automobil. “Kuća treba vlasnika koji će se brinuti o njoj i živjeti u njoj, što ja i moj čopor (Ena i Max) nismo. K tome, trenutno imam dogovorenog posla do kraja iduće godine i neće nas gotovo nikako biti doma, što znači da bi kuća prije ili kasnije počela propadati.”, kaže Hrvoje. Sada živi malo mirnije, ali i dalje se nije ugasila ona avanturistička žar u njemu. Green

17.10.2022. (01:00)

Dogodio se smak jednoga svijeta, a nama je pružena mogućnost da u novom životu poživimo u drugome svijetu, ali kao stranci, migranti, tuđinci

Miljenko Jergović: Goranka Matić – roditeljica YU novog vala

Fotografkinja Goranka Matić bila je među najvažnijim stvarateljima naše slike u osamdesetima. Neke njezine fotografije – obilazeći izložbu nabrojao sam ih dvadesetak – postale su na takav način amblematske da ih više nismo doživljavali kao fotografiju. Bile su projekcije naše svijesti, nešto poput narodnih pjesama u žanru slike. Goranka Matić nije fotografirala svijet onakvog kakav je on izgledao, nego je svijet izgledao (počinjao izgledati) onako kako ga je Goranka Matić fotografirala. Svodeći račune vlastitoga socijalnog poraza i općeg rasula svijeta iz kojeg sam potekao, došao sam do bizarnog otkrića: sva ta pusta vjera da neće biti rata, a onda da u tom ratu neće baš sve biti uništeno, ticala se isključivo dizajna nas i našega svijeta u osamdesetima. Naprosto, nije se moglo zamisliti da će svijet koji je izgledao kao Europa prestati da bude Europa. Miljenko Jergović

 

 

14.06.2022. (20:00)

Fotografije o 82 dana pakla

Rusi dopustili ulazak novinarima u čeličanu Azovstal u Mariupolju

Ruske vlasti dopustile su novinarima ulazak na područje nekadašnje čeličane Azovstal. Upravo je 82-dnevna obrana Mariupolja i čeličane promijenila tijek rata, otežući rusku operaciju zauzimanja istoka i juga zemlje, no posljedice su zastrašujuće. Sudeći prema objavljenim fotografijama od nekadašnje čeličane nije ostalo ništa. Jednako tako, prema nekim procjenama u Rusiju je prevezeno oko 2500 branitelja čeličane Azovstal te nije poznata njihova sudbina. Tportal